iklan

DILI, POLÍTIKA

Komisaun F sei submete paresér projetu-lei protesaun labarik ba PPN

Komisaun F sei submete paresér projetu-lei protesaun labarik ba PPN

Prezidente Komisaun F, Noe da Silva ‘Buka Tuir’. Imajen tatoli/Nelson de Sousa.

DILI, 10 fevereiru 2022 (TATOLI)—Komisaun F ne’ebé trata asuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualidade Jéneru, iha Parlamentu Nasionál, kinta ne’e hala’o diskusaun iha espesialidade ba aprovasaun relatóriu paresér ba projeitu-lei númeru 29/V (3a) kona-ba lei protesaun ba labarik no foinsa’e iha perigu no sei  submete ba meza Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN).

“Ohin, ami halo diskusaun ba relatóriu paresér iha espesialidade kona-ba projeitu-lei protesaun ba labarik no foinsa’e iha perigu, ne’ebé daudaun ne’e iha faze diskusaun leitura no sei halo aprovasaun. Nune’e, bainhira aprova ona mak sei haruka relatóriu paresér ne’e ba meza Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) hodi halo kontinuasaun diskusaun iha finál globál,” Prezidente Komisaun F, Noé da Silva ‘Buka Tuir’, ba jornalista sira iha ótel JL Vila, Fatuhada.

Bainhira haruka ona relatóriu ba meza PPN np Prezidente Parlamentu Nasionál mak sei iha kompeténsia hodi halo ajenda diskusaun tuir mai.

Preámbulu hosi projetu-lei ne’e previstu kona-bá dezenvolvimentu ida ba sistema protesaun integrál ba labarik sira, nune’e impoin esforsu armonizasaun lei hotu-hotu relasaun ho promosaun no protesaun diretu ba labarik no joven iha perigu sira.

Iha testu orijinal projetu-lei ne’e iha artigu hamutuk 103 no kapítulu hamutuk XI. Kapítulu I ko’alia kona-ba dispozisaun jerál, kapítulu II ko’alia kona-ba intervensaun ba promosaun direitu sira no protesaun labarik no joven iha perigu.

Kapítulu III ko’alia kona-ba medida promosaun direitu no protesaun, kapítulu IV ko’alia kona-ba komunikasaun, kapítulu V ko’alia kona-ba intervensaun Ministériu Públiku, kapítulu VI previstu dispozisaun prosesuál jerál.

Kapítulu VII sita kona-ba prosedimentu urjénsia, kapítulu VIII ko’alia kona-ba prosesu iha serbisu protesaun labarik no foinsa’e no kapítulu IX ko’alia kona-ba prosesu judisiál promosaun no protesaun.

Deputadu sira-ne’ebé sai proponente ba projetu-lei ne’e mak hanesan Noé da Silva Ximenes “Buka Tuir”, António Verdiál de Sousa, Felix da Costa “Anin Buras”, Cidália Mesquita Ximenes, Maria Gorumali Barreto, Helena Martins Belo, António Nobre Tilman, Lúcia Taeki, Veneranda Lemos Martins no Ernesto Fernandes “Dudu”.

Inisiativa lejizlativa ne’e bazea ba rezolusaun Parlamentu Nasionál númeru númeru 16/2003, 30 jullu, ne’ebé Timor-Leste ratifika Konvensaun kona-ba Direitu Labarik.

Entidade sira-ne’ebé submete paresér ba projetu-lei ne’e mak hanesan ALFeLa, Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL), Child Fund, Komisaun Nasionál Direitu Labarik, FOKUPERS, FONGTIL, JSMP, Ministériu Justisa, Ministériu Saúde, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Ministériu Públiku.

Nune’e mós Organizasaun Internasionál ba Traballu (OIT), Parlamentu Foinsa’e, Plan International, PDHJ no UNICEF.

Maibé, Komisaun F finaliza diskusaun ba proposta lei ne’e iha tan aditamentu aumenta artigu hamutuk 48 no kapítulu balun ne’ebé ko’alia kona-ba direitu no dever labarik nian tanba kontráriu iha konstituisaun ko’alia ona direitu no devér sidadaun sira iha entaun presiza haree.

“Tanba iha projeitu lei foun ne’e ko’alia espesífika ba labarik no joven sira-ne’ebé situasaun risku, nune’e proposta maluk deputadu balun sei iha diskusaun kle’an iha finál globál iha plenária Parlamentu Nasionál tempu tuir mai,” nia dehan.

Deputadu, Noé da Silva, la esplika detallu kona-ba hosi projeitu-lei ne’ebé aumenta tan artigu 48 tanba sei iha faze aprovasaun relatóriu paresér.

Notísia Relevante: Komisaun F sei halo re-abertura artigu hitu ba projetu-lei protesaun labarik

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!