iklan

NASIONÁL, DILI, HEADLINE

Muda Okupante iha Tasi Tolu, Koordenadór Jestaun Munisípiu Dili Hetan Sona

Muda Okupante iha Tasi Tolu,  Koordenadór Jestaun Munisípiu Dili Hetan Sona

Koordenadór Jestaun Munisípiu Dili, Joaquim Alves, hetan sona iha kotuk laran iha Tasi Tolu. Imajen/Domingos Piedade

DILI, 18 outubru 2019 (TATOLI)-Governu liu husi Sekretáriu Estadu Terra no Propriedade (SETP)   kolabora ho Guarda Munisípiu Dili no Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), ohin, tuku 08:17 Otl, sobu ona uma komunidade ne’ebé konstrui iha zona protejidu Tasi Tolu.

Notísia Relevante : Aban, SETP Hasai Komunidade iha Tasi Tolu

Ekipa pezadu komesa sobu ona uma balun ne’ebeé kostrui iha area protezidu Tasi Tolu, sesta (18/10/2019). Imajen/Domingos Piedade

Iha prosesu ezekusaun ba eviksaun ne’e mosu dezastre hodi rezulta Joaquim Alves nu’udar koordenadór jestaun Munisípiu Dili hetan sona husi ema balun ne’ebé la kooperativu ho desizaun Governu nian ne’e.

Vítima Joaquim Alves, informa, nia hetan sona bainhira atuasaun iha terrenu  iha tuku  08:17 Otl. “Ami mai iha Tasi Tolu tanba hetan orientasaun husi superiores sira, kuandu tun husi karreta ha’u mak fó orden ba iha seguransa seluk halo atuasaun iha terrenu no fó hatene sira, maibé okupante sira nee halo intervensaun mak ha’u fó orden ba iha maluk sira seluk katak husik ha’u mak atua, maibé okupante ida dehan nune’e ita boot sira labele duni ema hanesan fahi,” Joaquim Alves haktuir ba jornalista sira iha Tasi Tolu, Dili.

Bainhira ko’alia hela no tenta buka esplika atuasaun ne’e ba okupante balun, derrepente iha ema nain rua hakat ba baku  nia. Nune’e, guarda sira husi Munisípiu Dili atu halo raejen hasoru, maibé  Joaquim Alves  lia tun ba sira atu kalma no la bele monu ba provokasaun.

“Iha ida husi sira nain rua ne’e mak foti xave ho tan buat ruma sona ha’u  no ida seluk foti samurai atu ta ha’u maibé la konsege,” nia tenik.

Jornalista : Domingos Piedade

Editór        : Francisco Simões

iklan
iklan

9 Comments

  1. Governo iha kompetencia tomak atu jere rai estadu nian ba intreses publiku.
    Maibe.persisa respeitu mos povu nia direito hanesan umano.
    Governo perpara lai kobdisaun ruma ba povu, depois mak halo dezisaun hodi hasai sira iha fatin refere no lori sira ba fatin nbe governo.perparadu.
    Se governo obriga sira sai deit hanesan nee, koitadu sira atu ba hela loss iha fatin nbe?
    Mesmo ita hotu hatene katak rai iha municipal neba luan, maibe lori saida mk atu halo uma iha nba. Serake buat hotu karun, servisu laiha, sira mai iha kapital tamba ble buka osan hofi subtenta sira nia moris, fasilita oan sira ble ba eskola nsst.

    • ita hanoin ba povu sira nia moris, maibe povu la hanoin ba nasaun nia moris. se ita kontinua fo fatin sira nebe estrategi diak ba povu sira hela hanesan mos taka dalan governo liu-liu ministreio turismo atu halo fatin sira ne diak hodi bele atrai turista international sira…
      povu sira iha osan mak sira hari dadauk ona uma iha rai governo nian ne’e.

    • Ita timor nee nia jeitu mak hanesan nee ona, bainhira mak timor nee lao ba oin, governu avizu uluk tiaona mas finje la rona, liliu matenek nain sira, halo tia hanesan par hetan ganti rugi,^oin ganti rugi duni^!

  2. Lalika hanoin povu ida. Ita mos povu hotu. Lei tenqi lao ho lei. Laos mais bosok haleri ho Naran povu. Iha mundu Ne ita ema hotu povu. Sebele duni hotu sira nebe uluk tama ukupa uma ema nia iha Dili laran Para idak idak fila ba nia distrito

  3. Governo mak povo e povo mak governo, ne’ebe governo labele halo tuir grupo ida ka rua nia hakarak para hodi impede dezenvolvemento iha rai laran. Tasi tolu desde tinan 2010 governo sempre aviso katak labele halo uma iha area nebe protejido, hanesan iha tasi tolu. Maibe ema balu rona hanesan la rona e ba halo nafatin ha uma iha neba. Ita nee animal k ema, animal mos ema koalia dehan labele nia sei rona. Governo labele tolera demais, selae nasaun nee sei sai sabraut hanesan nee nafatin. Hotu-hotu tenki lao tuir lei nebe mak iha.

  4. Mas tamba saida mak hakark ba hela iha neba? Sera que sira lahatene rai nee estadu nian? Iha 2010 ema laiha,mas ikus nee ema barak los! Tem husu lai kuandu ba hela iha neba. Nee mak ema dhan beik ten nee. Rai ema mai okupa nee husu lai ema nebe mak besik iha neba antes atu halo uma ou hela. Hau lahtene se hanesan nee ten que duni sai lalikan tolera lae beik nee sai ladiak ba ita nia oan sira. Keta koalia povo ita mak povo hotu, keta lori lia fuan povo hodi taka falo povo seluk.

  5. Yeah,. Hw mos konkorda katak “Sidadaun hotu-hotu tenke kontribui ba Dezenvolvimentu Nasaun ninian”.
    Sa’atan Koalia kona ba propriedade Estado nian,. Ita hotu la-iha razaun atu okupa, nune’e mos halo uma permanente ba property privadu sira, ne’e labele.. !! Timor ita hotu nian, husik no fo spasu ba Planu Estrategiku Dezenvolvimentu Nasional atu La’o.. karik ita la-kontribui ne’e mak ita rasik impede no hamate fali Planu hirak ne. Aproveita okaziaun ida ne hakarak husu mos ba Maluk sira inklui hau mos, atu hola parte no kontribui ba PEDN ne’ebe lao hela daudaun. Hare’e ba ema rai liur sira nia Dezenvolvimentu la’o makaas los ona halo ita nia fuan moras,. Tamba sa mak ita nian sei ” Patina” iha fatin? Refleksaun ba ita hotu.

  6. Nudar joven ga povo Timor oan ida apoiu Governo sem reserva maibe tenki trata ho dignu ema sira née serake ema sira durante elisaun la vota ba ita bo’ot sira, keta halo sira mo ida mk radikal ba ita boot sira partidu to ohin loron ita bo’ot hetan posisaun née? Hanoin didiak ami kik ami mak buat hot kik:
    Buka serviçu suporta uma laran deit arsak antes halo uma precisa tinan barak nia laran buka fundos tansa sobu la tinan barak, ami kontribui ba Governo maibe hodi ami ba fatin nebe diak no seguru liu iha fatin agora ami laos animal…
    Antes halo tenki iha analisa klean lai mak halo:
    Iha mundu née problma subu ohin sobu abn hadia maibe problma piskolojia perigosu atu lakon ba ema ida to nebe deit..

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!