iklan

OPINIAUN

“Hanoin Nicolau Lobato nia mate hodi kontinua luta ba liberta povu”

“Hanoin Nicolau Lobato nia mate hodi kontinua luta ba liberta povu”

Memensio Sequeira Freitas.

Hosi:

Memensio Sequeira Freitas

Iha loron 31 fulan Dezembru kada tinan, ita komemora loron Eroi Nasionál sira nian. Eroi sira ne’ebé tombadu, lakon sira-nia vida no dezaparesidu iha prosesu luta ba Ukun Rasik Aan nia laran. Iha loron ida ne’e mós, Timor-Leste hanoin iha nia neon, ninia oan mane di’ak ida, eroi boot ida no mata-dalan vizionáriu ida, Nicolau dos Reis Lobato, ne’ebé mate iha kampu batalla ba dala 43. Patriota boot ne’ebé barani hamriik iha povu nia oin hodi opta polítika autodeterminasaun hafoin revolusan dos cravos ne’ebé mosu iha Portugál iha loron 25 fulan abril tinan 1974.

Atu memória Nicolau Lobato nian hela metin nafatin iha ita nia neon, mak ita sira ne’ebé sei moris, liu-liu lider sira ne’ebé uluk hamutuk ho nia iha fillera revolusionáriu tenke luta maka’as liutan atu liberta povu ida ne’e hosi nakukun, beik, mukit, kiak, izolamentu, hamlaha, dezempregu, falta bee moos no situasaun aat seluk ne’ebé halo povu hakdasak iha kotuk. Misaun libertasaun povu ida ne’e nu’udar misaun lulik ida mós ne’ebé moris hamutuk iha movimentu ne’ebé Nicolau Lobato ho ninia kompatriota sira seluk harii iha tinan 1974. Prinsípiu fundamentál hosi hakarak ukun aan ne’e mak POVU MAUBERE ne’ebé iha momentu ne’ebá sai atan, kiak, mukit, beik, opromidu no ain-tanan tenke hetan moris di’ak liu.

Realidade balun ne’ebé ita bele tetu iha prosesu libertasaun ba povu

Hosi tinan 2002 to’o tinan 2022, ita nia Parlamentu Nasionál aprova ona osan povu nian hamutuk biliaun 20 resin ($22,793,454,580.18) hodi sustenta mákina Estadu no programa prioridade Governu nian tuir programa ne’ebé Governu aposta iha governasaun nia laran (ho kategoria sira hanesan Bens e serviços, Salário e vencimento, Tranferências públicas, Capital desenvolvimento no Capital menor). Hosi totál biliaun 20 resin ne’e, to’o tinan 2021 nia rohan, Governu ezekuta ona maizumenus (±) osan hamutuk biliaun 16 resin ($16,016,965,461.82) enkuantu  biliaun 4 resin ($4,576,489,118.36) fila fali ba kofre Estadu nu’udar balansu ka saldo hosi osan ne’ebé la konsege ezekuta hotu (tuir informasaun iha Portál Governu nian).

Hosi osan barbarak ne’ebé ita gasta ona durante dékada rua nia laran, situasaun barak seidauk muda. Iha fatin barak, estrada sei aat no labele asesu iha tempu udan, povu barak iha suku no aldeia lubuk ida seidauk asesu ba eletrisidade, eskola ba povu nia oan sira barak sei aat tebtebes to’o estudante sira balu sei tuur iha rai no hateke kalohan hetan momoos tanba kakuluk sira kuaze la di’ak, fasilidade saúde iha fatin barak sei aat tebtebes no ajente saúde sira seidauk responde hotu, iha fatin barak populasaun sei halerik ba bee moos, dezempregu aumenta ba beibeik, sirkulasaun ekonomia la’o maka’as liu iha Dili no iha fatin balu kuaze osan la sirkula, kondisaun infraestrutura bázika iha fatin barak sei aat no situasaun seluk tan. Situasaun hirak ne’e povu sempre aprezenta bainhira hetan oportunidade hodi halo diálogu ho ulun boot sira, maibé ita mós la haree preokupasaun sira ne’e ninia follow up to’o iha ne’ebé loos?

Iha prefásiu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (2011, p. 7) doutor Ramos Horta iha kualidade nu’udar Prezidente Repúblika sita katak Timor-Leste kontinua enfrenta problema barbarak no tanba ne’e tenke serbisu ho persistente ka afinkadamente atu kria kondisaun di’ak ba ita-nia povu. Doutor Horta salienta katak “Continuamos a enfrentar desafios e problemas enormes que devem permanecer na linha da frente do nosso pensamento e do nosso planeamento. Muitos dos nossos cidadãos sofrem diariamente com a pobreza e condições de vida miseráveis. Os resultados do censo de 2010 demonstram que ha pessoas em todo o território de Timor-Leste que vivem em situaçõoes de extremo desfavorecimento e privação. Muitos dos nossos cidadãos não tem acesso a serviços básicos e condições de habitação decentes, cuidados de saúde, nutrição, educação, água potável e saneamento adequado e infra-estruturas básicas, incluindo estradas, comunicações e energia”.

Enkuantu iha vizaun jerál PEDN nian (2011, p. 12) deskreve katak ita nia vizaun previu ne’ebé tenke atinje iha 2020 mak: Timor-Leste sei sai sosiedade ida demokrátika no prósperu ho alimentasaun sufisiente, uma no hatais ba ema hotu; Ema hotu-hotu sei hatene lee no hakerek, kualifikada, saudável no moris iha vida naruk no produtiva, iha ne’ebé sira sei partisipa ativamente iha dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál no polítika, promove igualidade sosiál no unidade nasionál; Ema hotu sei sai hosi izoladu ho estrada ne’ebé di’ak, transporte, eletrisidade no komunikasaun iha sidade no aldeia, iha rejiaun hotu-hotu país nian; Produsaun no empregu sei aumenta iha setór hotu-hotu, agrikultura, peska no floresta; Padraun moris no servisu sira sei mellora liutan ba ba timoroan hotu-hotu.

Liu ona tinan 10 hosi implementasaun PEDN ne’ebé tuir doutor Horta temi nu’udar  dalan atu procura dar resposta (livro PEDN pájina 7) ne’e seidauk konsege lori mudansa signifikativu ba povu maioria nia moris iha aspetu ka problema sira ne’ebé Prezidente Repúblika temi iha prefásiu iha momentu aprovasaun PEDN ne’e.

Ita hotu bele halo ona sasukat ba metas hirak ne’e, atinje ona ka lae? Se la atinje karik problema ne’e iha ne’ebé? Ha’u fiar katak timoroan tomak hatene tanbasá defísil ba ita atu bele atinje metas ne’ebé ita aposta ona iha planu mestre dezenvolvimentu nian. Entre problema hirak ne’ebé ita iha karik, ha’u hanoin problema fundamentál mak tanba inkonsisténsia ho PEDN rasik no ita buka de’it mak selok malu ho polítika. Ita lakon tempu lubuk ida hodi buka hatuun no hasa’e malu envezde ita konsentra ba planu ne’ebé ita iha ba prosesu libertasaun povu nian. Ita nia governasaun mós lakon tempu ba monta no sobu sistema. Aleinde ne’e, prátika korupsaun ne’ebé buras ba beibeik iha governasaun nia laran, etok halo prosesu dezenvolvimentu la’o hakdasak liu tan, nune’e povu la benefisiadu ho di’ak ho osan ne’ebé ita gasta tinan-tinan.

Tuir relatóriu hosi Índice Global da Fome (IGF) iha loron 16 fulan outubru tinan kotuk (ne’ebé hakerek na’in asesu liu hosi www.vaticannews.va/pt/mun, datada 26 fulan dezembru ne’e), aprezenta katak hosi Estadu ka país 51 ne’ebé afetadu maka’as ba kazu hamlaha grave, IGF identifika nasaun 11 mak piór liu ba kazu hamlaha no hosi nasaun 11 refere, Timor-Leste iha kedas pozisaun daruak hosi níveis alarmante. Relatóriu ne’e deskreve nune’e: [……] passando aos países individualmente, os 11 onde o nível de fome é alarmante são o Chade, Timor Leste, Madagáscar, Burundi, Comores, República Centro Africana, República Democrática do Congo, Síria, Somália, Sudão do Sul e Iêmen.

Realidade ida ne’e hatudu iha provas foin dadaun kuandu Timor-Leste enfrenta situasaun inundasaun no pandemia Covid 19. Povu barak halerik tanba hamlaha to’o balu tara aan iha uma laran tanba la hatene ona atu buka hahán iha ne’ebé hodi bele garante sira nia moris. Hatán ba situasaun ida ne’e, lider balu, organizasaun, emprezáriu no individu balu halo asaun kariedade no solidaderidade hodi fó tulun hahán ba ita-nia maluk sira ne’ebé presiza liu hahán iha momentu ne’ebá, biar ita hatene hela katak asaun kariedade no solidariedade ne’e la’ós solusaun ida ne’ebé dura ba tempu naruk no la rezolve buat hotu. Pergunta mak ne’e: tanbasá depoizde Timor-Leste gasta tiha osan barbarak liu hosi sosa tratór, programa intesifikasaun no modernizasaun ba sistema agrikultura to’o polítika seguransa ai-han, no ikus mai ita nia povu tenke enfrenta nafatin hamlaha? Saida mak sala no oinsá hadi’a fali sala hirak ne’e?

Iha sorin seluk, bainhira ita observa didi’ak iha ita nia sosiedade, ita hasoru malu ho família barak liu ne’ebé moris hela iha liña pobreza. Sira barak liu nia rendimentu to’o de’it ba han loron ida dala ida nian no laiha tan atu rai nu’udar bukae ba loron aban. Dadus estatístika tinan balu liu ba hatudu katak populasaun ne’ebé moris iha kiak nia laran sei atinje pursentu 41,8 iha tinan 2014 (relatóriu Governu nian kona ba kiak iha tinan 2016). Ohin ita iha ona tinan 2021 nia rohan no ita hein katak dadus estatístika bele hatudu númeru redusaun ida signifikante ba kiak iha ita nia rai doben.

Faktu hatudu momoos katak iha ita nia sosiedade, iha de’it ema ho grupu minoria ida mak moris ho kondisaun ekonomia ne’ebé di’ak tebtebes tanba hetan privelejiu no regalias barbarak hosi Estadu ba sira nia moris. Grupu ki’ik ida ne’ebé koñesidu ho reprezentante povu no governante sira (hamutuk ho ninia kroni sira) uza kompeténsia ne’ebé iha hodi prodús Lei no Dekretu Lei sira ne’ebé aprova osan ba sira nia aan liu hosi pensaun vitalísia, subsídiu ba alojamentu, subsídiu ba pulsa eletrisidade no telefone, kuidadu saúde no regalia selseluk tan. Enkuantu povu kontinua hakdasak ho sira nia kiak laran ho nonook, la reklama nem halerik tanba ba sira; “nonook sira terus, ko’alia sira sala (Lafaek Mutin iha ninia múzika Hakdasak).

Povu barak nia hela fatin la di’ak (embora balu hetan daudaun tulun hosi Uma Kbiit Laek), apoiu hosi Prezidénsia Repúblika no emprezáriu balu, mas barak liu ne’ebé ita la konsege haree hetan sei aat tebtebes. Povu balun (mezmu ho númeru ne’ebé ki’ik sei hela de’it iha fatuk ku’ak tanba la iha uma. Povu barak tanba hakarak mai buka osan iha Dili, sira obrigadu tenke hela iha fatin ne’ebé risku ba inundasaun, nune’e envezde sira hetan osan mas etok lakon sasan hotu-hotu iha tempu udan. Hirak ne’e, tuir loos la’ós sira nia kulpa! Hirak ne’e mosu, hatudu katak polítika ne’ebé ita nia Estadu aposta no kondisaun sira ne’ebé Estadu ida ne’e kria seidauk natoon atu hadi’a ita nia povu nia moris.

Libertasaun povu tuir Nicolau Lobato nia hanoin

Dala barak, Nicolau Lobato hato’o ninia preokupasaun no hanoin oinsá liberta povu hosi kondisaun sira ne’ebé halo povu sente oprimidu. Iha ninia mensajen Natal (25 dezembru 1974) pur ezemplu, klaramente Nicolau Lobato hato’o ninia mensajen atu ho selebrasaun Natal altura ne’ebá, sai nu’udar momentu ba esforsu komún ida ba iha sentidu loloos hosi libertasaun povu nian. Mensajen ne’e haktuir “Que este Natal seja também um tempo de reflexão, seja mais passo em frente para unidade de todos num esforço comum no sentido de verdadeira libertação do nosso povo, pois a verdadeira liberdade dos povos é a condição primarcial para a pás”. Tuir grande homem ne’e, libertasaun povu mak sai hanesan kondisaun fundamentál ba pás ou bele dehan pás sei la eziste bainhira povu seidauk sai hosi kiak, mukit, beik, oprimidu, hamlaha, izolamentu, má nutrisaun no selseluk tan.

Saida mak sai nu’udar pontu prinsipál hosi mensajen Nicolau Lobato nian iha festa Natal 25 dezembru tinan 1974 mak esforsu komún ho sentidu libertasaun loloos ba ita-nia povu! Karik Nicolau Lobato hakarak husu atu iha prosesu libertasaun povu ida ne’e, lider sira, polítiku sira no partidu polítiku sira tenke tau ideia hamutuk iha konsensu nasionál ida oinsá mak ita luta ba prosesu libertasaun povu ne’e rasik. Katak unidade iha asaun, konserta iha ideia xave no kompromisu ba planu (PEDN) ne’ebé ita iha ona. Karik ida ne’e mak doutor Ramos Horta interpreta hodi dehan katak “tenke serbisu ho persistente ka afinkadamente atu kria kondisaun di’ak ba ita-nia povu” iha ninia prefásiu ba PEDN 2011-2030.

Bainhira ita ko’alia kona-ba konsensu ba hadi’a povu nia moris, ita labele kaer metin ba demokrasia numerásia katak “ami mak maioria, ami mak manda” ka ita dehan fali “konsensu la eziste iha sistema demokrasia”! Responsabilidade partidu hotu-hotu nian (tantu iha Governu ka iha opozisaun) mak atu diskute no konserta ideia kona-ba oinsá bele liberta povu, tanba oras ne’e ita iha duni prosesu libertasaun ba povu. Loos duni katak prosesu ida ne’e la’ós fasil, até la fasil hanesan ita luta ba liberta pátria, más bainhira ita nia polítiku no partidu sira iha vontade polítika di’ak mak ita fiar katak sei la defísil hanesan buat ne’ebé ita hanoin. Problema mak ida ne’e, “polítiku no ukun na’in sira sei preokupa liu oinsá liberta sira-nia aan no sira-nia família envezde preokupa oinsá liberta povu!

Bainhira povu seidauk livre hosi kondisaun aat sira ne’e hotu mak ita bele dehan situasaun aat sira ne’e sai hanesan kondisaun ida ne’ebé kontinua lori povu iha kiak no mukit nia laran. Bele dehan karik kiak no mukit ne’e kondisionadu hosi Estadu ne’e rasik. Gustavo Gutiérrez in Mateus Mali (2016, p. 25) bainhira haree ema kiak iha Amérika Latina, deskreve katak situasaun ida ne’e hanaran kiak estruturadu, katak ema hirak ne’e kondisionadu duni atu sai kiak. Kiak estruturadu tanba iha ema balu (ukun na’in sira) ne’ebé aproveita povu nia osan (Estadu nia rekursu finanseira) atu hariku sira nia aan hodi sakrifika povu baibain sira nia bem estar. Kiak estruturadu tanba sira buka konsolida uluk sira-nia aan duké hanoin liberta povu nia moris. Gutiérrez mós reforsa katak ema kiak sira la’ós de’it kiak ba materiál maibé sira mós lakon sira nia dignidade nu’udar umanu.

Pensamentu Gutiérrez nian iha leten refleta mós kondisaun reál ne’ebé ita-nia povu enfrenta daudaun. Sira-nia osan ne’ebé distintu no distinta sira diskute iha Uma Fukun Sagradu la konsege to’o ba sira liu hosi kondisaun di’ak ne’ebé merese atu sira hetan. Provas konkreta mak ida ne’e, ita nia Parlamentu Nasionál aprova ona osan biliaun 20 resin, maibé povu hakdasak nafatin iha sira-nia kiak no mukit laran. Ida ne’e hatudu momoos katak mensajen Natal ne’ebé saudozu boot hato’o iha tinan 1974 liu ba monu leet de’it ba rai. Monu leet tanba lider sira, polítiku no partidu polítika sira la tau hamutuk sira nia forsa no kbiit atu luta tebes ba povu nia di’ak.

Povu divia sai na’in ba ukun aan ida ne’e basá povu mak autór prinsipál ba luta ida ne’e. Nicolau Lobato dehan “O Povo de Timor-Leste está reconstruindo com o seu próprio suor, com o seu próprio sangue uma Pátria revolucionária e democrática. Uma terra livre para gente livre”. Se povu sosa ukun aan ida ne’e ho sira nia kosar no raan rasik, tanba sá ohin loron povu kiak nafatin? Tanbasá ohin loron povu hamlaha no terus nafatin iha sira-nia mukit laran? Se uluk iha tempu rezisténsia ita barani dehan povu mak bee no FALINTIL mak ikan, tanbasá ohin loron bee ida ne’e etok sai merak no maran ba beibeik de’it? Enkuantu ikan foun sira be uluk la hela iha bee ida ne’e nia laran mak sai bokur fila fali iha bee merak nia laran? Fila fali ba ita nia polítika no boa vontade. Ita luta tebes duni atu liberta povu ka luta ida ne’e hela de’it hanesan retorika ida?

Independénsia ida ne’e divia ser lori ona povu bá moris di’ak ida ne’ebé konkreta liu, loloos tenke nakfilak ona povu ida ne’e nia moris ba moris ida ne’ebé dignu liu. Más realidade, kuaze dékada rua ona mak ita moris iha independénsia nia laran, saida mak akontese ba povu ida ne’e? Ain-tanan no ain-tahu nafatin de’it tanba vontade polítika ne’ebé la tuir ona mehi Nicolau Lobato nian, vontade polítika ida ne’ebé hakuak metin de’it mak kadeira, podér, osan, prestijiu no naran boot lideransa sira ohin loron nian.

Kada diskusaun Orsamentu Jerál Estadu, distintu no distinta sira iha uma fukun sempre temi povu ho lian boboot mas esquecido bainhira diskusaun remata. Povu ida ne’ebé komandante boot Xanana Gusmão hanaran “o verdadeiro heroi” más agora moris hela nafatin iha kondisaun opromidu nia laran, moris tiha fali hanesan traidor da pátria ida hosi os verdadeiros traidores da pátria sira nia okos.

Karik mak Nicolau Lobato sei moris, ha’u fiar katak nia sei fó nafatin orientasaun atu oinsá mak povu ne’ebé sosa ukun aan ida ne’e ho ninia kosar no raan rasik tenke moris di’ak liu iha era ukun aan ida ne’e. Ba Nicolau Lobato maneira atu lori povu sai hosi kondisaun aat sira haktemik ona iha leten mak unidade de todos num esforço comum no sentido de verdadeira libertação do nosso povo, tanba a verdadeira liberdade dos povos é a condição primarcial para a pás. Bainhira ita fahe malu beibeik tanba interese no buka atu selok malu beibeik ho polítika, povu nia moris sei hakdasak ba beibeik no ukun na’in sira sei bokur ba beibeik iha povu nia halerik leten! Felís tinan foun ba ita tomak…….

Hakerek na’in nu’udar profesór Ensinu Sekundária públika ida iha Dili no  hela iha Manleuana.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!