iklan

HEADLINE, SAÚDE

MS hahú sensibiliza informasaun prevene dengue iha Dili

MS hahú sensibiliza informasaun prevene dengue iha Dili

Funsionáriu sira hosi Ministériu Saude, SMS Dili ho PAM Dili servisu hamutuk hodi halo sensibilizasaun kona-ba moras dengue no halo limpeza iha kampung baru Comoro, sesta, 7/1/2022. Imajen TATOLI/Antonio Dasiparu

DILI, 07 janeiru 2022 (TATOLI)— Ministériu Saúde (MS) liuhosi Departamentu Saúde Ambientál hamutuk ho Kruz Vermella Timor-Leste (CVTL,sigla Portugés)  koopera ho autoridade lokál hala’o atividade limpeza no sensibiliza informasaun prevensaun dengue ba komunidade iha munisípiu Dili.

Ita hala’o asaun limpeza no fó sensibiliza informasaun ba komunidade sira tanba kada loron kazu dengue sempre rejistu iha sentru saúde sira. Nune’e liuhosi limpeza sira ne’e fó hanoin ba komunidade atu hamoos uma-hun, uma-ninin sira atu labele hamosu dengue iha família,’’ Xefe Departamentu Saúde Ambientál, Ministériu Saúde, Agostinho de Oliveira, hateten ba jornalista sira iha Kampu-Baru, Comoro, sesta ne’e.

Númeru kazu dengue sa’e makas iha área postu administrative Dom Aleixo, nune’e hahú hala’o limpeza atu tempu besik halao atividade fomigasaun.

Iha biban hanesan, Xefe Suku Comoro, Eurico de Jesus Costa, informa, koopera ho ekipa Ministériu Saúde hala’o limpeza iha suku hitu iha área Dom Aleixo   tanba kazu dengue sa’e iha área ne’e.

“Xefe suku no Xefe aldeia koopera hodi fó avizu ba komunidade sira atu limpeza iha kada bairru sira tanba kazu dengue sa’e maka’as iha aldeia Beto-tasi, Beto anin-fuik, Aldeia 12 outubru, inklui 4 de setembru,’’ autoridade lokál ne’e akresenta.

Dadus dengue iha Timor-Leste

imajen/Espesial

Durante tempu udan iha Timor-Leste tama iha risku atu hetan moras hosi orijen-vetor (hosi susuk Aedes aegypti no Aedes albopictus) ne’ebé kauza ba moras dengue.

Iha fulan dezembru 2021 mai to’o janeiru 2022 Ministériu Saúde prekupa tebes ho surtu dengue ne’ebé akontese iha rai laran.

Dadus Epidemiolójia halo bazeia ba diagnosa iha 2021 to’o janeiru 2022, katak Timor-Leste iha risku boot ba surtu dengue ne’ebé sei fó impaktu ba komunidade iha territóriu tomak liuliu iha kapitál Dili.

Tuir dadus apuramentu hosi Ministériu Saúde, iha loron 5 janeiru, hatudu munisípiu ne’ebé nia númeru dengue aas liu mak Dili ho kazu hamutuk 123, tuir mai Manatuto kazu-neen, Covalima na’in-lima, Liquiça ida no Bobonaro ida. Entre númeru ne’e barak liu mak labarik ho idade tinan lima mai kraik.

Enkuantu, vítima mortál ho kauza dengue iha territóriu nasionál hamutuk na’in-11, iha tinan 2021, no na’in-ida iha janeiru 2022.

Nune’e, ho espasu iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) ne’ebé limitadu atu akomoda pasiente ho família sira, nune’e pasiente 37 tenke transfere bá iha Vera Cruz, Dili.

Sosa ona aimoruk fomigasaun no abate

Entretantu, Servisu Autónomu Medikamentu no Saúde (SAMES) kontrata ona kompañia South Austral. PTY LTD,halo ona akizasaun ba produtu fomigasaun no abate atu rega susuk iha área risku sira.

Ministériu Saúde liuhosi SAMES kontrata kompañia Australianu atu sosa aimoruk fomigasaun no abate ho orsamentu $51.000, ne’ebé sei to’o iha Timor-Leste iha fulan-fevereiru.

Hosi kontratu ne’ebé iha empreza sosa ona produtu ka aimoruk abate ho kuatidade saku hamutuk 75, ne’ebé kada saku iha kilograma 25 no aimoruk fomigasaun ho forma líkidu litru 1.400, ne’ebé kada bidón iha litru 200.

Alerta ba populasaun

Ministériu Saúde alerta ba sidadaun sira bainhira hetan sintoma ruma kona-ba moras dengue presiza hakbesik-an kedas ba fasilidade saúde, ne’ebé besik liu hodi hetan atendimentu hosi pesoál saúde.

Imajen/ Espesial

Husu mós ba família no uma-kain iha territóriu nasionál halo medida prevensaun sira hanesan dahuluk hosi moras dengue da’et husi susuk Aedes infetadu ne’ebé tata ema durante loron tomak liuliu iha tempu dader tuku 06:00 to’o tuku 08:00 no parte lokraik tuku 16:00 too tuku 19:00.

Atu buka Susuk tolun nia fatin mak iha be laran inklui fatin no sasan sira ne’ebé bele   halo bee nalihun hanesan tanke bee, roda aat, masa at, botir, vazu aifunan, no kopu at sira.

Atu prevene susuk tolun, liuhosi hakoi sasan sira hanesan roda-aat, masa no kopu at, botir ne’ebé halo bee nalihun.

Bainhira, atu prevene fatin sira ne’ebé mak susuk tolun iha laran liuhusi asaun sira hanesan taka tanke bee, balde no jerigen sira ne’e tenke fase no kose halo moos pelumenus semana ida  dala ida.

Nune’e, Ministériu Saúde enkoraja :“proteje ita-nia an husi moras dengue mak toba uza muskitériu bainhira toba no maski iha tempu loron bele hatais ropa ne’ebé bele taka  isin lolon tomak  nune’e mós uza repelente susuk nian.”

Notísia Relevante:  2021, SSMD rejista pasiente dengue 672 no óbitu na’in-ualu

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór       : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!