iklan

NASIONÁL, DILI, POLÍTIKA

VIII Governu lideradu PM Taur konsege ultrapasa dezafiu oioin

VIII Governu lideradu PM Taur konsege ultrapasa dezafiu oioin

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, akompaña ho membru Governu sira halo diskusaun ho Deputadu sira kona-ba ‘Estado do País’, iha sala plenária Parlamentu Nasional, kinta (14/07). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 14 jullu 2022 (TATOLI)—Bankada Parlamentár iha Parlamentu Nasionál (PN) konsidera VIII Governu Konstituisional lideradu hosi Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, konsege ultrapasa dezáfiu oioin ne’ebé mosu durante ne’e.

Notisia Relevante: Debate PN-PM kona-ba “Estado do país” re-define medida estratéjiku

Xefe Bankada KHUNTO, Olinda Guterres, hateten VIII Governu Konstitusonál lideradu hosi Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hasoru dezáfiu oioin maibé bele lori duni Governu ida-ne’e ultrapasa dezáfiu sira oioin to’o ohin loron.

“Maske Governu  hasoru dezáfiu, ohin esplikasaun reál VIII Governu ida-ne’e halo mós buat barak durante ne’e. Ezemplu, konkretu bele rezolve COVID-19, portu Tibar atu hotu ona, rezolve ona problema inundasaun, kria fó subsídiu ba inan isin-rua, apoiu mellor estudante, tau atensaun makaas ba veteranu, fasilita joven rihun ba rihun ba servisu iha rai-li’ur (Austrália-Korea do Sul),” Xefe Bankada KHUNTO ne’e hato’o liuhosi reuniaun plenária extraordinária iha ámbitu debate PN ho PM ho tema “Estadu do Pais’ iha Parlamentu Nasionál, kinta ne’e.

Iha mandatu oitavu Governu liu-liu iha 2021-2022 atinje ona progresu boot hodi garante pás no estabilidade polítika, maibé nasaun ne’e sei kontinua enfrenta dezáfiu hanesan kresimentu ekonomiku kuaze depende gastu governamentál no reseita hosi rekursu naturál.

Durante mandate, Governu konsege halo mellora signifikativu iha área xave hodi asegura Timor-Leste nia dezenvolvimentu hanesan hadia di’ak liután infraestrutura fizíka inklui estrada, portu, sistema bee-moos no saneamentu, instalasaun governamentál no kuadru instituisionál lubun ida.

Maske nivél pobreza sei aas nafatin, Governu ida-ne’e konsege aumenta no hadi’a povu nia nivél no padraun ba moris, hanesan tuir liña nasionál tinan hirak liu 50% tanba moris ki’ak maibé agora redús menus ba 40%.

“Hanoin katak dezafiu prinsipál liu mak oinsá Governu iha rikeza finanseira ba prosperiedade no sustentavel. Ha’u fiar katak VIII Governu Konstitusionál iha ona dalan klaran atu rezolve dezáfiu sira-ne’e,” nia hateten.

Deputada Fretilin, Maria Angelica Rangel, konsidera debate ho tema ne’ebé iha importante tebes hodi haree saida mak halo ona, no saida mak presiza halo tan no saida mak tenke hadi’a hamutuk.

Notisia Relevante: Bankada CNRT nota TL hakat fali ba kotuk iha setór esensiál haat

Iha parte seluk, Deputada hosi bankada Governu ne’e hakarak halo defeza de onra ho deklarasaun bankada CNRT nian katak Timor-Leste hakat fali ba kotuk iha setór esensiál haat (4).

“Ha’u-nia intervensaun ne’e atu halo loos lia naksalak balun ne’ebé bankada balun ko’alia katak hosi 2017-2022 loos duni PN aprova ona orsamentu biliaun $10.8 maibé ezekuta ona biliaun $6.8 no foti hosi fundu biliaun $4 hanesan esplikasaun Governu nian,” nia dehan.

Nia afirma, Fretilin mai viabiliza VIII Governu Konstitusonál hodi bele garante estabilidade nasaun.

“Ohin bankada balun dehan Fretilin hodi hadau podér ne’e la loos tanba Fretilin iha 2017 lori orsamentu PN sumba no 2018 sé mak abandona ninia Governu rasik, maibé Fretilin ho nasaun Estadu hodi garante estabilidade hodi hato’o liafuan ba viabiliza VIII Governu konstituisionál,” nia dehan.

Aleinde ne’e, durante mandatu VIII Governu Konstitusionál la ignora povu kiik ka la taka matan tanba iha programa sira selu subsídiu ba eskola, subsídiu Cesta Básica, halo uma kbiit laek, fó bolsa estudu ba ita-nia oan ne’ebé merese atu hetan no sira seluk tán.

Nia mós hakarak halo loos informasaun katak Greater Sunrise nia lala’ok mak nune’e ida Governu Timor-Leste (TL) ho Austrália konkorda ona time line iha fim 2022 atu konklui enkuadramentu legál hanesan baze no serteza ba dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise nian.

VIII Governu Konstitusionál no Austrália konkorda ona single fiskál, rejime fiskál RDTL nian mak sai hanesan baze ba Production Contract (PCI).

Iha ona terrenu ba dezignadu ba planta LNG Beaço ne’e tinan 10 kuaze falla la fó serteza atu dada kadoras mai Beaço, no foin primeira-vés xefe negosiadór Austrália  mai vizita TL iha serteza no konfiansa ba fatin LNG.

“Ho ida ne’e hatudu katak dezenvolvimentu no dada kadoras mai Beaço mak opsaun viabel téknikamente, komersiál, ekonomiku, sosiu ekonomiku, ne’ebé ho deklarasaun sira hosi bankada balun ne’e la loos tanba laiha prosesu nia laran,” nia dehan.

Nune’e, nia-parte rezeita ho deklarasaun hosi bankada CNRT katak Governu la fó prioridade ba dezenvolviementu Greater Sunrise.

Iha fatin hanesan Deputadu Fretilin, David Dias Ximenes “Mandati”, hateten períodu ida defisíl to’o ikus situasaun estabilidade garantidu, prosesu demokrásia la’o hakmatek Estadu ne’e nian.

“Ohin mós dehan violasaun konstituisaun, maibé atu dehan de’it katak violasaun konstituisaun laiha, tanba Prezidente Repúblika la’ós obrigatóriu demite pedidu Primeiru-Ministru kuandu nia haree katak bele krize instituisionál maibé kuandu atu asegura fali instituisaun nia bele rezeita demisaun ne’e,” Mandati halo Defeza.

Nia hateten, ida seluk Prezidete Repúblika la fó pose, PR mós la’ós obrigatóriu atu fó pose kedas kandidatura Governu ninian maibé atu fó nomeasaun no pose ne’e PR ninian.

“Karik PR husu ponderasaun la signifika impede, ne’ebé relasionamentu PR ho Primeiru-Ministru. Ne’ebé, ha’u hanoin buat ne’ebé sala, ita-nia Tribunál iha atu rezolve no parese rezolve tiha ona/ Ne’ebé, ha’u-nia hanoin ita lalika dehan katak kuandu ita liuhosi dalan ida lalika ita kuda fali ai-tarak keta loron ruma ita mai fali ho ain tanan karik,” nia hateten.

Deputada PLP, Maria Angelina Sarmento, louva lideransa VIII Governu Konstitusionál ne’ebé lidera hosi Jenerál Taur Matan Ruak.

“Parabéns ba VIII Governu ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, tanba durante tinan haat nia laran hasoru turbulensia polítika boot maibé konsege hakat liu ida-ne’e la’ós buat fasíl, hodi motiva parte hotu servisu hamutuk lori dezenvolvimentu ba oin,” nia hateten.

Deputadu PD, Antonio da Conceição ‘Kalohan’, hateten ligadu ho tema debate ne’ebé iha hakarak halo ninia observasaun ba aktu governativu ne’ebé mak la’o iha VIII Governu Konstitusionál durante tinan haat (4) nia laran.

Nia dehan, existénsia VIII Governu ninian ho nia aktu governativu iha tinan haat nia laran, atu nia-parte bele afirma ita-nia Estadu Timor-Leste envia dezenvolvimentu no konstrusaun do Estadu ba órgaun soberania sira.

“Ita-nia Estadu frazil ninia liña koordenasaun entre órgaun soberanu sira mós iha periódu tinan haat nia laran frazil tebes, tanba laiha komunikasaun ida-ne’ebé mak di’ak no abertura polítika hodi tau interese nasionál. Tan ne’e defaktu hasoru dezáfiu barak hahú hosi governasaun ne’ebé la estabel no sai problema liután bainhira hasoru COVID-19, tanba ne’e ita hotu foti lisaun sira ne’ebé aprende oinsá konstrui nasaun hakat tan ba oin ho situasaun seguru liután ho estabilidade atu nune’e bele hala’o dezenvolvimentu,” nia hateten.

Iha períodu krize ne’ebé hasoru nia asaun invade ho COVID-19, no iha aktu governativa ne’ebé liu-liu hosi Governu ho Prezidensia Repúblika fó aseitasaun, ho nune’e mós bele deklara iha PN ho Estadu emerjénsia.

Deputadu hosi bankada opozisaun ne’e louva ambiente ne’e hafoin eleisaun prezidensiál komunikasaun polítika ne’ebé iha hahú daudaun ho esperansa foun.

“Ha’u elójia aktu ne’ebé Primeiru-Ministru hola foin daudaun hamutuk ho Prezidente Repúblika ne’ebé sae karreta ida iha Gleno ne’ebé ho mós prezensa Prezidente Parlamentu, ida-ne’e fó ona mensajen ba ita-nia populasaun ne’ebé fó ona esperansa ida atu ita hamutuk iha futuru ida,” nia hateten.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!