iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Bou Lesa: “COVEC sobu sítiu istóriku ‘Gua-7’ ne’e laloos”

Bou Lesa: “COVEC sobu sítiu istóriku ‘Gua-7’ ne’e laloos”

Sítiu Istóriku “Gua-7” (rai-ko’ak hitu) iha Suku Bercoli, Postu Administrativu Venilale, Munisípiu Baucau. Imajen/Espesiál.

DILI, 12 fevereiru 2021 (TATOLI)—Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau, Olívio Freitas ‘Bou Lesa’, hateten informasaun no imajen ne’ebé espalla iha rede sosiál katak Kompañia Internasionál China Overseas Engineering Group (COVEC) ne’ebé hamatan ba konstrusaun estrada dirasaun hosi Baucau-Viqueque, sobu sítiu istóriku “Gua-7” ne’e laloos.

Notísia Relevante: Administradór Postu Administrativu Venilale rejeita COVEC sobu sitiu istóriku “Gua-7”

Olivio Freitas “Bou Lesa” hatutan, kompañia refere seidauk sobu fatin istóriku ne’e tanba konstrusaun halo luan estrada hosi dirasaun Baucau-Viqueque ne’e foin mak to’o iha área Caibuilori iha fronteira entre Suku Gariuai no Suku Bercoli nian (besik Fatumaca).

Nia hateten, fatin istóriku “Gua-7” ne’ebé populasaun Bercoli kee iha II Guerra Mundiál (1942-1945) sai hanesan abrigu ba forsa Japaun sira-nian ne’e, hanesan patrimóniu Estadu ne’ebé autoridade Munisípiu Baucau tenke konserva no prezerva.

Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau, Olivio “Bou Lesa” Freitas, halo juramentu iha serimónia tomada de pose ne’ebé akompaña hosi Pároku Manuel Ximenes, SDB. Imajen/Mídia MAE.

“Sítiu istóriku Gua-7 ne’e kompañia COVEC la sobu no seidauk sobu. Informasaun ne’ebé espalla iha rede sosiál ne’e, laloos. Sira labele sobu tanba fatin ne’e ami planea ona atu sai fatin ba turizmu komunitária iha Postu Administrativu Venilale nian. Autoridade Munisípiu Baucau presiza prezerva Gua-7 sai hanesan patrimóniu Estadu ida ne’ebé iha futuru Estadu bele hetan reseita hosi ne’e,” Olivio Freitas “Bou Lesa” hateten ba Agência TATOLI liuhosi telefónika, sesta ne’e.

Atu dezenvolve sítiu istóriku ne’e, nia dehan, presiza entidade hotu-hotu nia kontribuisaun no kolaborasaun oinsá prezerva fatin ne’e sai hanesan fatin turistiku ba turista domestika, rejionál no turista internasional sira.

Tanba, nia dehan, bainhira nia seidauk simu pose ba Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau nian, Ministru Turizmu Komérsiu Indústria (MTCI-sigla portugés) ko’alia ona ho nia atu ba haree fatin refere sai hanesan fatin ba turizmu komunitáriu.

Nia informa, antes ne’e nia parte ko’alia ona ho parte Ministériu Obra Públika (MOP) nian atu dudu ka halo luan estrada karik, presiza tuur hamutuk ho komunidade sira liuliu Bercoli-oan sira atu kontribui.

Iha Dekretu-Lei Nú. 33/2017, 16 Setembro, Regime Jurídico do Património Culturál, define sítiu istóriku hotu ne’ebé tenke hetan protesaun:

“Sítios históricos–obras do homem ou obras conjuntas do homem e da natureza, espaços suficientemente característicos e homogéneos, de maneira a poderem ser delimitados geográficamente, notáveis pelo seu interesse histórico, arqueológico, artístico, científico ou etnológico.”

Ida-ne’e, atu hateten katak kualker sítiu istóriku tenke hetan protesaun, la’ós de’it ba sítiu ne’ebé koñesidu maibé ida ema ladún hatene mós tenke proteje.

Istória “Gua-7”

Tuir istória oral, iha segundu Guerra Mundiál (1942-1945), forsa Japaun sira mai Timor-Leste hodi abrigu rai-ko’ak iha Venilale liuliu iha Suku Bercoli ne’ebé agora hanaran “Gua-7” (rai-ko’ak hitu). Proseu kee rai-ko’ak ne’e lidera hosi Komandante Tua Mehara ne’ebé sai hanesan Kapitaun iha Forsa Japaun sira-nian ne’ebé ninia akampamentu iha Postu Administrativu Venilale.

Tuir istória iha tinan 1942-1945, forsa Japaun sira hakur tasi no mota to’o iha Timor-Leste hodi halo funu hasoru forsa Australia. Hafoin ne’e, forsa Japaun sira la’o liuhosi Foho Matebian no mai hetan Venilale, sira haree fatin ne’e estratejia duni, nune’e sira halo abrigu iha fatin ne’e no harii mos fatin ba rai arma funu nian iha Venilale.

Iha tempu hanesan, forsa Japaun ne’ebé lidera hosi Komandante Tua Mehara ne’e, haruka povu Bercoli kee rai-ko’ak iha Bercoli (agora Uma Ana Ulu) ne’ebé agora ema barak koñese hanesan “Gua-7” maibé tuir loloos ne’e iha rau-ko’ak 10 (Gua-10). Forsa Japaun obriga populasaun sira liuliu mane joven sira ne’ebé sira kaer hodi halo servisu obrigatóriu kee rai-ko’ak ne’e. ho objetivu atu asegura arma funu nian iha laran.

Iha tempu ne’ebá, tanba tanba rai Japaun hasoru problema boot ne’ebé Estadu Unidu America (EUA) soe bomba harahun rai Hirosima no Nagasaki, entaun forsa Japaun sira iha Timor-Leste ne’e husik hela rai-ko’ak (Gua-7) Bercoli ne’e fila ba Japaun nein ema ruma hatene sira-nia ain-le’ut tanba sira husik hela sira-nia fatin ne’e iha kalan boot.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Cancio Ximenes

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!