iklan

NASIONÁL, COVID-19, DILI, HEADLINE, INKLUZAUN SOSIÁL, SAÚDE, SEGURANSA

COVID-19, TL-Indonézia-Austrália hametin seguransa

COVID-19, TL-Indonézia-Austrália hametin seguransa

Materiál doasaun kombate COVID-19 husi Governu Xina to’o iha Aeroportu Comoro ho Aviaun Citilink, tersa (28/04). Imajen/António Gonçalves

DILI, 26 agostu 2020 (TATOLI)- Komandu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhusi Gabinete Relasaun Internasionál, ohin, organiza semináriu nasionál envolve Polísia Repúblika Indonézia (POLRI) ho Polísia Austrália no instituisaun Estadu sira, hodi partilla informasaun seguransa no servisu hamutuk hodi halo prevensaun ba ameasa surtu COVID-19 iha área fronteira terrestre, portu no aeroportu.

Notísia Relevante : Sidadaun indonéziu na’in ida kona tan COVID-19

Xefe Gabinete Relasaun Internasionál PNTL, Superintendente Xefe Natércia Martins, dehan, semináriu ne’e importante hodi polísia nasaun tolu no instituisaun Estadu sira servisu hamutuk kontrola movimentu sidadaun atu prevene husi propagasaun COVID-19.

COVID-19 sai preokupasaun boot mundu tomak, inklui Timor-Leste. Iha fulan marsu 2020, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) deklara rezisténsia husi COVID-19 sei kontinua afeta maka’as, no husu estensaun ba Estadu no instituisaun Estadu sira oinsá servisu maka’as kontrola no sosializa informasaun prevensaun ba povu sira.

“Rekoñese situasaun epidemolojia internasionál ida ne’e sériu tebes, no importante tebes atu ita hotu prevene liuhusi esforsu koletiva ho meius tomak atu kontrola seguransa iha ita nia fronteira, tanba dala ruma ho situasaun eventuál por kauza husi neglijénsia moras ne’e bele mosu iha ita nia rain no hameta mós ema barak,” dehan Natércia Martins, iha Sentru Formasaun Polísia, Comoro, Dili.

Tuir relatóriu mundiál nian, moras ne’e sei kontinua hada’et ba ema barak, inklui Timor-Leste presiza kontrola aan, tanba abitante estranjeiru husi rai barak mós hela iha Timor-Leste.

OMS rejista COVID-19 iha nasaun India hamutuk 3,106,348 no mate hamutuk 57,542, Filipina rejista kazu COVID-19, 194,253 no mate 3,010, Xina rejista kazu 84,967 mate 4.634, Austrália, 24,116 mate hamutuk 517, Portugál rejista kazu 55.720 no mate 1.801, Indonézia rejista kazu 155,412 no mate 6.759 no iha privinsia viziñu Indonézia nian Nusa Tengara Timur (NTT) rejistu kazu hamutuk kazu 171 no mate na’in-rua no Timor-Leste rasik rejista kazu 24-liu no mate la iha.

Jeografikamente Timor-Leste iha fronteira tasi no rai maran no hale’u husi nasaun belun, Indonézia no Austrália, iha risku boot no nasaun preokupasaun ba Governu no polísia, oinsá servisu hamutuk ho nasaun viziñu rua hodi kombate tuir dekretu Prezidente Repúblika númeru 55/2020, 5 agostu 2020 husi dekretu Governu númeru 10/2020.

Iha fatin hanesan, Adidu Seguransa Repúblika Indonézia, Koronél Muji Diah Setiani no Adidu Imigrasaun Indonézia, agradese bele servisu hamutuk ho Governu rai rua hodi aprezenta mós sira-nia sistema atendimentu seguransa no prevensaun ba COVID-19 atu labele hada’et ba povu sira.

Iha fatin hanesan, Komandante TLPDP, Superintendente Darren Booy dehan, polísia Austrália agradese bele fahe esperiénsia ba Timor-Leste hodi koopera oinsá halo seguransa hodi próteze povu no nasaun husi ameasa peste letál COVID-19.

Polísia Austrália prontu servisu hamutuk ho Timor-Leste, Indonézia, oinsá maka kontrola idak-idak nia sidadaun sira atu evita aan liu-liu halo viajen ilegál hodi prevene aan husi COVID-19.

“Ita hakarak integridade fronteira nian próteze duni ema husi ameasa moras ne’e,” Superintendente Darren Booy hateten.

Nia hatutan, Governu Austrália mós durante ne’e servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi apoiu ekipamentu saúde nian.

Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa, dehan semináriu ne’e importante hodi servisu hamutuk oinsá kombate COVID-19.

Nia dehan, situasaun atuál iha fronteira terrestre daudaun ne’e risku boot, maibé UPF, F-FDTL, COE no Unidade Polísia Marítima (UPM) reforsa ona seguransa iha fronteira.

“Ita kontinua prevene propagasaun COVID-19, ita presiza hanoin asaun prevensaun COVID-19 ita tenke haree parte vantajen no dezvantajen husi sósiu kultura, ita Timor-Leste la tarde hodi kombate COVID-19,” Faustino da Costa esplika.

Faustino dehan, mezmu Timor-Leste deklara livre husi COVID-19, maibé PNTL koopera ho polísia nasaun viziñu Indonézia no Australia hodi servisu hamutuk.

Nia hatutan, too agora povu sira iha fronteira terrestre kontinua halo atividade negósiu ilegál, tanba sira konsidera atividade ilegál maka fó moris ba sira hodi haluha aan atu prevene hosi risku COVID-19.

Tuir relatoriu  mundiál ne’ebé Agência Tatoli asesu, ohin, hatudu katak, situasaun iha númeru kazu totál no kazu foun iha oras 24 globalmente 179 112 konfirmadu (foun 11 526) 7426 mate (foun 475) Rejiaun Pasífiku Osidentál 91 779 konfirmadu (foun 289) 3357 mate (foun 23) Rejiaun Europeia 64 189 konfirmadu (foun 8507) 3108 mate (foun 428) Sudeste Aziátiku 508 konfirmadu (foun 124) 9 mate (foun 2) Rejiaun Mediterráneu Orientál 16 786 konfirmadu (foun 330) 873 mate (foun 3) Rejiaun Amérika 4910 konfirmadu (foun 2234) 68 mate (foun 18) Rejiaun Áfrika 228 konfirmadu (foun 42) 4 mate (foun 1) no avaliasaun risku OMS haree hosi nivel globál aas tebes.

Jornalista   : Eugénio Pereira

Editór        : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!