iklan

NASIONÁL, COVID-19, DILI, HEADLINE

Update COVID-19: Kazu detetadu foun 11

Update COVID-19: Kazu detetadu foun 11

Pesoál saúde atende hela pasiente pozitivu COVID-19 hodi transporta ba fatin izolamentu iha Dili, tersa (08/06/2021). Imajen Tatoli/António Gonçalves.

DILI, 25 jullu 2021 (TATOLI)–Centro Integrado Gestão de Crises, Sala Situação (CIGC-SS), domingu (25/07/2021), informa katak kazu deteta foun COVID-19 hamutuk 11, kompostu hosi iha Dili hamutuk sia (9) ho munisípiu seluk iha rua (2).

Notísia Relevante : COVID-19, rekoperadu 45 no ativu 726

Tuir relatóriu  COVID-19 ne’ebé update hosi CIGC-SS katak kazu detetadu foun ne’e afeta ba hirak ho idade tinan 60:1, kompostu hosi mane na’in-hitu (7) no feto na’in-haat (4).

Hosi total kazu detetadu foun ohin, 0,0% maka sintomátiku (hatudu sintoma) no kazu rekuparadu ne’ebé relata hosi CIGC-SS  hamutuk 41.

Total kazu ativu 695, total kazu konfirmadu kumulativu (sura hosi 21 Marsu 2020): 10.348, no hosi horiseik mai ohin hamutuk hotu Laboratóriu Nasionál Saúde halo 285 testes PCR iha Dili, ho detalles hanesan tuir mai:

  1.  Vijilánsia sentinela: hitu (7)
  2.  Rastreiu ba kontaktu (Contact tracing): ida (1)
  3.  Rastreiu Aleatóriu (Random Screening): 20
  4.  Viajen sai hosi serka sanitária Munisipiu Dili: 223
  5.  Viajen internasionál: lima (5)
  6.  Follow up iha kuarentena: 29

Dadus hosi CIGC-SS ne’e  mós kontempla kona-bá total testes PCR ne’ebé halo sábadu horiseik (24/07) iha munisipiu sira seluk, REAOA ho HNGV, hamutuk 149, ho detalle hanesan tuir mai;

  1. Baucau: 79
  2. Ermera: ualu (8)
  3. Maliana: ualu (8)
  4. Maubisse: 16
  5. RAEOA:0
  6. Suai: ida (1)
  7. Viqueque: hitu (7)
  8. HNGV: 30

Total vasina  doze daruak nian ne’ebé fó ona ba populasaun elejivel (tinan 18 ba leten), to’o ohin dadeer 10H00 tuir Sistema Informasaun Saúde iha Ministériu Saúde:

Total & % kumulativu 1ª doze

 

Total & % kumulativu 2ª doze

 

Dili 128.607 (60,1%)

 

68.804 (31,2%)

 

Timor-Leste 267.028 (35,3%)

 

79.908 (10,5%)

 

N.B: atu bele hetan imunidade de grupu ka ‘’herd imunity’’, hodi bele satan transmisaun virus corona iha populasaun nia le’et, pelu menus 70% husi populasaun Timor-Leste maka tenki hetan vasina.

Informasaun hosi izolamentu Vera Cruz

Iha loron 25 jullu 2021, izolamentu Vera Cruz halo tratamentu ba kazu detetadu na’in-16. Iha área obstetrísia na’in-haat (4), iha medisina interna na’in-sia (9), iha sirurjia na’in-rua (2), pediatria ida (1).

Sira na’in-haat (4) iha obstetrísia, kategoria leve (mild) hotu. Hosi sira-na’in-sia (9) iha medisina interna, rua (2) grave (ida uza ventiladór, ida ho oksijéniu), na’in-tolu (3) moderadu, na’in-haat (4) leve (mild).  Sira na’in-rua (2) iha sirurjia, kategoria leve (mild) hotu no  ida iha pediatria, kategoria leve.

Informasaun adisionál

Liuhosi komunikadu imprensa ne’e, CIGC-SS aproveita fó hanoin ba públiku katak rezultadu sekuensiasaun genómica hosi amostra 300 ne’ebé Laboratóriu Nasional Saúde (LNS) haruka iha loron 14 jullu 2021 ba Peter’s Doherti Institute iha Melbourne, Australia, ho pedidu atu halo teste urjente ba amostra balun, hatudu katak amostra hosi ema ni’an-haat (4) iha lineajen B.1.617.2 (Delta), variante ne’ebé preokupante, ka ‘’variant of concern’’. LNS sei hein rezultadu sekuensiasaun genómica hosi amostra 296 seluk.

Informa ba jornalista no públiku tomak katak, ema ne’ebé rekuperadu ona hosi moras COVID-19 no liu ona hosi izolamentu terapéutiku domisiliáriu (iha uma-rasik) ka iha fatin ne’ebé Estadu prepara, uainhira atu dezloka sai hosi/tama ba serka sanitária, la presiza halo swab, maibé nafatin presiza hetan autorizasaun exepsionál hosi Diretor CIGC.

Atu bele prosesa autorizasaun exepsionál tenke hatudu Sertifikadu Alta hosi Izolamentu, ne’ebé Ministériu Saúde, liuhosi ninia Pilar 7, fó ba ema rekuperadu.

CIGC hato’o mós ba jornalista no populasaun katak ema ne’ebé detetatu pozitivu, bainhira rekuperadu ona, bele simu vasina, doze dahuluk, ka doze daruak. La iha kontra-indikasaun médika. Loos duni, iha Sertifikadu Alta hosi Izolamentu, hakerek informasaun hanesan tuir mai ne’e;

“Ema ne’ebé rekuperadu, di’ak-liu hein to’o másimu fulan 6 (neen), sura hosi loron alta, maka foin simu vasina.’’ Informasaun ida ne’e, fó sai ho baze ba númeru vasina ne’ebé seidauk sufisiente atu kobre populasaun Timor-Leste tomak. Maibé, tanba agora iha ona númeru vasina ne’ebé boot, ema hotu ne’ebé rekuperadu hosi moras COVID-19, bainhira hakarak simu ona vasina, bele hakbesik ba postu vasina, atu simu vasina.

CIGC informa mós ba populasaun tomak katak ema ne’ebé simu ona vasina doze daruak hasoru virus SARS-CoV-2 – naran vasina ida, hOsi hirak ne’ebé rekoñesidu hOsi Organizasaun Mundiál Saúde – bele ona sirkula livremente tama ka sai serka sanitária no la presiza hetan autorizasaun exepsionál husi Diretór CIGC.

Aproveita informa mós ba públiku katak, fatin atu halo teste PCR maka hanesan tuir mai:  Bainhira sente moras isin-manas, mear, kakorok moras ka sintoma seluk tan: bele ba konsulta iha Sentru Saúde ne’ebé besik, atu bele halo swab.

Bainhira atu husu autorizasaun exepsionál sai hOsi/tama serka sanitaria: iha Dili bele ba halo swab iha Centro Convenções Dili (CCD).

Bainhira sente katak sai kontaktu-besik ba ema ruma ne’ebé detetadu pozitivu ona, no seidauk hetan kontaktu hosi ekipa konjunta saúde: bele liga ba númeru 119 atu organiza oinsá foti swab.

Apelu

Liuhosi komunikadu imprensa ne’e, CIGC apela ba populasaun iha Dili laran no mós iha munisípiu sira seluk, atu aprezenta-an iha fasilidade saúde públiku (Sentru Saúde ka Ospitál) ne’ebé besik, bainhira sente isin-manas, ka kakorok moras, ka inus-ben, ka mear, hodi bele hetan atendimentu husi profisionál saúde sira.

Bainhira sedu liu hatene se virus ne’e kona ka la’e, di’ak liu, hodi nune’e bele hetan atendimentu sedu liu, no prevene tama ba iha situasaun ne’ebé hanaran síndroma insufisiénsia respiratória aguda (SIRA), ka susar/difisil atu dada-iis.

Ba populasaun iha Timor-Leste laran tomak, maski karik simu ona vasina, favor respeita nafatin regra prevensaun no ijiene individual, ne’ebé Governu hatuur ona, atu prevene moras COVID-19 da’et ba mai.

Regra sira ne’e, hanesan  uza máskara, fase-liman beibeik ho sabaun ka dezinfetante ruma, evita kose-liman ba matan, inus ho ibun, bainhira kumprimenta malu, la presiza ka’er liman, bensa-liman, rei-malu ka hako’ak malu, evita halibur malu barak, hamriik ka tur dook hosi ema seluk, mínimu metru ida ho balun.

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!