iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

CNE-STAE-UNDP diskute preparasaun eleisaun prezidensiál iha vijénsia COVID-19

CNE-STAE-UNDP diskute preparasaun eleisaun prezidensiál iha vijénsia COVID-19

UNDP-CNE-STAE realiza semináriu nível alto (tékniku) hodi hahú diskute medida prevensaun sira iha realizasaun eleisaun prezidensiál 2022 iha vijénsia COVID-19, kinta (16/09). Imajen TATOLI/Egas Cristóvão.

DILI, 16 setembru 2021 (TATOLI)–Órgaun administrasaun CNE no STAE hamutuk ho UNDP realiza semináriu nível alto (tékniku) hodi hahú diskute medida prevensaun sira iha realizasaun eleisaun prezidensiál 2022 iha vijénsia COVID-19.

Semináriu ne’e parte hosi UNDP nia Projetu kona-bá COVID-19 Resilient Election Timor-Leste (CORE-TL) ne’ebé finánsia hosi Governu Japaun ho totál millaun $4 hodi finánsia komponente konstrusaun ba edifísiu STAE no CNE, komponente manuál no ekipamentu COVID-19, komponente komunikasaun no eleisaun informada, komponente eleisaun inkluziva no partisipativa no akizisaun fundu adisionál $300.000 hosi Governu Timor-Leste atu sosa tinta eleisaun.

Notísia Relevamte: Lei obriga partidu polítiku sira tenke realiza Kongresu Nasionál

Objetivu hosi informasaun sira-ne’ebé partilla iha semináriu ne’e kona-bá atu destaka kestaun prioritáriu sira relasiona ho konduta ba eleisaun prezidensiál 2022 ida reziliente ba COVID-19 iha Timor-Lese, ne’ebé presiza rezolve ka pelumenus bele konsidera ho lalais, hodi halo análize no planeamentu adisionál atubele kontinua hala’o ho maneira ida informadu.

Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), José Agostinho da Costa Belo, konsidera semináriu ne’e hala’o atu haree eleisaun prezidensiál rezilente ba COVID-19 iha 2022 no diskute kestaun xave ba rezolusaun antesipada hasoru eleisaun jerál.

“CNE hanesan intituisaun ami halo ona estudu barak, nune’e realiza eleisaun iha tempu COVID-19 ho preparadu. Sira fó hanoin balun ba ami, ami agora elabora hela mekanizmu sira. Karik situasaun agora ita bele utiliza online tanba  atu uza online ne’e, maibé ita-nia konstituisaun dehan ema ida tenke vota sekretu,” Prezidente CNE informa ba jornalista sira, iha Timor Plaza, kinta ne’e.

Diretór Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco hateten, hosi aprezentasaun hotu haree katak pertinente maibé kestaun balun liga ho ninia mekanizmu ne’ebé mak propoin presiza uza liga ho kontestu atuál.

“Ita-nia konstituisaun define klaru katak kona-ba sidadaun direitu sidadaun nian oinsá mak atubele ezerse sira-nia direitu sívika, nune’e mós ita-nia lei eleitoral sira-ne’e dekreve klaru ita-nia sidadaun ida atu ezerse sira-nia direitu,” na dehan.

Diretór Jerál ne’e dehan, rekomendasaun hosi peritu eleitorál internasionál sira katak, órgaun eleitorál labele serbisu mesak, tenke servisu hamutuk no institusaun relevante tenke fó apoia malu iha situasaun pandemia COVID-19 ne’e.

Dokjumentu hosi Internasionál ba Demokrasia no Asisténsia Eleitorál (IDEA-sigla ingléz) haktuir, semináriu ne’e parte hosi komponente manuál no ekipamentu COVID-19 ba eleisaun ho ninia orsamentu $300.000 ne’ebé implementa hosi Institutu Internasionál ba Demokrasia no Asisténsia Eleitorál (IDEA-sigla ingléz) hodi prodús manuál eleisaun jerál.

Iha semináriu ne’ebé organiza hosi UNDP, STAE, CNE no IDEA ne’e, IDEA mak prepara manuál no formasaun ba formadór eleitorál sira hosi STAE no CNE, oinsá mak hala’o eleisaun prezidensiál ho seguru no demokrátiku iha vijénsia COVID-19.

Iha semináriu ne’e envolve péritu eleitorál Michael Maley hosi IDEA no Ministériu Saúde atu tau hamutuk hanoin nomós estratéjia ba realizasaun eleisaun prezidensiál.

Asuntu prioritáriu ne’e bazea ba konsellu sira-ne’ebé resentemente atualizadu hosi Organizasaun Mundiál Saúde no Sentru ba Kontrolu Moras Estadu Unida Amérika, ne’ebé agora fó énfaze boot liu duké uluk kona-ba risku tranzmisaun área hosi virus COVID-19, espesialmente iha kuartu (salas) ne’ebé ho ema barak demais, ki’ik no kuartu sira laiha ventilasaun di’ak hosi tipu ne’ebé dala barak uza ona hanesan fatin estasaun votu iha eleisaun sira anteriór nian iha Timor-Leste.

Dokumentu ne’e aprezenta pontu prinsipál sira hanesan karáter ba mudansa rápidu pandemia COVID-19 nu’udar perturbadór hosi ambiente planeamentu ida estável ba eleisaun sira, purtantu, kualkér planu sei sujeita ba inserteza boot, ne’ebé sei presiza inklui planeamentu kontinjénsia, ne’ebé sei presiza implementa iha maneira ida fleksível no kuaze labele evita hosi kustu ida aas liu.

Iha dokumentu ne’e hateten, Timor-Leste ninia opsaun polítika hodi hala’o eleisaun reziliente ba COVID-19 tama iha kategoria importante rua, kompostu hosi mudansa sira ba arkitetura prosesu eleitorál (ne’ebé bainbain sei ezije mudansa sira ba Lei Eleitorál ba Prezidente Repúblika), ne’ebé ho objetivu atu hamenus ema barak iha estasaun votasaun sira.

Daruak, utilizasaun tipu distansiamentu sosiál no medida sira ijiene ne’ebé implementa tiha ona iha forma jerál liu hodi prevene propagasaun surtu COVID-19.

Dokumentu ne’e mós hateten, iha mudansa sira arkiteturál importante tolu ne’ebé bele konsidera mak hanesan aumenta ida iha númeru sentru no estasaun votasaun sira liutiha ida be previstu hodi liga ho aumentu populasaun nian dezde eleisaun nasionál ikus nian.

Nune’e mós prolonga oráriu (oras) ba votasaun, introdusaun ba votasaun loron barak nian, inisiativu barak sira seluk bele implementa de’it se halo tiha mudansa sira apropriadu ba Lei Eleitorál Prezidente Repúblika, inklui pontu provizaun ba meiu votasaun ba ema-ne’ebé iha kuarentena ka izolamentu, maibé la’ós ba ospitál ka prizaun.

Nune’e mos implementasaun sistema online ida ba aprezentasaun nomeasaun kandidatura sira prezidensiál sira-nian.

Provizaun ba podér sira-ne’ebé reforsa ona ba STAE hodi responde ba “kalamidade” relasiona ho COVID-19, ka jerál liu hodi hodi liga ho sirkuntánsia sira-ne’ebé la previstu.

Jornalista : Evaristo Soares Martins

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!