DILI, 11 agostu 2020 (TATOLI)-Liuhosi kooperasaun entre Governu Timor-Leste, Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés) no Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD), oferese ona bote ai-han ba família vulnerável sira iha Munisípiu Baucau.
Projetu ne’e finansia hosi Governu Japaun liuhosi sob fundu resposta ba dezastre iha Ázia Pasífiku hosi ADB ho montante millaun $1 no hosi PNUD ho montante millaun $105.000.

Ema na’in-500 hosi família hamutuk 100 iha suku 11 iha Munisípiu Baucau maka sei simu bote ho ai-han ba faze dahuluk iha semana ne’e.
“Bote ai-han hahú to’o ba família vulnerável sira iha Munisípiu Baucau. Bote ho ai-han mai diretamente hosi agrikultór lokál sira liuhosi sindikatu loja agrikultura, apoiu hosi Governu no mós sei apoiu rendimentu agrikultór iha Timor-Leste, tuir prinsípiu ekonomia sirkulár,” refere nota imprensa ne’ebé Agência Tatoli simu, tersa ne’e.

Durante seremónia distibuisaun iha Munisípiu Baucau, Rezidente PNUD iha Timor-Leste, Munkhtuya Altangerel, hateten inisiativa ne’e hodi suporta programa Governu.
“Ida-ne’e nu’udar resposta ba COVID-19 no inisiativa ne’e hanesan ami-nia kompromisu boot atu suporta Governu hodi dezenvolve setór agro-negósiu iha Timor-Leste,” subliña Reprezentante PNUD.
Sorin seluk, Xefe Ekipa ADB, José Pereira, iha esperansa ajudu ne’e bele garante seguransa ai-han no fó benefísiu ba agrikultór sira.
“Projetu ne’e ajuda atu evita atrazu infánsia no sei garantia seguransa ai-han ba labarik sira iha Timor-Leste, hosi família ne’ebé vulnerável liu no hasa’e sistema imunolójiku. Nune’e mós fó impulsu ekonómiku ba produtór lokál, empresa agríkola mikro no ki’ik sira atu rekupera hosi impaktu COVID-19,” nia dehan.
Projetu ne’e ho objetivu atu multiplika impaktu ekonomia, hodi fornese komponente hotu ne’ebé presiza iha merkadu rai-laran.
Nune’e, la to’o de’it iha Baucau, maibé projetu ne’e sei to’o iha Minisípiu, Dili, Covalima no Oé-cusse no sei benefisia ema na’in-25.000.

Distribusaun ba munisípiu seluk sei hahú iha finál fulan-agostu 2020 ho alvu ba ema na’in-5.000 ba kada munisípiu.
Kada bote iha foos kilograma 15, batar ikis kilograma lima, fore oioin kilograma lima, modo tipu haat ne’ebé dura ba tempu naruk, ai-fuan no masin.

“Foos, batar ikis, koto, maihosi loja agrikultura, ne’ebé administra hosi agrikultór lokál hamutuk 100, enkuantu ai-fuan no modo sira mai diretamente hosi agrikultór lokál sira,” nota ne’e esplika.
Bote ne’e kontein produtu barak ne’ebé maihosi homan nain lokál no uza materiál porsentu 100 ai-hun.
Benefisiáriu sira identifika ho koordenasaun ho Autoridade Munisípiu Baucau, ne’ebé dirije ba ema sofre inseguransa ai-han krónika, ema la iha hela fatin permanente, idozu, inan-aman solteiru, órfaun, ema ho defisiénsia no sobrevivente hosi violénsia bazeia ba jéneru.
Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes
Editora: Julia Chatarina




