ERMERA, 16 janeiru 2022 (TATOLI) – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, domingu ne’e deklara kontinua kompete iha eleisaun prezidensiál períodu 2022-2027 ho pontu importante ualu inklui luta hasoru injusta no kontra Korrupsaun, Koluzaun no Nepotizmu (KKN).
Lú Olo hateten, Konstituisaun RDTL fó dalan ba Prezidente Repúblika hala’o mandatu daruak nune’e lori povu Timor-Leste ba oin.
“Ha’u sei kandidata dala ida-tán atu sai Prezidente Repúblika ba Timor-Leste no ba Povu Tomak, ho kompromisu katak ha’u sei barani nafatin foti desizaun ho kbiit ne’ebé Konstituisaun RDTL fó mai ha’ u, nu’udar Prezidente Repúblika, no, tuir ha’u-nia konxiénsia rasik,” Lú Olo deklara.
Lú Olo kaer metin Konstituisaun RDTL no lei sira tanba instrumentu sira-ne’e mak fó kbiit ba nia, nu’udar Prezidente Repúblika, atu kontribui ba hametin Estadu Timor-Leste no lori moris di’ak ba Povu tomak.
Nune’e, deklara ofisialmente iha munisípiu Ermera ho pontu importante ualu hodi kompete iha eleisaun prezidesiál períodu 2022-2027 ho pontu importante ualu mak hanesan tuir mai nee:
Pontu dahuluk, defende nafatin unidade Estadu no unidade Povu nian.
Pontu daruak, hala’o nafatin diálogu ho titulár órgaun soberania sira atu haree oinsá hatán ba preokupasaun Povu nian.
Pontu datoluk, hala’o nafatin diálogu ho partidu polítiku sira atu buka konsensu.
Pontu dahaat, hala’o diálogu ho parte hotuhotu atu hothotu sente na’in ba ukun ida-ne’e.
Pontu dalimak, defende inkluzaun no justisa sosiál.
Pontu daneen, luta hasoru injustisa no KKN.
Pontu dahitu, promove demokrasia no dezenvolvimentu sustentável.
Pontu daualu, sei habelar liután relasaun ho komunidade internasionál.
“Ohin, ha’u kompromete dala-ida áan atu sai Prezidente hotu-hotu nian no ba ema hotu, iha mandatu 2022-2027. Sei la hasees ema ida, feto ka mane, sei la halis ba grupu ne’ebé de’it,” nia afirma.
“Ha’u fiar katak ha’u sei manán dala-ida tán, iha primeira volta eleisaun prezidensiál! Ha’u fiar katak maioria Povu sei hamutuk nafatin ho ha’u iha eleisaun tuir mai. Ohin, ho imi hotu nia forsa, mak ha’u deklara ba Povu tomak katak ha’u sei re-kandidata ofisialmente iha Tribunál Rekursu ba Prezidente Repúblika ba períodu 2022-2027,” nia katak.
Lú Olo deklara iha Ermera tanba fatin ne’ebé halibur beibeik ho Komandante Nino Konis Santana, Xefe Konsellu Ezekutivu Luta Frente Armada no Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN.
Ho Ermera-oan sira-nia apoiu tomak mak Komandante Nino Konis Santana organiza no lidera Timor-oan sira-nia luta, ho barani no determinasaun, to’o loron nia mate, iha 11 Marsu 1998, iha Mirtutu, Ermera.
Ho onra no orgullu, Lú Olo hamriik iha nia fatin, nu’udar Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN bainhira nia mate. Husi loron ne’e kedas, Lú Olo kompromete-an atu tuir nia ain fatin, nu’udar líder polítiku, iha prosesu liberta Pátria no liberta Povu tomak.
Lú Olo kontinua kompete iha eleisaun prezidensiál tanba konfiansa ne’e mai hosi veteranu, jerasaun patriota, hosi katuas-ferik to’o Juventude Loriku asuwain tomak, mai husi natar-nain no to’os-nain sira, produtór kafé, traballadór iha setór públiku no privadu, estudante sira, intelektuál no akadémiku sira, husi munsípiu hotu-hotu no RAEOA.
“Ha’ u sente onradu tebes ho konfiansa maluk sira fó mai ha’u! Konfiansa ida mai husi ita-nia Povu soberanu! Konfiansa ida-ne’ebé ha’u asumi hanesan kompromisu boot ida mai ha’u rasik atu re-kandidata ba Prezidente Repúblika 2022-2027.
Prezidente Repúblika ne’e rekoñese hasoru dezafiu no difikuldade oinoin maibé ho ulun malirin no matenek Povu tomak nian, moris hakmatek to’o ohin loron.
“Ohin, ha’u koxiente katak, liuhusi ko’alia ba malu no tulun malu, ho líder sira-ne’ebé hakarak duni serbí Povu, mak ita bele hametin demokrasia, pás no estabilidade no hala’o dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku hodi halakon kiak no mukit.
Nia dehan, Timor-Leste presiza nafatin Prezidente Repúblika ida-ne’ebé iha koñesimentu kle’an kona-ba relasaun internasionál tanba liuhusi parseria bilaterál no multilaterál ho rai sira seluk, mak bele hala’o dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku no hametin soberania nasionál.
Jornalista : Natalino Costa
Editór : Evaristo Soares Martins