iklan

NASIONÁL, COVID-19, DILI, HEADLINE, MUNISÍPIU, SAÚDE

TL rejista ema na’in 104 mate ho COVID-19

TL rejista ema na’in 104 mate ho COVID-19

Prosesu haloot mate-isin dahuluk ne’ebé mate ho COVID-19, iha Semiteriu Metinaro, tersa (06/04). Imajen Tatoli/Joanico de Araújo.

DILI, 20 setembru 2021 (TATOLI)—Tuir buletín epidemiolójika, Timor-Leste (TL) rejista ona ema na’in 104 mak mate ho COVID-19, inklui ema na’in-sia ne’ebé mate iha semana kotuk.

“Taxa kazu óbitu iha TL, iha semana kotuk 1.7% kompostu hosi óbitu na’in-sia hosi kazu hamutuk 518. Hosi ema na’in 104 ne’ebé mate ho COVID-19, to’o agora 98(94%) mak seidauk simu vasina kompletamente,” relata iha bultín epidemiolójika ne’ebé fó-sai iha segunda ne’e.

Notísia relevante:COVID-19, pozitivu 39 no óbitu na’in-ida

Desde 01 marsu 2021, iha ona ema na’in 622 ho moras COVID-19, mak presiza ona ospitalizasaun. Númeru ne’e inklui de’it ema sira ho moras moderadu, grave no krítiku, ne’ebé presiza halo tratamentu iha fasilidade saúde espesializadu ba COVID-19 nian.

Iha semana kotuk, kazu hamutuk 31 mak baixa ona iha ospitál tantu Vera Cruz ka Lahane ka HNGV ka ospitál referrál-sira seluk.

Taxa ba insidénsia, ne’e sukat kona-bá númeru kazu konfirmadu, iha populasaun ida kada loron, no baibain nia sukat ka halo medida hanesan, kazu por 100.000, populasaun iha kada loron.

Taxa notifikasaun diária nia média ka average iha TL, durante loron hitu liu-bá hahú hosi 13–19 setembru, mak kazu 5.6 pur 100.000, populasaun iha kada loron, kompara ho kazu 9.7 pur 100.000 populasaun ba kada loron, iha períudu relatóriu anteriór.

Estimasaun ba prevalénsia durante semana kotuk, teste iha Laboratóriu HNGV no Laboratóriu Nasionál Saúde hamutuk  2.442 pur 359 ka 24.7% mak pozitivu, kompara ho 29.3% hosi surtu variante delta COVID-19 ne’ebé mak sa’e as.

Prevalénsia COVID-19 entre ema sira ne’ebé seidauk simu vasina iha Dili ne’e bele estimadu, bazeia ba proporsaun hosi ema sira ne’ebé mak teste pozitivu ba COVID-19, bainhira sira halo teste antes atu viajen sai hosi serka sanitária.

Iha loron hitu, komesa hosi 12–18 setembru 2021, iha totál ema na’in 863 mak halo ona teste ba intensaun, ida-ne’e 93 (10.8%) mak hetan pozitivu.

Hosi ida-ne’e, bele uza hodi halo kalkulasaun ba prevalénsia no kalkulasaun ida ba intervallu konfiansa nian 95%, hatudu katak, COVID-19 nia prevalénsia atuál entre ema sira ne’ebé seidauk simu vasina iha Dili, ne’e maka entre 8.9% no 13.0%.

Bazeia ba estimasaun prevalénsia ida-ne’e, iha probabilidade katak, ema-sira ne’ebé seidauk simu vasina maizumenus hamutuk 7.000 iha Dili laran, mak agora daudaun infetadu ho COVID-19.

Atualizasaun ba Vasinasaun Maizumenus vasina COVID-19 nia doze hamutuk 31.000 mak administra ona iha semana kotuk.

To’o 19 setembru 2021, vasina COVID-19 nia doze dahuluk hamutuk 417.931 mak administra ona, iha TL, reprezenta 55.4% hosi populasaun ne’ebé elijível ho idade hosi tinan 18 ba leten.

To’o 19 setembru 2021, ema hamutuk 245.038 mak simu ona sira-nia doze daruak  ba vasina COVID-19 nian, iha TL reprezenta 32.5% hosi populasaun-sira ne’ebé elijível ho idade 18 ba leten.

Rekomendasaun no asaun saúde públika ba transmisaun komunitária akontese iha munisípiu hotu-hotu.

Ema ne’ebé mak seidauk simu vasina kompletamente, ne’e iha risku a’as atu dezenvolve COVID-19 grave no presiza apoiu respiratóriu. Sira mós iha risku as atu mate ho COVID-19.

Adultu hotu-hotu ne’ebé mak seidauk simu vasina tenke ba simu lalais sira nia doze dahuluk, bainhira posível. Vasina nia doze daruak ne’e nesesáriu tebes hodi fornese protesaun di’ak, liu-liu hodi kontra COVID-19 nia variante delta.

Tenke mobiliza rekursu sira hodi realiza “blitz” vasina no hasa’e vasina nia kobertura iha Timor laran. Tenke aloka rekursu sira hodi hasa’e asesu ba vasina, partikularmente iha área ne’ebé mak ho kobertura vasinasaun nian mínimu, inklui Ermera, Ainaro, Aileu, Manufahi, Liquica, Bobonaro no Lautém.

Konseitu lori vasina door-to-door ne’e tenke konsidera, partikularmente iha área remota sira no iha área ne’ebé mak hatudu ema barak la mai simu vasina.

Importante tebes atu hasai barreira hotu-hotu hodi simu vasina. Métodu inovativu atu hasa’e motivasaun hodi simu vasinasaun ne’e tenke investiga, inklui insentivu ne’ebé mak atu fó bazeia tuir komunidade ka sosiál hodi bele simu vasina, partikularmente iha área sira ne’ebé mak aseitasaun ba vasina nian ne’e mínimu.

Kobertura vasina nian ne’ebé mak di’ak iha TL ne’e sei prevene kazu ne’ebé grave no ema mate, no sei permite TL atu evita implementa konfinamentu no restrisaun adisionál ba viajen.

Taxa vasinasaun ne’ebé as, ne’e hanesan estratejia ne’ebé mak di’ak liu hodi halo prevensaun ba transmisaun, prevensaun ba surtu, prevensaun ba kazu grave no prevensaun ba ema mate.

TL sei bele evita konfinamentu obrigatóriu bainhira iha ona taxa vasinasaun nian ne’ebé mak as iha nasaun laran tomak.

Aleinde ne’e, nasaun sira seluk iha posibilidade bo’ot atu loke fila-fali viajen mai TL no hala’o fila-fali komérsiu no turizmu bainhira TL bele kontrola ona transmisaun no relata kobertura vasinasaun nian ne’e as iha nasaun laran tomak.

Ho ida-ne’e espera atu hasa’e kresimentu ekonómiku nian no halo kmán presaun ekonomia, saúde mentál no sosiál ba moris uma-ka’in sira loro-loron iha TL.

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór: Cipriano Colo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!