iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Komisaun F realiza audiénsia públika kona-ba projetu-lei protesaun labarik-joven iha perigu

Komisaun F realiza audiénsia públika kona-ba projetu-lei protesaun labarik-joven iha perigu

Depuatdo PLP, Noe da Silva Ximenes. Imajen Tatoli/Egas Cristovão.

DILI, 08 jullu 2021 (TATOLI)—Komisaun F ne’ebé trata asuntu saúde, seguransa sosiál no igualdade jéneru realiza audiénsia públika ho instituisaun relevante kona-ba projetu-lei protesaun sivíl no joven iha perigu.

Notísia Relevante: PN baixa projetu-lei protesaun labarik ba Komisaun A-F

“Komisaun F hahú halo audiénsia públika kona-ba projetu-lei protesaun labarik no joven iha perigu. Projeitu de lei agora foin tama iha prosesu inisiál liuhosi audiénsia públika entaun tuir lei ida atu hetan debate, hetan delegasaun hosi Parlamentu Nasionál ninian, katak prosesu inisiál tenke rona opiniaun sira hodi engloba iha projetu-lei ne’e,” Prezidente Komisaun F, Deputadu Noé da Silva Ximenes ‘Buka-Tuir’ informa ba jornalista sira, iha Hotel Timor, kinta ne’e.

Nia esplika, sentidu hosi títulu projetu-lei protesaun ba labarik no joven iha perigu ne’e atu proteje labarik sira, nune’e evita inan-aman obriga oan sira ba servisu iha luron tanba loloos ne’e labarik sira-nia direitu mak eskola, maibé dalabarak liu inan-aman sira obriga labarik halo serbisu iha luron.

“Entaun estadu iha devér morál atu oinsá mak halo lei ida hodi proteje ita-nia oan sira-ne’e, hodi labele husik ita-nia oan sira ba servisu iha luron ou servisu obrigatoriamente. Ita haree iha ema balu utiliza ita-nia oan sira halo serbisu ida-ne’ebé mak la merese ba labarik sira,” nia dehan.

Maibé, nia hateten, oras ne’e Komisaun F esplora hanoin oioin hosi instituisaun relevante liuhosi audiénsia públika

“Ha’u hanoin presiza mellora di’akliu tanba projetu ida-ne’e mak kompozisaun ida-ne’ebé mai hosi deputadu sira hotu ninia hanoin. Ita presiza mellora liuhosi debate sira,” nia dehan.

Projetu-lei ne’e la engloba Ema ho Defisiénsia (EhD) sira entaun tenke altera kapítulu balun atubele engloba mós ema sira ho kondisaun defisiente iha laran.

“Iha audiénsia loron primeiru horisehik iha konteúdu rua maka sira kestiona kona-ba títulu ba projetu-lei ida-ne’e rasik, tanba iha-ne’ebá sita de’it katak ema iha perigu, la sita mós sentidu ida oinsá. Ida fali, katak tau ema ho labarik de’it maibé la inklina mós ho ema ho defisiénsia maibé ami diskute hela,” nia dehan.

Nia haktuir, audiénsia públika ne’e hahú hosi loron 7 jullu to’o 27 jullu hodi rona paresér sira hosi instituisaun kompetente.

Projetu-lei protesaun labarik no joven iha perigu ne’e iha artigu hamutuk 103 maibé posibilidade sei aumenta tanba foin mak audiénsia públika. Bainhira finaliza audiénsia públika ne’e sei avansa ba debate jeneralidade, espesialidade no finál globál.

Komisaun F rona mós opiniaun sira hosi Ministériu Solidariedade Sosiál (MSSI), JSMP, UNICEF, Organizasaun Internasionál ba Traballu (OIT) no Parlamentu Foinsa’e.

Deputadu sira hola insiativa ida-ne’e hodi komprimenta artigu 18 (Protesaun ba labarik-oan sira) hosi Konstituisaun RDTL, númeru 1 mensiona labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál hosi família, komunidade, no mós estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no explorasaun.

Númeru 2 hosi artigu ne’e hateten, labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira-ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál, ne’ebé estadu aprova no simu ona ka ratifika filafila.

Númeru 3 hosi artigu 18 ne’e esplika, labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae, iha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál.

Entretantu Deputadu sira hosi Komisaun F hola inisiativa ne’e mós bazea ba Rejimentu Parlamentu Nasionál (RPN) artigu 96 (Ezerse inisiativa lejizlativa), númeru 1 dehan, laiha projetu-lei ida mak bele subskritu hosi deputadu liu na’in-10.

Jornalista : Evaristo Soares Martins

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!