DILI, 13 abril 2022 (TATOLI)—Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova Projetu Deliberasaun ne’ebé aprezenta hosi Vise Primeiru-Ministru Asuntu Infraestrutura no Ministru Planu no Ordenamentu (MOP), José Maria dos Reis.
“Projetu Deliberasaun ne’e kona-ba prosedimentu aprovizionamentu hanesan konkursu públiku internasionál, ba adjudikasaun kontratu públiku atu sosa no halo instalasaun ligasaun dijitál ida iha Timor-Leste, liuhosi kabu submarinu fibra ótika, ba sidade Darwin no Port Hedland, iha Commonwealth Austrália,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru interinu, Rui Augusto Gomes, relata hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu.
Notísia relevante: Empreza haat submete ona proposta investimentu fibra óptika ba TradeInvest
Polítika dada kabu submarinu hosi Darwin mai Timor-Leste nu’udar prioridade Governu Timor-Leste, ho kooperasaun Governu Canberra, ne’ebé mai ho objetivu atu eleva kapasidade rede internet iha rai-laran tanba VIII Governu Konstitusionál iha programa Governu eletróniku, ne’ebé presiza liña internet ho velosidade lais.
Dadaun ne’e, banda internet internasionál ne’ebé maka Timor-Leste iha ho kapasidade 6 Gigabyte/segundu, ne’ebé fahe ba populasaun iha territóriu tomak ne’ebé asesu ba internet liuhosi operadór Timor-Telecom, Telkomcel no Telemor.
Governu liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) aluga bandwith ho kapasidade 200 megabyte/segunduhodi oferese ba instituisaun Estadu hamutuk 140.
Maski nune’e, Governu iha ona planu atu atualiza hosi kapasidade 200 megabyte/segundu ba 1 gigabyte/segundu, atubele ajuda bainhira seidauk iha rede fibra óptika.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina




