iklan

SAÚDE

MS lansa planu estratéjiku saúde matan

MS lansa planu estratéjiku saúde matan

Logo Ministériu Saúde.

DILI, 12 setembru 2020 (TATOLI)-Ministériu Saúde iha sesta (11/09), lansa ona planu estratéjiku saúde matan ba tinan 2021 to’o 2050 hodi redúz no prevene moras matan iha Timor-Leste.

Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, hateten planu estratéjiku ne’e nu’udar matadalan atu lori MS hodi rezolve problema matan.

Nia dehan, ho planu estratéjiku ne’e sei reforsa ninia implementasaun sira iha Ospitál Nasionál, Ospitál Referál, Sentru Saúde no Postu Saúde sira.

Planu estratéjiku ne’e mós fó oportunidade ba médiku no enfeirmeiru sira atu kontinua sira ninia estudu nune’e bele presta servisu ho di’ak liután.

”Planu estratéjiku matan ne’e sai hanesan matadalan ba difisiénsia matan nian tanba moras matan ne’e dalaruma hanoin moras katarata de’it maibé moras matan ne’e mós liga ho má nutrisaun ezemplu moras sarampu maka’as iha ita-nia rain bele afeta mós ba labarik sira matan aat,” katak Governante hafoin lansa planu estratéjiku ne’e iha Salaun Ministériu Saúde, Caicoli Dili.

Iha fatin hanesan Xefe Departamentu Moras la hada’et, Frederico Bosco, informa planu estratéjiku ida ne’e ninia fokus intervensaun jerál mak oinsá bele redúz difisiénsia matan.

“Daudaun iha ita-nia rain difisiénsia matan mós barak tebes entaun ita halo estimasaun husi rihun 157  ema mak ho problema matan iha Timor-Leste entre problema sira ne’e halo ema delek totál entaun ida ne’e mak objetivu atu lansa planu ida ne’e para depois evita ba oin no redúz ona kauza hotu-hotu ne’ebé iha difisiénsia matan Timor Leste,” dehan Nia.

Atu redúz númeru moras matan iha TL, MS iha faze intervensaun haat hodi foka liuba oinsá atu halo promosun, edukasaun saude no lastria ba labarik, ema boot no idozu ne’ebe mak problema matan.

Nune’e reforsa mós ho imunizasaun hodi halo prevensaun ba ema liliu ba labarik sira atu labele grave to’o matan delek iha idade kiik oan sira no ba ema boot sira ne’ebe bele identifika  hodi halo tratamentu.

”Agora atensaun ba nivel sekundáriu ita halo tratamentu liliu ba ema sira ne’ebé mak ho problema matan labele haree dook no labele haree besik entaun sira ne’e ita bele halo identifikasaun no forñese oklu  ba sira,” tenik tan.

Iha atensaun tersiária nian maka halo operasaun ba matan nian hanesan katarata,  no ikusliu maka kuartesiaria ninian MS halo atensaun espesifiku liután hanesan halo transparante no operasaun  ba matan ne’ebé maka durante ne’e dalabarak halo tranferénsia iha rai-liur hodi halo operasaun.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór       : Agapito dos Santos

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!