iklan

NASIONÁL, JUSTISA, DILI, HEADLINE, LEI

Implementa lei protesaun ba testemuña, JSMP prefere kria kondisaun adekuadu

Implementa lei protesaun ba testemuña, JSMP prefere  kria kondisaun adekuadu

Diretóra JSMP, Ana Paula Marçal. Imajen Tatoli/Dok

DILI, 08  outubru 2020 (TATOLI)-Diretora ezekutiva hosi Organizasaun Naun-Governamentál (ONG) Programa Monitorizasaun ba Sistema Judisiál (JSMP-sigla Inglés), Ana Paula Marçal prefere ba órgaun kompetente sira atu kria kondisaun adekuadu ba implementa Lei Protesaun ba Testemuña,  nune’e sei kontribui ba efetividade implementasaun Lei Medida Preventiva no Kombate Korrupsaun (MPCC).

Ana Paula Marçal, hateten, lei Protesaun ba Testemuña nu’udar mekanizmu ida atu bele asegura direitu, liberdade no garantia sidadaun sira-nian iha ezersísiu sira-nia devér síviku ba justisa nian, liuliu iha prosesu sivíl no penál nian, bainhira testemuña hetan ameasa, integridade fízika no psíkika, soin patrimonial relasiona ho nia testemuña.

Nia afirma, Estadu iha obrigasaun atu kria kondisaun ne’ebé própriu no adekuadu hodi bele implementa lei ne’e ho di’ak no efetivu.

“Bainhira lei ida ne’e implementa, bele kontribui ho efetivu liu tan ba esforsu Estadu nian hodi kombate krime organizadu, transnasionál no estraordinária sira, partikularmente krime korrupsaun,” hateten Diretora JSMP, Ana Paula Marçal liuhosi nota komunikadu JSMP nian ne’ebé Agência Tatoli asesu, ohin.

JSMP konsidera importante tebes atu Governu bele kria kondisaun ne’ebé di’ak no adekuadu hodi bele asegura implementasaun Lei Nú. 2/2009 kona-ba Protesaun ba Testemuña no  lei  refere tama iha vigór iha tinan 2009, ba daudaun ne’e halo ona tinan-10-resin ona, maibé seidauk bele implementa ho di’ak tanba seidauk iha kondisaun.

Ana Paula Marçal  haree katak, bainhira la iha kondisaun atu implementa lei ne’e, sei iha impaktu mós ba implementasaun Lei Nu. 7/2020 kona-ba Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun. Iha provizaun Artigu 108 Lei Nú. 7/2020 prevee katak iha prosesu sira ba krime korrupsaun nian aplika Lei Protesaun ba Testemuña.

“Oinsá mak bele aplika sé Governu seidauk kria kondisaun atu bele aplika,” nia argumenta.

Iha provizaun Artigu 4 no 5 hosi Lei Protesaun ba Testemuña prevee kona-ba subar imajen no lian testemuña nian bainhira hato’o depoimentu tantu liuhosi telekonferénsia ka la liuhosi telekonferénsia.

Bainhira haree ba realidade, Tribunál sira iha Timor-Leste seidauk iha fasilidade hanesan fatin no ekipamentu sira atu bele asegura protesaun ba imajen no lian sasin nian. Aleinde ne’e, iha mós provizaun Artigu 19 hosi Lei Protesaun ba Testemuña nian prevee mós kona-ba medida pontuál ba seguransa nian ba testemuña.

Medida ida ne’e hanesan hetan kedas reembolsu ba despeza ne’ebé hala’o tiha hodi dezloka atu fó depoimentu ka deklarasaun no bele mós kria hela fatin temporáriu ne’ebé apropriadu ba testemuña durante prosesu ba kazu ne’e la’o hela.

JSMP hanoin katak importante atu Governu, liuliu Ministériu Justisa bele tau iha propriedade planu orsamentu 2021 nian ba kria kondisaun ne’ebé di’ak, apropriadu no adekuadu atu bele implementa Lei Protesaun ba Testemuña no mós Lei Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun bainhira iha kazu korrupsaun ruma  ne’ebé ezije protesaun ba testemuña.

Iha OJE 2020 nian, Governu aloka ona tokon $13 ba konstrusaun edifísiu tribunál sira-nian. JSMP husu atu iha OJE 2021 nian bele inklui mós orsamentu ba konstrusaun fasilidade no sosa ekipamentu relevante sira ba proteje sasin tantu imajen no mós lian, reembolsu despeza inklui rezidénsia temporáriu ne’e.

Bainhira iha ona kondisaun atu bele implementa lei ne’e, JSMP fiar katak sei iha ema barak kontribui ba halo denúnsia kona-ba kazu boot sira, liuliu kazu korrupsaun. Aleinde ne’e, bele ajuda tebes servisu Ministériu Públiku no Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) ba iha prosesu investigasaun no akuzasaun ba kazu korrupsaun sira.

Jornalista   : Nelson de Sousa  

Editór        : Francisco Simões 

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!