iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

In Memoriam: Pe. João de Deus, “Cala-te e Vai”

In Memoriam: Pe. João de Deus, “Cala-te e Vai”

Padre João de Deus, SDB. Imajen/Espesiál

DILI, 22 setembru 2019 (TATOLI)—Nia matan taka maibé nia matan-been suli. Na’in fó kbiit ba nia (Pe. João de Deus Pires, SDB). Amen!

Ha’u lee-kona liafuan kmanek iha leten ne’e, iha Pe. Eligio Locatelly, SDB, ninia varanda rede sosiál (facebook), uainhira timoroan sira be hadomi Amo João de Deus fahe namanas iha facebook katak Amo João de Deus hakotu iis ona, maske amo sei bele dada iis hela.

La to’o minutu balun, ha’u rona Amo João de Deus hakotu ona nia iis iha Hospital Nasionál Guido Valadares, Dili. Tuir informasaun husi dr. Mendes Pinto, amo João de Deus mate tanba sofre moras multiple organ failure (faléncia de multiplós órgãos) iha parte pulmaun, fuan, rins no sibulutes Kromin (kanek iha ain). Padre tama no baixa iha HNGV iha 31 Agostu 2019 no hakotu iis iha Domingu (22 Setembru 2019) iha tuku 16.40.

Lalehan haksolok simu lia rekadu ne’e. Basá, Maromak hadomi no haku’ak ona nia saseluk iha mundu iha nia kadunan ho domin be boot. Anju sira hananu, “requiem aeterna dona eis domine”. Maibé, timoroan ua’in laran triste no tanis. Tanba, lakon aman ida ne’ebé dedika nia moris tomak ba sarani no povu liuhusi evanjelizasaun iha Timor-Leste, ohin, “Cala-te e Vai” (nonook no ba de’it) iha Maromak nia uman.

Rai-lulik Tmor-Leste, liuliu rai Quelicai no komunidade  saleziana Fatumaca ho komunidade salesiana sira seluk be namkari iha Timor-Leste,  tanis ba amo João de Deus nia mate ida ne’e. Mate ida ne’ebé mate ho idade 91 (15 Abril 1928 – 22 Setembru 2019) hanesan liafuan ne’ebé amo Locatelly hakerek, “Nia matan taka maibé nia matan-been suli. Na’in fó kbiit ba nia (Pe. João de Deus Pires, SDB). Amen!”

Padre João de Deus Pires ne’ebé moris iha loron 15 abril 1928, iha aldeia Morais, Suku Mirandela, Munisípiu Bragança, Portugal.

Padre João de Deus. Imajen espesiál

Tama salezianu no halo votus ba dahuluk nu’udar frater iha 24 Agostu 1947. Nia simu ordenaaun sai amululik iha 8 Jullu 1956. Nia mak misionáriu ida tanba obediénsia iha rai Timor-Leste husi kedas tinan 1958. Nune’e tinan 60 ona mak nia moris iha Timor-Leste. Nia mak sai pioneiru atu loke obra saleziana iha Baucau inklui Colégio Fatumaca (Gariuai).

Hafoin sai amululik ba tinan neen (6) serbisu iha Portugal, Amo Superiór Salezianu nian haruka nia mai Timor-Leste, nia halo diálogu oituan ho superiór no superiór dehan ba nia “Cala-te e vai” (nonook no ba de’it) hodi hala’o misaun evanjelizasaun iha Timor-Leste.

“Ha’u moris iha dinastia tolu iha istória evanjelizasaun nian iha Timor-Leste. Dinastia dahuluk mak ida ho prezensa ema-portugés sira-nian husi 1958-1974. Ha’u pasa tinan haat iha Dili no restante iha zona Baucau nian, menus tinan 1969-1970 mak ha’u ba hela iha Fuiloro ba fulan sanulu, hafoin bá fali zona Baucau nian to’o tinan 2008. Dinastia daruak mak invazaun, konfuzaun, hahú partidu sira, preparasaun no kombinasaun entre governu portugés ho indonéziu to’o loron invazaun. Pratikamente tinan rua de’it, husi tinan 1974, bainhira mosu revolusaun ai-funan sira-nian iha Portugál to’o bainhira Indonézia tama iha Timór. Ne’e períodu ida terus boot. Dinastia datoluk mak tempu invazaun Indonézia husi tinan 1975 to’o 1999 ne’ebé lori terus naruk. Dinastia ikus mak tempu independénsia Timor-Leste nian,” dehan Pé. João de Deus Pires ba bulletin FMA TATOLI.

Iha tinan 1962, nia tama no hela iha Baucau. Iha tempu ne’ebá buat hotu normál, evanjelizasaun la’o di’ak. Ema misionáriu uitoan de’it. Maibé, ninia esforsu ba evanjelizasaun ne’ebé nia halo  hodi envolve ema hotu envolve-an ho voluntáriumente. Iha Baucau, biban ne’ebá, sarani sira hamutuk 12.000 iha Distritu Baucau laran tomak.

“Ha’u la moris iha presaun. La iha posibilidade sira no la’o ba oin neineik-neineik, hau bele fó sarani ba ema sira ne’e. Timoroan sira ema di’ak, nune’e sira ho laran simu sakramentu batizmu hodi adere ba Kreda Katólika,” amo dehan.

Iha étapa evanjelizasaun iha tempu invazaun Indonézia nian, Amo João de Deus dehan, nia haree pontu negativu no pozitivu sira. Negativu mak kuantidade, la’ós kualidade. Obrigasaun atu iha relijiaun ida, no iha ne’e ema hotu hakarak simu batizmu mós nu’udar defeza ida kontra invazaun.

“Dala ida iha Baguia (Baucau), iha selebrasaun ida ha’u sarani ema adultu na’in 800. Ne’e atu iha naran sarani ida nune’e iha indonéziu sira nia oin, sira katóliku ona. Iha ha’u-nia asinatura (iha tempu ne’ebá ha’u-nia asinatura vale liu…); depois iha tempu no bainhira sira bele, sira tuir formasaun sarani,” amo haktuir.

“Ema sira ne’ebé ema Baucau, Quelicai, sira hakfodak ho oinsá misaun buras no basa liman. Maibé la’ós ha’u-nia obra, Maromak uza ha’u. Atu dehan de’it iha zona ne’e ha’u sarani ema liu 80.000. Ha’u hatene númeru ne’e tanba ha’u-nia belun sira iha kartóriu konta númeru ema sira ne’ebé ha’u sarani,” amo hateten.

Iha tempu okupasaun Indonézia, sarani ka leigu barak kesi-an ba kreda. Tanba, nia dehan, nia haree haree leigu barak ne’ebé uluk serbisu ho nia, agora na’in hira mak sei kontinua serbisu ba Kreda? Iha tempu Indonézia, pratikamente ba tinan 18 ha’u mesak amululik ida ba mai foho, sé mak sai tulun boot? Leigu sira. Sira ba ho ha’u iha Quelicai, Afasá, Lavateri, Baguia… Sira barak iha família maibé sai katekista voluntáriu/a. Sira mak prepara katekúmenu sira tuir buat ne’ebé sira hatene atu simu sakramentu sira (batizmu, konfisaun, komuñaun, kazamentu). Maibé, ohin loron no oras ne’e, sarani barak moris hanesan Maromak laiha!

Iha vida misionáriu nia la haree ba difukuldade maibé haree liu ba ksolok ne’ebé nia hetan no simu. Nu’udar amululik, nia nunka konsidera nia-an misionáriu maibé nu’udar batizadu ne’ebé mak sai hanesan sarani ne’ebé sai Maromak nia manu-ain/enviadu. Nia simu orden husi superiór iha Portugal atu bá: “Cala-te e vai” (nonook no ba de’it). Husi Dili ba Baucau, superiór dehan ba nia: “Ó hakarak atu ha’u haruka iha obediénsia nia naran?” Bainhira ha’u ba dehan ba Bispu Dom Jaime Goulart katak ha’u la iha esperiénsia nune’e husu atu tulun ha’u, bispu hahú hamnasa no dehan: “Ha’u mak fó ó-nia naran ba provinsiál”.

“Ha’u bá. Ha’u hetan ambiente haksolok, di’ak, ho liurai sira hotu ne’ebé di’ak no kolabora maka’as no mós katekista no ema sira ne’ebé iha. Ne’e hotu haksolok ha’u. Defaktu padre Afonso Nacher (matebian) bainhira hakerek ba Macau (Xina) hodi deskreve ami salezianu sira kona-ba ha’u-nia dehan katak ha’u iha liurai no katekista leigu sira hotu iha ha’u-nia liman. Ha’u hakfodak ho nia hakerek ne’e no ha’u hanoin katak ida-ne’e naturál. Maibé, ha’u nia ksolok boot mak halo nafatin Maromak nia vontade la’ós ha’u-nia vontade,” dehan amululik ne’e.

Fundadór Eskola Fatumaca

Iha Baucau, aleinde hala’o misaun evanjelizasaun hodi tama-sai iha komunidade nia leet hodi fó sakramentu batizmu, amululik João de Deus. Hanesan moris banati Dom Bosco nia ain-fatin, nia rona Superiór sira-nia orden hodi harii eskola iha Fatumaca-Gariuai.

“Sín! Iha ne’e, ha’u mak fundadór. Ha’u la’ós idealizadór maibé realizadór. Iha tinan 1963, padre provinsiál SDB Portugal, Pe. Armando Monteiro, mai iha Timór no ami ba vizita. Nia mak dehan “Cala-te e vai”. Ami ba ko’alia ho Bispu Dom Jaime Goulart. Dom Jaime dehan nune’e: “Keta haluha katak misionáriu sira iha kna’ar atu fila rai atu entrega ba kleru rai-na’in/nativu. Maibé entrega tiha imi labele fila. Imi tenke kontinua iha Timór. Nune’e imi buka arranja uma ida imi-nia propriedade rasik’. Nune’e ami ba ko’alia ho Governadór atu husu tulun atu harii uma ida. Nia dehan nune’e: “Ha’u ateu ida, maibé ba Don Bosco ha’u sei tulun”,” amu haktuir.

“Ha’u ba Baucau no tanba ha’u gosta rai Venilale, ha’u ba semana-semana. No liuhusi Fatumaca iha parte ida iha okos, ha’u sente atrasaun boot. Maske seidauk haree fatin, ha’u ba ko’alia ho liurai sira no sira hakarak koléjiu ida-ne’e. Iha 1963 hahú hala’o serbisu. Irmaun salezianu na’in rua hela iha ne’ebá. Hahú ho uma andár. Enjeñeiru portugés ida halo planta, marka, sukat no nia husu atu selu. Ha’u dehan ita belun, konfia ha’u no ha’u sei buka atu selu.

Nia dehan: la buat ida, maibé bainhira ha’u mate ita reza misa ida mai ha’u. Providénsia mak arranja buat hotu. La iha mestre konstrusaun nian no iha belun xinés ida karpinteiru mak sai ezekutadór. Materiál ha’u ba foti husi belun seluk Xina Lay. Nune’e hahú eskola andár, halo dormitóriu no ofisina karpinteria nian. Povu tulun halo barakaun sira ba internatu. Komunidade mós moris iha barraka ida.”

Tinan Haat Iha Dili

Tinan haat iha Dili, amululik João de Deus Pires moris ho proveitu boot ba vida misionária no vida espirituál ho atividade saleziana barak hanesan harii grupu “Devotos de Maria Auxiliadora”, “Cooperadores”, “Antigos Alunos” no  eskola. Depoiz tinan haat apostoladu iha Dili, mak Dom Jaime Goulart, haree ba salezianu nia serbisu apostoladu nian, entrega misaun Baucau nian ba Kongregasaun Saleziana, kontra povu nia hakarak, kleru nian.

Tan ha’u ta’uk, ha’u ba hasoru nia, Dom Jaime dehan: “Ha’u mak fó ó-nia naran ba provinsiál. Entaun, ó la’ós foin-sa’e forte, ó ta’uk? Ó lalika ta’uk, buat seluk ne’e ho ha’u, ó bá”. Ha’u simu insultu, ema krítiks no murmura. Maibé ne’e evanjelizasaun fó fuan maka’as.

Ha’u to’o, ha’u haree katak ambiente misaun nian preparadu ona. Padre sekulár sira artista iha buat ne’e ho prezensa padre Brito nian. Ha’u mai, hahú, ha’u rekoñese katak laiha esperiénsia apostoladu nian se la’ós ho juventude, maibé ikus mai ha’u komesa gosta liu povu no iha ne’e mak mai prova ida kona-ba sistema Don Bosco nian.

Ita ba hasoru povu liuhusi labarik sira, no la’ós husi povu ba labarik sira. Ha’u ba vizita suku barabarak, buat ne’ebé padre sekulár la halo iha tempu ne’ebá tanba la iha forsa no espíritu salezianu. Entaun ha’u admira ho labarik barak ne’ebé nunka ba eskola, nunka estuda, nunka haree padre ida.

Nune’e, ha’u husu liurai atu halo lalais eskola ida envezde dehan: “Mai ita halo kapela ida”. Ba saida? Atu hafoin taka hela durante fulan 4-5 enkuantu padre la ba iha ne’ebá? Nune’e, hanesan Don Bosco, ha’u tulun atu loke eskola sira. Ba profesór sira ha’u arranja husi Fuiloro, tanba iha joven sira hotu kuarta klase ka mestre barak seluk (hanesan ó-nia papá).

Nune’e, ha’u loke eskola sira, aleinde sai eskola ensinu fundamentál, sai mós momentu evanjelizasaun, katekeze. Ha’u haruka ba ne’ebá profesór katekista sira ne’ebé fó katekeze ba inisiasaun moris sarani no haree mós kapela, no bainhira padre ba sira preparadu atu simu sakramentu.

Misaun saleziana hahú husi labarik no husi labarik ba adultu sira. Ita prepara labarik sira, hafoin, labarik sira mak lori ba inan-aman ksolok fiar nian no dada boot sira ba Kreda. Se ita halo avaliasaun ida parókia Baucau no seluk ita haree diferensa. Iha ita-nia zona sira, povu sira nafatin hamutuk ho ita tanba ita tau-matan ba sira-nia oan.

Nia Iha Mehi Ba Mudansa Salezianu/a Sira

Ba salezianu/a sira ne’ebé tuir São Dom Bosco no Filha de Maria Auxiloidora (Sta. Maria Domingas Mazarello) nia ain-fatin, amo João de Deus tatoli, sai relijiozu/a, votu sira ita halo voluntariamente, hatudu katak ita hili dalan ida santidade espesiál nian hodi moris ita-nia konsagrasaun.

Amo hatutan, ita atu moris ita-nia konsagrasaun, laós de’it tuir maneira konsagrasaun batizmál ne’ebé kontente halo sinál krús nian, ba missa/halo misa ida iha fatin ne’ebá no ita moris kontente no hakmatek ona. Lae. Ita konsagradu salezianu iha ita-nia piedade. Se ita la tuir piedade saleziana ita la bele sai relijiozu salezianu.

Uluk nanain ita haree oinsá ita-nia vida relijioza hafoin mak ba misaun. Ha’u uluk nanain relijiozu hafoin mak misionáriu, administradór buat ne’e nian, profesór, knaar naran ida ne’ebé ita halo didi’ak, nune’e misaun kumpre ona. Deskulpa, maibé ami barak atu halo misaun didi’ak ami haluha tiha misaun prinsipál ida santidade nian.

Iha tempu ba halo buat barak seluk maibé la iha tempu ba buat primeiru planu nian katak vida santidade nian. Maromak hanesan horisehik, ohin, aban bairua. Nune’e sai santu hanesan Nia santu mak bolun ida ne’ebé la muda, no ita tenke moris santidade ida-ne’e agora. La interesa se ha’u hatais kalsa metan ka mutin, maibé vida interiór, domin ba vivénsia piedade nian liga ho Jezús, atu liuhusi meiu ida-ne’e ita sai apóstolu juventude nian. Indispensavel mak ita tenke fó atensaun ba formasaun salezianu sira-nian, formasaun konxiénsia nian presiza duni fó atensaun.

Tuir planu, Pe. João de Deus Pires nia mate-isin sei ba hatuur iha  fatin rohan laek nian iha semitériu Waibeana, Fatumaca, Gariuai, Baucau. Nia matan taka maibé nia matan-been suli. Na’in fó kbiit ba nia (Pe. João de Deus Pires, SDB). Amen! Adeus Aman Doben, Aman Ba Kongregasaun Salezianu Timor-Leste, Pe. João de Deus Pires! Oras ne’e, iha odamatan boot lalehan nian ne’ebá, matebian Pe. Afonso Maria Nacher, SDB, Irmaun José Cussi, SDB, no Irmaun Carlos Gamba, SDB, nia klamar hein no simu ita-boot ho domin tomak. Adeus Pe. João de Deus “Cala-te e Vai”!

Notísia relevante:Padre João de Deus Hakotu iis

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór .      : Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!