DILI, 15 janeiru 2022 (TATOLI)–Eis Prezidente Repúblika, Jose Manuel Ramos Horta, labele garante maibé nia otimista katak iha tinan 2023 ne’e Timor-Leste bele tama ASEAN bainhira prezidente no primeiru-ministru eleitu 2022-2023 matenek no iha koñesimentu internasionál.
Notísia Relevante: Plenária dala-ikus, PN Konvida MNEK partilla prosesu adezaun ba ASEAN
“Ha’u labele garante maibé ita bele tama ASEAN maibé se mak atu mai kaer prezidensiál iha 2022, no sé mak atu mai kaer Governu iha 2023 ne’e tenke kakutak di’ak tebes no tenke iha esperiénsia internasionál,” Ramos Horta hateten ba konferénsista MOQURA-X nian ne’ebé hala’o iha salaun Don Bosco, Comoro, Dili, sábadu ne’e.
Tanba esforsu TL nia atu tama ASEAN ne’e ninia prosesu hahú bainhira Xanana Gusmão nu’udar Primeiru-Ministru, bainhira nia halo vizita ba kapitál sira hotu hodi halo dinamizasaun kona-ba partisipasaun TL nian atu tama ASEAN.
“Ha’u nu’udar Prezidente mós halo karta ba Indonézia ba ASEAN iha 2011, pedidu formál hodi husu TL ninia adezaun atu tama ba ASEAN,” nia dehan.
Tuir nia katak iha Ázia kada tinan tenke realiza reuniaun mínimu 800 hodi diskute problema iha área hotu-hotu hanesan área agrikultura, saúde, transporte, meu ambiente, telekomunikasaun, alfándega, investimentu komérsiu no área sira seluk tan, ne’ebé hahú hosi reuniaun grupu traballu to’o reuniaun nivel Xefe Estadu.
Dala barak iha TL balun balun hanoin katak ASEAN ne’e MNEK nia responsabilidade, maibé loloos ne’e ministériu mak tenke koordena no halo negosiasaun no setór hotu tenke halo parte, nune’e mak bolu integrasaun rejionál.
Agora daudaun mós vantajen boot ida TL atu tama ba ASEAN tanba Ekonomia TL nian bazea ba populasaun TL millaun 1,3 ki’ik loos mezmu timor-oan hotu manan osan boot maibé ekonomia ki’ik nafatin, maibé TL kuandu tama ona ASEAN hola parte ona iha ekonomia ida millaun $700, ekonomia ASEAN nian iha trillaun $3 ekonomia konjuntu ASEAN nian.
“Ita kuandu hateten ba nasun Xina no nasaun sira iha Europa katak ami atu tama ASEAN iha 2023. Sira interesadu hakarak mai tau investimentu iha ita -nia rain. Tanba sira-nia merkadu la’ós de’it ona Timor millaun $1,3 maibé sa’e ona ba millaun 700,” nia hateten.
Notísia Relevante: Adezaun TL ba ASEAN kestaun tempu
Jornalista : Tomé Amado
Editór : Cancio Ximenes