iklan

LIQUIÇÁ, MUNISÍPIU

Lansa sistema dijitalizasaun, PM Taur enkoraja RTTL,E.P dezenvolve-an

Lansa sistema dijitalizasaun, PM Taur enkoraja RTTL,E.P dezenvolve-an

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, akompaña hosi Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál, Francisco Jerónimo no Embaixador Xina iha Timor-Leste, Xiao Jian Gou, ofisialmente lansa sistema dijitalizasaun RTTL,E.P, iha suku Guiço, tersa (16/02). Imajen TATOLI/Antónia Gusmão

LIQUIÇÁ, 16 fevereiru 2021 (TATOLI)Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, akompaña hosi Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jerónimo no Embaixadór Xina iha Timor-Leste, Xiao Jian Guo, ofisialmente lansa sistema dijitalizasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P) iha suku Guiço, postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá, tersa ne’e.

Iha diskursu, Xefe Governu enkoraja funsionáriu mídia estatál ne’e atu kontinua dezenvolve-an di’ak liután.

“Ha’u enkoraja RTTL kontinua dezenvolve-an no labele haluha ita-bo’ot sira hanesan empreza públika bele dezenvolve-an nafatin, se la’ós ohin aban, se la’ós aban bainrua, se la’ós bainrua tinan hira mai oin ita-bo’ot sira la’o mesak, enkuantu seidauk iha kbiit atu la’o mesak Governu sei fó apoiu tomak akompaña no ajuda maibé labele haluha katak dezenvolvimentu televizaun iha Timór iha ita-bo’ot sira-nia liman,” PM Taur hateten iha seremónia lansamentu iha suku Guiço.

Tanba ne’e, Xefe Ezekutivu husu RTTL esforsu-an hodi bele akompaña ritmu dezenvolvimentu mundu.

Antes ne’e, Governu Timor-Leste ho Governu Xina iha kooperasaun iha área barak durante tinan 20 nia laran, hahú tinan 1999 bainhira Organizasaun Nasaun Unida (ONU) sei iha, kontijente Repúbliku Populár Xina partisipa iha prosesu hametin pás no estabilidade iha Timor-Leste.

Aleinde ne’e, tulun malu kuandu Timor-Leste restaura independénsia, hahú dezenvolve parseria iha área barak hanesan iha militár (defeza no seguransa), edukasaun, saúde no ohin bele testamuña tan área importante ida hosi kooperasaun iha komunikasaun sosiál.

“Kapasidade RTTL halo kobertura atinje de’it 48%, ne’ebé populasaun barak iha ita-nia rai laran mak seidauk hetan asesu ba transmisaun no barak mak haree televizaun nasaun seluk,” nia akresenta.

PM dehan, tanba haree ba materiál ne’ebé tuan no la serve ona iha nível dezenvolvimentu ba ohin loron, maka iha tinan hirak liubá hahú diskusaun hala’o kooperasaun iha área komunikasaun sosiál hodi RTTL hahú prosesu sistema dijitalizasaun.

Faze dahuluk fó asesu ba populasaun 200.000

Tuir Xefe Governu, hafoin implementasaun iha faze dahuluk, tenke kobre populasaun hamutuk 200.000 resin, liuliu sira ne’ebé hela iha Dili no sira ne’ebé haleu Dili.

“Governu halo esforsu tomak ho parseiru Repúblika Xina hodi bele dezenvolve ita-nia televizaun hodi atinje 100% iha ita-nia rain, tanba la’ós fási katak ita-nia rai mesak foho de’it, asesu defísil tebes no mobilizasaun lojiztika komplikadu maibé ho forsa no vontade ita konsege,” nia hatutan.

Iha OJE 2021, Governu konsege aloka osan atu aumenta tan torre no iha mós ambisaun katak kuandu buat hotu di’ak to’o tinan 2024, maka 100% populasaun bele asesu ona kanál RTTL.

“Baibain ema dehan beik la’ós ida ne’ebé la hatene lee no hakerek maibé liuliu ida ne’ebé la hetan informasaun, entaun televizaun meiu ida di’ak nune’e populasaun hotu bele akompaña dezenvolvimentu nasaun iha área hotu,” nia tenik.

PM konsidera, kuandu televizaun di’ak, bele iha de’it uma akompaña diretamente debate sira iha Parlamentu Nasionál no iha fatin-fatin.

“Ha’u lori Governu, Estadu no povu tomak nia naran, hakarak agradese ba Governu Repúblika Popular Xina liuhosi Embaixada iha Timor-Leste, ba nível kooperasaun di’ak ne’ebé iha liuliu iha área importante ida hanesan dijitalizasaun sistema televizaun iha Timór,” Taur subliña.

Xefe Ezekutivu otimista, Timor-Leste labele hela ba kotuk no tenke akompaña dezenvolvimentu mundu.

“Dala barak ha’u dehan ita-nia país mak terseiru mundu maibé ita-nia kakutak labele terseiru mundu, kakutak tenke avansadu bainhira hakarak kompete ho nasaun sira seluk. Dalan ida ba kompetisaun mak aproveita teknolojia tomak ne’ebé mundu iha ba benefísiu ita-nia,” nia fó hanoin.

Biban ne’e, nia agradese ba tékniku hosi Xina, ne’ebé serbisu ho ekipa RTTL,EP iha tinan hirak nia laran hodi ikus mai bele realiza lansamentu ofisiál.

Jornalista: Antónia Gusmão

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!