iklan

DILI

Xanana Mak Povu, Povu Mak Xanana

Xanana Mak Povu, Povu Mak Xanana

Avo-feto sira tanis no lelir hasoru Xanana. Imajen/Eugénio Pereira

Hosi matan ba matan, Xanana mak matan ba povu nia matan. Hosi fuan ba fuan, Xanana iha povu nia fuan no povu iha Xanana nia fuan. Hosi neon ba neon, Xanana nia neon iha povu nia neon. Hosi otas ba otas, Xanana nia naran nabilan iha povu nia fuan.

DILI, 20 juñu 2020 (TATOLI)—Juñu nia klaran (13—18 juñu 2020), Agência TATOLI ‘kaptura’ Kay Rala Xanana Gusmão nia imajen no liafuan sira iha ninian ain-le’ut “viajen” (hosi Leorema-Liquiça, Ermera no Bobonaru) hodi vizita povu no halo asaun karidade. Imajen no liafuan domin sira ne’e hedi-metin iha kuadru moris ida-nian be habiban lalatak “Xanana Mak Povu, Povu Mak Xanana”.

Notísia Relevante: Parabéns! Xanana Poezia ‘Segredu Klamar Nian’

Hosi matan ida ba matan ida seluk, Xanana sempre sai matan ba povu nia matan hodi haree povu nia terus. Hosi tilun ba tilun, Xanana sempre sai tilun ba povu nia tilun atu rona lian halerik sira. Tanba haree no rona beibeik, (sábadu, 13 juñu 2020), Kay Rala Xanana Gusmão hala’o vizita ba Suku Leorema, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça.

Xanana Gusmão tau ai-funan hodi presta omenajen ba família Saudozu Prezidente Nicolau Lobato, ne’ebé mate durante funu iha Semitériu Suku Leorema, sábadu (13/06/2020). Imajen/Eugénio Pereira

Iha rai-husar Prezidente Nicolau Lobato nia knua no moris fatin, Xanana hala’o asaun solidariedade hodi fahe domin ba kbiit laek sira be kuran hahan. Molok hasuli domin, Xanana ho nia komitiva hamutuk ho komunidade Leorema, presta omenajen ba Saudozu Prezidente Nicolau Lobato ho nia família hamutuk na’in-80 ne’ebé hakoi iha Semitériu ne’e.

“Ami família Lobato agradese tebes. Primeira vés Maun Xanana mai presta omenajen ba família Lobato sira ne’ebé mate ba rai ida-ne’e”, dehan Rogerio Tiago Lobato nia espoza, Amelia Lobato, ba jornalista iha semitériu.

Xanana konsidera saudozu nu’udar jerasaun hosi Suku Leorema ne’ebé oferese vida hodi luta no lori Timor-Leste ba hadau ukun rasik-aan (libertasaun nasional). Tanba ne’e, Xanana dezafia foinsa’e Timor-Leste, liuiu foinsa’e Leorema sira atu banati prinsípiu Nicolau Labato nian.

“Ha’u vizita munisípiu hotu maibé mai Leorema hanesan vizita mai rai-husar Nicolau Lobato nian. Tanba ne’e, husu ba joven Leorema sira lalika halo konflitu atu halo ferik no katuas sira ne’e terus tan. Ho nune’e, maka ita bele valoriza Nicolau Lobato ho eroi tomak sira nia sakrifisiu luta. Tanba, bainhira joven sira kria beibeik konflitu sei hamoe Saudozu Nicolau Lobato nu’udar Leorema oan no nu’udar Prezidente daruak RDTL”, Xanana Gusmão hateten.

Xanana Tanis

Hosi fuan ba fuan no hosi ain ba ain, husik hela rai-husar Nicolau Lobato nia moris fatin, Kay Rala Xanana Gusmão, foti ain hakat ho domin vizita hikas nia subar fatin iha Aldeia Nuntali, Suku Humboe, Postu Administrativu Glenu, Munisípiu Ermera.

Hosi fuan ba fuan, Xanana iha povu nia fuan no povu iha Xanana nian-fuan ba nafatin. Hosi fuan ba fuan no hosi ain ba ain, husik hela rai-husar Nicolau Lobato nia moris fatin, Kay Rala Xanana Gusmão, foti ain hakat ho domin hodi ba vizita hikas nia subar fatin iha Aldeia Nuntali, Suku Humboe, Postu Administrativu Glenu, Munisípiu Ermera.

Hosi fuan ba fuan, Xanana hanoin hikas nia sofrimentu sira bainhira hamutuk ho asswa’in FALINTIL sira mai haksumik-aan iha subar-fatin ida be dignu no kmanek. Hosi ain ba ain, Xanana sama hikas nia ain-le’ut uluk nian be nia husik hela iha Ermera, iha subar-fatin ida iha Veteranu Luis António Salsinha “Airmano Raikutun” no Veterana Armanda Araújo Arranhado “Hallima” nia uma. Iha kuartu simples ida, sira oferese ba Xanana no gerrilleiru kuaze na’in lima hodi halo planu, estratejia no kontinua luta.

“Ha’u nunka haluha iha ha’u-nia moris tomak. Bainhira hala’o vizita ba munisípiu sira sempre fó tempu vizita hikas ema sira ne’ebé sakrifika sira-nia vida iha tempu susar para salva ha’u-nia vida hosi inimigu nia presaun no persegisaun. Ohin, loron 14 juñu 2020, ha’u fila fali mai iha ha’u-nia kuarta laran. Iha ne’e, ha’u hala’o ha’u nia serbisu iha tinan 29 liubá, hodi orienta funu no halo estratéjia funu hasoru okupasaun sira”, Xanana hakerek liuhosi makina baku karta (mesin ketik) ne’e.

Komandante En-Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña husi Veterana Armanda Araújo Arranhado “Hallima” hakerek hela mensajen iha mesin ketik antigu, bainhira vizita fali nia subar fatin durante rezisténsia nia laran iha Aldeia Nuntali, Suku Humboe, Postu Administrativu Gleno, Munisípiu Ermera. Imajen/Eugénio Pereira

Xanana bele subar iha fatin ne’e, tanba biban ne’ebá (1991), Matebian Pe. Mario Belo (hosi Afagua-Wailili-Baucau) maka lori Xanana hosi Lospalos to’o rai Ermera. Hanoin ida de’it. Atu buka tuir kuadru rezisténsia sira ne’ebé sei moris hanesan Ernesto Fernandes “Dudu”, Eduadro Barreto “Dusae”, Koordenadór OJETIL, Paulino Monteiro akompaña husi Sera Key, Konis Santana no gerrilleiru sira seluk atu halibur kuadru FALINTIL, kontinua halo gerrilla.

“Ekipamentu sira uluk ha’u uza maka ne’e (rádiu komunikasaun, armáriu, meza no kadeira, mesin ketik). Toba no han hemu iha ne’e. Buat hotu-hotu sei orijen hela. Ha’u mai iha ne’e, iha 1991. Amu Mário Belo (matebian) no Amu José António, ami kolega koñese malu iha semináriu Maiór Dare. Iha Ermera no Liquiça, iha tinan 1978 gerrilleiru barak komu rende tiha hotu, iha hela gerrilleiru lubuk ida iha Ermera ho Komandante Ernesto Fernandes “Dudu’ no iha Liquiça kontaktu tan matebian Komandante “Maucaro 305” no Jaime Ribeiro “Samba Sembilan” hodi organiza malu atu loke frente gerrilla iha Ermera koordena ho Amu Mário Belo”, Xanana konta istória hodi hakuak metin Luis António Salsinha “Airmano Raikutun” ho nia espoza Armanda Araújo Arranhado “Hallima” ho matan-been monu.

Ho matan-ween turu, Xanana hateten, “Imi-nia grasa barak ba partisipasaun luta ne’e, ha’u la haluha, imi ho brani tebes. Ohin, ita rona ema hotu-hotu hakilar funu na’in, funu na’in. Maibé, sira-ne’e maka salva ha’u, sira la loko-aan, la ko’alia no la ezije buat barak. Imi brani tebe-tebes fó seguransa ba ha’u mesak. Fó hahán kalan-loron. Imi kuidadu ha’u. Tinan oin, karik ha’u sei moris, ha’u sei mai selebra, ha’u-nia tinan 30, ha’u organiza funu iha ne’e.”

Iha hakuak ne’e nia leet, Veteranu Luis António Salsinha “Airmano Raikutun” ho nia espoza Veterana Armanda Araújo Arranhado “Hallima”, konsidera Xanana nia vizita ne’e hanesan grasa boot ida tanba nunka haluha sakrifisiu luta ne’e nian ne’ebé sira halo ba Xanana.

“Ba maun Xanana ami sei reza maka’as atu hetan grasa. Ami la ezije buat ida. Maibé loos duni. Iha momentu maun Xanana iha ne’e, loron ami feto maka haree hodi maun ketik makina, hodi haruka karta ba gerrilla sira”, Veterana Hallima haktuir ho lian mamar.

Povu Mak Eroi

Hosi neon ba neon, Xanana nia neon iha povu nia neon. Atu hametin istória luta ba hadau ukun rasik-aan ne’e, iha Xanana ninia viajen no vizita iha área rurál sira-ne’e, Xanana nafatin rekoñese katak Timor-Leste konkista nia independénsia la’ós lori kilat maibé mai hosi sakrifisiu ho terus oin-oin hosi povu no povu enfrenta hodi ajuda liman-kro’at FALINTIL iha ai-laran.

Ho terus ne’ebé povu tomak hasoru, Xanana dezafia foin-sa’e sira atu relembra nafatin istória moruk ne’e hodi joven sira presta omenajen ho hatudu komportamentu di’ak no respeitu inan-aman ho nai-ulun sira hodi fó valór ba sakrifisiu inan no aman sira nia luta.

“Ha’u ksolok liu hasoru ha’u-nia bin, ha’u-nia alin feto no ha’u-nia maun, joven Dukurai, imi tenke fó valór ba jerasaun ida-ne’e nia terus. Sira fuuk mutin, nehan la iha, krekas ho sira-nia terus maka ita manan ukun-aan ne’e”, dehan Xanana Gusmão ho matan-ween bainhira hasoru malu ho populasaun no estafeta rezisténsia nian iha Suku Dukurai, Postu Administrativu Letefoho, Munisípiu Ermera, domingu (14 juñu 2020).

Hosi neon ba neon, Xanana hananu beibeik katak Timor-Leste la duni inimigu ho kilat maibé povu Timor-Leste duni inimigu liuhosi sakrifisiu terus, matan-been, mate no torturasaun. Tanba ne’e, Xanana husu atu sai sidadaun di’ak hodi hadomi ferik-katuas sira, inan-aman sira no hadomi malu hosi fuan ba fuan no hosi neon ba neon..

“Nunka bele haluha. Iha terus hotu-hotu ne’ebé ita hakat liu, povu maka terus na’in hodi oferese buat hotu-hotu ba gerrilleiru sira hodi kontinua de’it. Sai sidadaun di’ak ho matenek, sei fó valór ba eroi no povu hotu ne’ebé terus ona. Ho ida-ne’e, sei tulun nafatin rai no povu ne’e atu moris hakmatek, hakat sai hosi mukit ba moris di’ak iha futuru ne’ebé hahú ohin ba oin”, Xanana tatoli ba timoroan tomak.

Manu-Inan Tuur iha Xanana nia Ulun Leten

Hosi otas ba otas, Xanana nia naran hakerek nabilan iha povu nia fuan. Hanesan Manu-Aman (Assanami), Xanana nia naran habahat ona iha povu Timor-Leste ida-idak nia fuan laran. Iha Xanana nia vizita ba Suku Hauba, Postu Administrativu Bobonaro, Munisípiu Bobonaro, segunda (15 juñu 2020), povu Hauba simu ho entuziazmu tebes. Povu wa’in ba wa’in halibur malu hodi simu Xanana ho oin ksolok.

Xanana, hanesan foho lulik boot ida be hamriik iha populasaun lubun ne’e nia klaran loloos, hosi hananu-tebe-dahur-no hakilar ne’e nia leet, tekir-tekir manu-inan kór mean malahuk ida semo hosi ai-hali ida-nia tutun, semo ho ksolok hodi buka fatin tuur kedas iha Xanana nia kbaas-karuk hafoin tuur-sa’e iha Xanana nia ulun leten. Ema dehan ne’e grasa ida. Seluk dehan ne’e milagre ida. Maibé, ema hotu haluha katak, Xanana ho natureza Timor-Leste ne’e sai ida-de’it ona. Populasaun sira hateke ba malu, “Manu-inan ne’e, hatudu sinál saida ba povu Timor-Leste?”

Lider Karizmátiku, Kay Rala Xanana Gusmão, haksolok tebes bainhira manu-inan ida semo tuur iha nia-ulun, bainhira vizita ba Suku Hauba, Postu Administrativu Bobonaro, Munisípiu Bobonaro, segunda (15/06/2020). Imajen/Eugénio Pereira

“Manu ne’e maus tebes. Tuur iha ha’u nia-liman no sa’e ba tuur hakmatek iha ha’u nia-ulun leten,” Xanana hateten.

Votu Parabens

Hosi otas ba otas, Xanana nia naran habahat nabilan iha iha povu Timor-Leste ida-idak nia fuan laran. Hosi hakat ba hakat, hafoin akontesimenti úniku ida-ne’e, Xanana mós hakat ba Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense nu’udar Bispu Dioseze Maliana, Mgr. Norberto Amaral, nia rezidénsia iha Suku Ritabou hodi ko’alia preparasaun no ajenda selebrasaun tinan-10 Dioseze Maliana ne’ebé hala’o iha sesta-feira loron 19 fulan juñu tinan 2020.

“Ha’u konvida maun Xanana mai ami atu selebra tinan-10 prezensa Dioseze Maliana. Tanba, loron 20 juñu agora mós maun Xanana nia tinan, tanba ne’e aproveita tempu ha’u fó kedas votu parabens. Tanba, maske katuas ona, Xanana la’o sosializa nafatin prevensaun COVID-19 ba povu no konsolida nafatin pás iha rai-laran no iha rai-li’ur”, Dom Norberto Amaral hateten.

Lider Karizmátiku, Kay Rala Xanana Gusmão kaer liman ho Bispu Dioseze Maliana, Don Norberto Amaral. Imajen/Eugénio Pereira

Hosi fuan ba fuan, Dom Norberto Amaral, agradese no apresia tebes ho asaun karidade ne’ebé hala’o hosi Kay Rala Xanana Gusmão, hodi fó tulun povu kbiit-laek sira iha área rural ne’ebé menus ba hahan. Bainhira sarani sira halo asaun karidade nu’udar asaun di’ak atu bele manan prémiu ba Lalehan.

“Nu’udar sarani, Xanana iha devér hodi halo asaun karidade ida-ne’e hodi tulun fali sarani sira ne’ebé presiza ai-han. Tanba ho karidade ida-ne’e mak sai sasukat ba Lalehan. Sé mak politiza asaun ne’e, tuir loloos nia iha obrigasaun atu halo asaun karidade hanesan Xanana”, dehan Don Norberto.

Antes atu manán prémiu Lalehan nian, liuhosi asaun karidade be Xanana halo ba povu kbiit laek sira, hanesan prezente ida ba nia-aan rasik hodi selebra ninia aniveráriu ba dala-74 (20 juñu 1946—20 juñu 2020). Xanana hatene hosi povu sei fila ba povu no ba povu mak Xanana luta hodi hasai povu hosi mukit liuhosi asaun hakuak no rei ferik-katuas no ema ho defisiensia sira.

“Ami agradese no haree ita nia viajen hale’u munisípiu hodi apoia ita-nia povu. Ita hatudu domin boot tebes ba povu. Ami la iha buat ida. Maibé ami nunka haluha atu hasa’e ami-nia orasaun ba Aman Maromak atu tulun ita [Xanana], ita- nia povu no ita-nia rain”, dehan Madre Kongregasaun Crarissas, Irmán Maria Fernanda, ba Xanana Gusmão iha Suku Tunubibi, Postu Administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaru.

Parabéns Kay Rala Xanana Gusmão.

Apresiasaun sira internasionál  nian

  • Apresiasaun East Timor Poetry Prize (1975)
  • Apresiasaun husi komunidade Brazíl (1995)
  • Friedensorden (1998) (Portugal)
  • Apresiasaun husi sidadaun sira São Paulo Brazíl)
  • Prezente murak Sakharov(1999)
  • Doutór onoráriu husi Universidade Lusíada
  • Lizboa, Prémiu Dame nian Gwangju (2000) (Korea do Sul)
  • Prémiu Dame nian Sydney (2000)
  • New Zealand Order of Merit(2000)
  • Onra husi povu Lizboa ho apresiasaun Xave Osan Mean ba sidade (2000)
  • Medalla Vise Prezidente Brazíl (200)
  • Oden Méritu José Bonifácio, Gray of Gran-Official, Universidade Rio de Janeiro (2000)
  • Doutór Onoráriu husi Universidade Porto (2000)
  • Medalla Grande Colar husi Ordem do Cruzeiro do Sul, Brazíl (2002)
  • Premiu Utara-Selatan (2002)
  • Félix Houphouët Boigny Peace Prize dari UNESCO (2002)
  • Honorary Adult Friend, Children’s Award, 2002 (Swedia)
  • Apresiasaun Doutór ba Lei nian husi Universidade Victoria(2003) (Australia)
  • Apresiasaun Path to Peace (2003)
  • Path to Peace Foundation
  • Krusifiksu Ordo St. Michael no St. Georgehusi Reina Elizabeth II (2003)
  • International Herald Tribune“Leadership with Integrity” Award 2003
  • BusinessWeek “Stars of Asia” Award (2003)
  • Apresiasaun Doutór ba Lei nian husi Universidade Nasional Suncheon(Korea Selatan) (2004)
  • Grande Colar dari Orde Infante Dom Henrique(Portugal) (2006)
  • Apresiasaun Doutór Onorariu husi Akdemai Desportu Estadu Unidu Amerika iha Dephne (200)
  • Doutór Onoráriu Filozofia husi Universidade  Takushoku (Japaun) (2006)
  • Medalla Orden Timor-Leste (2009)
  • Medalla Orden Primeiru Vanuatu Class (2011)
  • Doutor Onoráriu husi Universidade  Coimbra
  • Orden da Guerrilha (2015)[12]

Prestasaun no karreira  

  • Komandante Ein-Xefe FALINTIL (1981—agora)
  • Prezidente Repúblika Timor Leste (2002—2007)
  • Primeiru-Ministru Timor Leste (2007—2015)
  • Ministru Defeza no Seguransa iha IV Governu Konstitusionál (2007—2012)
  • Ministru Defeza no Seguransa iha V Governu Konstitusionál (2012—2015)
  • Ministru Planu no Investimentu Estratéjiku (MPIE) iha VI Governu Konstitusionál (2015—2017)
  • Ministru Estadu no Ministru Konselleiru Primeiru-Ministru iha VIII Governu Konstitusionál (2018—2020)
  • Ministru Planu no Investimentu Estratéjiku iha VIII Governu Konstitusionál (2018—2020) rejeita simu posse
  • Prezidente Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timorense (CNRT) (2007–Agora)

Jornalista : Eugénio Pereira

Editór      : Francisco Simões; Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!