iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Rasizmu la valoriza ema-nia dignidade

Rasizmu la valoriza ema-nia dignidade

Prezidente Departamentu Juventude Católika Arkquidioseze de Dili (DEJUCDIL), Pe. João Soares. Imajen TATOLI/Jogerjo Guterres.

DILI, 20 marsu 2021 (TATOLI)—Prezidente Ezekutivu Komisaun Nasionál Juventude Katólika Timor-Leste (KNJTL), Pe. João Soares, hateten igreja nia dutrina hanorin ba sarani sira katak rasizmu ne’e dutrina ida-ne’ebé la valoriza ema hanesan ema-ne’ebé iha dignidade.

“Bainhira ko’alia kona-ba rasizmu ne’e ideolojia ida-ne’ebé hafahe, tanba igreja nia dutrina hanorin rasizmu ne’e dutrina ida-ne’ebé la valoriza ema seluk hanesan mós ema-ne’ebé iha dignidade. Hanesan baibain ita dehan dutrina igreja nian hanorin katak bele iha diferensa kuñesimntu, ideolójia maibé natureza dutrina hosi igreja hanorin ita hanesan hotu tanba mai hosi inan ida,” Pe. João Soares hateten ba Agência TATOLI iha ámbitu komemorasaun Loron Mundiál Ba Halakon Diskriminasaun Rasiál ne’ebé mundu selebra kada 21 marsu, iha nia rezidénsia Katedral Dili, sesta ne’e. 

Prezidente Ezekutivu Komisaun Nasionál Juventude Katólika Timor-Leste (KNJTL) ne’e hateten, iha nasaun balun agora sei kontinua akontese rasizmu maibé iha Timor-Leste la akontese rasizmu tanba Timor nia kultura no família ne’e boot no forte tebes.

“Ha’u dehan Timor la akontese rasizmu tanba ita iha kultura no família ne’ebé forte. Ita Timor ne’e, ita ema ida-ne’ebe iha karáter di’ak tanba ita iha prinsípiu moris valór lubuk ida-ne’ebé mak ita tenke kultiva respeita no haburas tan. Tanba, rasizmu ne’e dutrina ida-ne’ebé la lori estabilidade ba ita-nia família, sosiedade no ba nasaun,” nia hateten.

Tuir nia, se rasizmu ne’e akontese iha nasaun TL mak igreja sempre hanorin nia sarani sira katak ema hotu-hotu hanesan iha Maromak nia oin tanba ema hotu moris tuir Maromak nia ilas.

“Ita hotu-hotu iha imajem Maromak nian tanba iha biblia la dehan katak mutin mak Maromak Nia-oan ka metan mak Maromak Nia-oan. Entaun, ema hotu-hotu moris iha direitu no goja nia-vida no iha direitu atu hetan buat ida-ne’ebé mak nia hakarak,” nia dehan.

Tanba ne’e, nia husu ba sarani sira atu la’o tuir nafatin buat ne’ebé dutrina igreja nian hanorin ona no labele diskrimina malu, tanba mundu atu sai furak tenke nakonu ho rasa, kór, kulutura no lian oioin.

“Hosi ne’e mak bele halo mundu ne’e sai furak. Tanba, bainhira mundu iha kór ka rasa ida de’it mundu sei la furak, tanba ne’e tenke halakon rasizmu hahú hosi ema idividuál, tanba Maromak tau ita iha mundu la’os kebetulan maibé ho vokasaun,” Amu João hateten. 

Iha Konstituisaun RDTL, iha artigu Artigu 16, pontu 1 no 2 hateten sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mós iha direitu no obrigasaun hanesan; no labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun fízika eh mentál.

Maske nune’e, nia dehan, mundu ohin loron preokupa nafatin ho rasizmu tanba rasizmu ne’e rasik ko’alia kona-ba diferensa ba ema ninia postura, orijen, lian, kór, rasa, no kultura.

“Agora, ema hirak ne’ebé mak kaer dutrina rasa ninian ne’e, ita bolu rasista entaun dutrina bele bolu rasizmu ne’e kona-ba rasa ka kór. Rasista katak ema sira-ne’ebé mak fanatik iha diskriminasaun umanu, entaun agora rasizmu iha mundu tomak preokupa tanba sei iha divizaun diskriminasaun ba rasa,” Pe. João Soares hateten.

Nia dehan, mundu tomak agora preokupa ba rasa tanba iha nasaun balun sei iha diskriminasaun ba rasa liuliu kór ba kulit, hanesan iha Amérika, Brazil no Austrália ema metan sira sempre hetan diskriminasaun hosi kór kulit mutin sira.

Iha loron 21 marsu 1960 akontese aktu violentu ida entre autoridade polisiál no demonstrante sira iha Sharpville, Áfrika Sul. Demonstrante sira protesta lei rasizmu ne’ebé mak nakonu ho diskriminasaun. Akontesimentu ne’e halakon ema na’in 69 nia vida no ema barak mak hetan kanek.

Iha tinan 1966, Konsellu Seguransa Organizasaun Nasaun Unida (ONU) deklara loron 21 marsu nu’udar loron ba Eliminasaun Diskriminasaun Rasiál Mundiál atu komemora trajédia Sharpville ne’e.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!