DILI, 30 outubru 2020 (TATOLI) – Sekretária Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) servisu hamutuk ho Nasoins Unidas liuhosi Global ENSO Analysis Cell no Institutu Metrolojia Jeofízika, ko’alia kona-ba fenómenu klimátiku ida ho naran ‘’La Nina’’.
Parte sira identifika Timor – Leste sei hanesan nasaun ida ne’ebé sei hetan impaktu boot hosi fenómenu ameasa “La Nina’’.
Hahú periodu iha setembru 2020 to’o marsu 2021, Timor – Leste sai hanesan alvu ba udan boot liu média normal no mós rai halai iha territóriu laran tomak durante periodu ida ne’e.
“La Nina” nu’udar eventu klimátika ida ho kondisaun anomalia ho temperatura laloran tasi boot iha Oseanu Pasífiku no aumenta mudansa iha sirkulasaun atmosfera no anin no udan boot
Liuhosi konferénsia imprensa, ohin, iha salaun SEPS, Caicoli, Dili, Sekretária Estadu Protesaun Sivíl, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, informa hahú haree efeitu katastrófiku “ La Nina” nian iha fulan ida-ne’e, nasaun barak maka enfrenta hela situasaun ida-ne’e hanesan Vietnam ne’ebé to’o agora rejista ona ema na’in-28 maka mate no ema na’in-50.000 resin lakon sira nia uma, iha Tailándia no Kamboja mós hetan ona prejuizu ne’ebé boot millaun dollar.
Nia esplika fenómenu “La Nina” iha influensia boot tebes ba petroen klimátiku no meteorolójiku no mós ba aumentu risku asosiadu sira, kontinua iha previzaun katak tinan 2020 sei sai hanesan tinan ida ne’ebé manas liu iha ho kondisaun meteorolojia la normal ka aas tebes, laloran manas no inséndiu florestál to’o inundasaun boot ho efetivu ba estragu ne’ebé boot.
“Ho senáriu previzivel ida-ne’e no temperatura la normal ka aas, ne’ebé bele hamosu inséndiu florestál ho proporsaun boot tebes iha parte ida no bele orijinál mós iha parte seluk, inundasaun boot ho efeitu estragu boot,” SEPS, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins esplika.
Nia dehan, senáriu rua ne’e iha tinan kotuk iha Timor – Leste (inséndiu boot iha fulan outubru tinan 2019 iha munisípiu neen maka ponta leste no inundasaun boot iha sidade Dili no mós iha munisípiu neen iha kosta sul).
“Ita presiza ho iha nesesidade urjente ida atu dezenvolve atividade barak hodi preparasaun mai ita nia rai, hodi hasoru katástrofe boot sira ne’ebé bele mosu mai iha tempu badak,” Joaquin Gusmão hateten.
Joaquim Gusmão husu populasaun hotu atu prepara-an ba posibilidade udan boot no inundasaun ne’ebé susar atu impede hodi bele halo kauza no estragu ne’ebé boot ba hela fatin no sai risku.
“Protesaun Sivíl hakarak apela ba nai Xefe Suku no Xefe Aldeia sira atu bele pro-ativu iha identifikasaun ba situasaun balun ne’ebé ita bele halo melloramentu ba ita nia asaun,” Joaquim Gusmão hateten.
Nia mós husu lider komunitáriu sira atu bele buka informasaun ba parte Bombeiru no Protesaun Sivíl bainhira situasaun mosu grave iha suku ka aldeia.
“Protesaun Sivíl apela mós ba joven sira (mane no feto), ne’ebé hakarak ajuda protesaun sivíl atu rezolve problema boot ruma ne’ebé ameasa iha ita nia populasaun sira bele hakat ba kuartél Bombeiru nian hodi ita bele hamutuk atu ajuda ita nia populasaun,” nia tenik.
Nia dehan, buka atu identifika pontu aas sira atu bele refuijia ba bainhira presiza, hanesan evakuasaun ruma, prepara ekipamentu emerjénsia ka material primeiru sokorru.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Francisco Simões