DILI,17 agostu 2019 (TATOLI) –Xefe Departamentu Sala Sirurjia ka Operasaun, Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Maria José Piedade relata iha sala sirurjia, durante ne´e opera pasiente sira kompara ho fulan jullu hamutuk 295 operasaun maibé ida ne´e inklui operasaun menór no operasaun maiór 300 itál iha fulan ida nia laran. Fulan-fulan opera entre kazu 260 no 270.
Maske nune´e, xefe departamentu ne´e informa mós katak iha sala sirurjia HNGV ne´e sempre hasoru problema tanba ekipamentu limitadu tebes ba médiku sira atu opera pasiente sira.
“Ospitál Nasionál Guido Valadares liuhusi sala operasaun menus liu ekipamentu ba doutór sira atu opera pasiente, ezemplu hanesan halai liu ba ruin nian (ortopedia) maibé ekipamentu la iha. Maibé, ami uza didi´ak ekipamentu ne’ebé mak ami iha tanba dalaruma pasiente sira mai barak hanesan monu motór, trauma, tohar, buat sira ne’e mai barak maibé ekipamentu limitadu,” hateten Xefe Departamentu, Maria José Piedade ba Ajénsia TATOLI iha HNGV, sesta (16/08/2019).
Tanba ne´e, tuir xefe departamentu ne´e katak sira halo operasaun tuir sira-nia padraun ne´ebé mak iha.
“Dala barak pasiente barak ita difisil atu opera, ita esforsu aan atu haruka sira ba li´ur ou lae mas dala barak ita koko atu opera iha ne’e ho buat ne’ebé mak ita iha, iha HNGV ida ne’e”.
“Maibé ekipamentu ba iha anistezia nian ne´e mós ekipamentu limitadu tebes. Ezemplu, ita halo kazu iha ne’e hanaran torakotomea (prosedimentu sirúrjiku ba asesu kavidade torásika-ronga dada, iha malaiu) tanba kasu ida ne’e opera iha pulmaun no ita iha dezafiu barak mak hasoru hanesan ita la iha ekipamentu pulmonár gas no mós ita la iha tubu ida atu hadukur ema ne’e mós ita la iha mas ita la´o nafatin ba oin ho buat ne’ebé ita iha hodi kura pasiente sira ne’ebé mak atu opera,” tenik nia.
Xefe departamentu ne´e akresenta tan: “Tanba ita hakarak ema ne’e atu opera, ema ne’e atu diak no ita la´o ho buat ne’ebé ita iha mas hotu ita opera duni no iha pasiente ne’ebé opera duni iha fulan kotuk no sira ne’e rezultadu opera ho di´ak lao ho diak to’o agora sira rekopera ho di´ak”.
Xefe Departamentu Sala Sirurjia, Maria José Piedade hateten, iha sala operasaun ne´e doutór espesialista ba anestezia (bius) limitadu tanba, tuir nia, iha Timór laran tomak iha na´in tolu de´it. “Doutór na´in rua komesa servisu ona ho ami iha tinan ida ne’e, hahú husi janeiru to’o agora no ita sei iha doutór na´in rua mak sei kontinua estudu foti espesialidade ba anistezia iha rai li´ur no tinan ida ne’e ramata sei konkore ita iha tinan oin”.
Xefe departamentu ne´e informa mós katak anestesista iha sala operasaun nian númeru limitadu tebes tanba ne´e ba futuru sira hakarak atu aumenta tan númeru ne’e atu hadia di´ak liután kualidade servisu atendimentu ba iha sala operasaun.
“Doutór espesialista sira ne’ebé durante serbisu iha sala operasaun hamutuk na´in ne’en, ida husi médiku xineza, médiku na´in rua husi kubanu no médiku na´in ida husi Nepal no inklui timoroan nain rua,” nia relata tan.
Notísia relevante:Juñu, Moras Sirurjia No Respiratória Rejistu Aas Iha HNGV
Jornalista Felicidade Ximenes
Editór: Rafy Belo
Ho situasaun sira maka sei sabaraut hanesa ne, halo nusa maka ita hakarak ansi mate an los atu tama mebru ASEAN?
wimmsapulete@yahoo.com