iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Loron Nasionál Éroi: Nicolau Lobato Mak Povu Nia Lider

Loron Nasionál Éroi: Nicolau Lobato Mak Povu Nia Lider

Saudozu Nicolau dos Reis Lobato. Imajen/espesiál

Nicolau Lobato povu nia oan
Ne’ebé hakarak buka
Atu bele aprende ho nia povu
Hakarak la’o hamutuk ho nia povu
Hakarak luta hamutuk ho nia povu
Tanba…
Nicolau Lobato hatene ona
Saida maka povu sente no hakarak
Kona-ba defeza de liberdade da independénsia
Demokrasia iha Timor-Leste
(Prezidente FRETILIN, Francisco “Lú Olo” Guterres, 2011).

DILI, 31 dezembru 2019 (TATOLI)—Ohin, tersa, 31 dezembru 2019, loron ikus nian iha fulan-dezembru tinan 2019 nian. Ohin loron, ita hanoin hikas eroi boot, eroi nasionál, eroi pátria, Saudozu Prezidente RDTL no Komandante Em Chefe das Falintil Nicolau Lobato nia mate ba dala-41 (31 dezembru 1978—31 dezembru 2019) ne’ebé sakrifika-an hodi lori Timor-Leste hetan independénsia ho filozofia moris “A Última Bala é a Minha Vitória”.

Nicolau Lobato moris iha 24 maiu 1946 iha Sasatan Oan, Aitara Hun, Soibada, Postu Administrativu Laclubar, Munisípiu Manatuto. Nicolau Lobato maka oan dahuluk husi aman Narcísio Manuel Lobato husi Leorema, Postu Administrativu Bazartete, Administrasaun Liquiçá no Felismina Alves Lobato, Soibada oan ne’ebé moris iha Malurucumo/Macadique, Postu Administrativu Uatulari, Munisípiu Viqueque.

Prezidente FRETILIN no Prezidente RDTL, Comandante Em Chefe das FALINTIL, Nicolau dos Reis Lobato, hanesan lider naturál tanba moris atu sai lider duni. Nicolau Lobato maka povu nia oan no povu nia lider ne’ebé sai ezemplu no sai referénsia ba jerasaun foun sira ohin loron.

Nicolau Lobato moris para atu sai lider duni. Nicolau Lobato ne’e lider naturál tanba Nicolau Lobato la bá estuda iha universidade ruma iha rai li’ur atu sai lider. Razaun Nicolau Lobato sai lider naturál tanba povu nia oan duni. Nicolau Lobato moris hamutuk ho povu no hatene povu nia terus ne’e maka sai lider naturál.

Nicolau Lobato lider naturál ne’e tanba hahú simu edukasaun mai husi ninia uma-laran. Nicolau Lobatu sai lider tanba buka rasik koñesementu husi rai seluk mós liuhusi lee livru barak. Nicolau Lobato akompaña situasaun mundu nian liuhusi lee livru maibé la liuhusi universidade, Nicolau Lobato nunka baruk atu estuda no aprende beieik. Lee, lee beibeik. Aprende, aprende ba beibeik.

Nicolau Lobato estuda no aprende husi polítika reál ne’ebé akontese iha Timor-Leste, iha biban ne’ebá, hodi foti desizaun. Dalaruma desizaun ne’e halo ema balun la satisfás tanba labele hako’ak ema hotu maibé nia tenke foti desizaun.

Iha biban ne’e, Nicolau Lobato tenke espulsa Francisco Xavier do Amaral husi kargu Prezidente Repúblika, ema balun dehan desizaun ne’e sala maibé liu ona maka dehan sala. Maibé, iha momentu ne’ebá, Nicolau Lobato sai lider iha momentu luta ba Libertasaun Nasional no lider rezisténsia nasionál foti desizaun atu defende independénsia ne’ebé proklama tiha ona iha 28 Novembru 1975.

Estátua Saudozu Nicolau dos Reis Lobato. Imajen espesiál

“Ha’u hakarak hateten katak Saudozu Nicolau Lobato realmente povu nia oan ne’ebé hakarak buka para atu bele aprende ho nia povu. Hakarak la’o hamutuk ho nia povu no luta hamutuk ho nia povu. Tanba nia hatene ona saida maka povu sente no hakarak kona-ba defeza liberdade ba independénsia, demokrasia iha ita-nia rain. Nicolau Lobato sai lider povu Timor-Leste ninian, tenke la’o dalan ida ho prosesu ne’ebé naruk, nia identifika an sai povu nia oan ne’ebé la liuhusi politiku ideolojia ruma para sai povu nia lider,” Lú Olo dehan.

Entretantu, Saudozu Nicolau Lobato nia oan mane, José Lobato, hatutan iha istória Prezidente Francisco Guterres “Lú Olo” sempre kaer liafuan ne’ebé Saudozu Presidente Nicolau Lobato dehan katak “MATE BELE MATE, RENDE MAK LA RENDE”. Ida ne’e, espíritu ida mai husi Saudozu Nicolau Lobato ne’ebé transfere ba Prezidente Lú Olo.

“Timor-Leste la hanesan ona hanoin ne’ebé uluk libertadór sira uluk hanoin katak susar atu hakat ba oin maibé se fiar nafatin “A Vitoria e Certa é so a Questão de Tempo” Timor-Leste se bele duni,” José Lobato haktuir.

Eskola iha Soibada

Nicolau Lobato boot iha Soibada to’o tinan 13 no simu edukasaun primária husi Colégio Nuno Álvares Pereira hamutuk ho Reverendísimu Don Alberto da Silva Ricardo (matebian) ne’ebé sai Bispu Dioseze Dili. Sira na’in rua sai kolega iha Seminário Menor Nossa Senhora de Fátima, iha Dare. Nicolau Lobato ramata 5° Ano kursu umanidade nian ho notas di’ak tebetebes, liuliu iha lian Portugés no Matemátika.

Nicolau Lobato simu ninia formasaun katólika iha Soibada no Dare. Durante ninia vida tomak, nia haktuir maka’as relijiaun katólika. Tanba, ninia devosaun ba Nossa Senhora de Aitara, nia lori rasik estátua Virgen Maria nian ba subar iha fatin kuak koñesidu nu’udar Anin Kuak, iha Soibada, hodi hasees husi profanasaun. Nia defende maka’as Amu-lulik Katóliku sira durante tempu funu nian no hakbesik an liuliu ba padre António Tavares, ninia belun no konfesór.

Tanba ninia fiar katóliku maka’as, hafoin invazaun indonézia no bainhira hakiduk daudaun ba foho sira ne’ebé hale’u Dili, Nicolau liuhusi Dare no husu Amu-lulik Ricardo Alberto da Silva halo misa ida ba Timor-Leste. Hafoin misa ramata, Nicolau despede husi Amu Ricardo no hateten, “SE HA’U MATE, HALO MISA IDA MAI HA’U”.

Reitór Semináriu nian hili Nicolau Lobato nu’udar Xefe Seminarista sira-nian tinan tolu tutuir malu. Durante períodu ne’ebé nia estuda iha semináriu atu sai padre mak Nicolau Lobato hametin ninia karáter nu’udar ema, lider no desportista.

Biar iha fiar katóliku maka’as, Nicolau Lobato laiha vokasaun atu sai padre. Ne’e duni, nia husik semináriu iha 1965. Hafoin husik semináriu, nia hatutan ninia estudu sekundáriu iha Liceu Dr. Francisco Machado, Dili no hasai nota di’ak tebes iha kadeira Filozofia, OPAN (Organização Politica e Administrativa da Nação) no lian portugés, matéria ne’ebé halo parte alínea e) 7˚ Ano nian. Nia hakarak tebetebes hasai kursu direitu iha Coimbra Portugal. Maibé tanba aman mós moras hela no nia mak tenke tau-matan ba alin no feton sira no nia la hetan apoiu finanseiru husi Governu Portugés, Nicolau la konsegue tuir kursu ne’e.

Iha 1966, Nicolau Lobato tama ba tropa Portugal nian iha Timor-Leste. Nia tuir kursu sarjentu milisianu no ramata ida-ne’e nu’udar primeiru klasifikadu, João Carrascalão mak segundu klasifikadu no Moises da Costa Sarmento mak terseiru klasifikadu. Ikus mai, Moises sai ninia kuñadu tanba kaben ho ninia alin feto Maria Cesaltina. Forsa okupasaun oho ninia feton ida-ne’e ho ninia kaben iha Ratahu, Viqueque, iha 1979.

Nu’udar tropa Portugal nian, nia hala’o serbisu militár uluk liu iha Bazartete. Hafoin hetan promosaun husi kabu ba furriel milisianu, nia ba fali serbisu iha Companhia dos Caçadores n˚ 15, iha Caicoli ho postu Vago Mestre, responsável ba tau-matan ba ranxo/hahán ba kuartel tomak. Iha ne’ebá mak nia koñese Primeiru-Sarjentu TIMANE, ema ida husi Nampula/Moçambique, ne’ebé tatoli subsubar ba nia kona-ba luta libertasaun nasionál iha Moçambique.

Hafoin Nicolau kumpre tiha ninia servisu militár obrigatóriu, nia fila fali ba vida sivií iha 1968. Foufoun liu, nia serbisu ba Misaun Agronómika Timor. Iha ne’ebá mak nia koñese Rejente Agríkola, MARCELINO, ema ida husi Cabo Verde, ne’ebé tatoli ba nia kona ba PAIGC no luta libertasaun nasionál iha Guiné Bissau no Cabo Verde. Durante tempu ne’ebá, nia lee subsubar kona-ba luta libertasaun nasionál iha kolónia Portugal nian iha África.

Hafoin Misaun Agronómika Timor, nia tuir konkursu públiku no hetan serbisu nu’udar 3˚ ofisial iha Repartisaun Finansa. Iha ne’ebá nia halo supervizaun ba títulu “Pagamentu ba Funsionalizmu Públiku Tomak”.

Bainhira nia hala’o daudaun ninia knaar, nu’udar funsionáriu públiku, iha Repartisaun Finansa, nia mós hahú faze foun ida iha ninia vida. Nia koñese Isabel Barreto no sira kaben iha 1972 iha Kapela Bazartete no sira na’in-rua nia festa kazamentu halo iha Laulema, iha ninia banin sira-nia hela fatin. Padre Simplício do Menino Jesus, misionáriu husi Goa, no pároko Misaun Liquiçá nian, mak fó kaben sira na’in-rua.

Husi relasaun ida-ne’e, moris oan mesak ida, José Maria Barreto Lobato. Militár indonézia oho Isabel Barreto iha ponte kais Dili, iha 7 Dezembru, loron invazaun indonézia nian ba Timor-Leste. Tiu José Gonçalves no tia Olímpia Barreto (Isabel nia bin) mak foti José ba haki’ak no tanba ne’e, Nicolau ninia oan nia naran hatutan ba José Maria Barreto Lobato Gonçalves.

Nu’udar desportista, nia tuir modalidade oin-oin hanesan volleyball, basketball, football maibé nia prátika liuliu mak modalidade football iha Klube Desportivu União nian no ikus mai iha Klube Desportivu Akadémika nian.

Revolusaun Aifunan

Hafoin Revolução dos Cravos akontese iha 25 Abríl 1974 iha Portugal, Nicolau Lobato husik ninia serbisu nu’udar funsionáriu públiku hodi dedika nia tempu tomak ba harii Partidu ASDT/FRETILIN hodi luta ba libertasaun nasionál Timor-Leste nian. Hafoin ASDT nakfilak tiha ba FRETILIN iha 11 Setembru 1974, Nicolau Lobato simu kargu nu’udar Vise-Prezsidente FRETILIN nian.

Tanba Prezidente FRETILIN, Francisco Xavier do Amaral, iha altura ne’ebá, labele hala’o ninia knaar nu’udar Prezidente FRETILIN nian, Nicolau Lobato nu’udar Vise-Prezidente maka lidera inisiativa FRETILIN nian hodi hatán ba asaun armada UDT nian, ne’ebé sira hahú hala’o hasoru FRETILIN, iha 11 Agostu 1975.

Nune’e, iha 11 Agostu 1975 kalan, ho apoiu husi Marí Alkatiri, Alarico Feranandes no Mau Lear, Nicolau Lobato lidera retirada membru balun CCF nian husi Dili ba foho leten. Iha 13 Agostu 1975, dala ida tan, Nicolau Lobatu lidera retirada FRETILIN nian husi foho leten hale’u Dili ba fali Aileu-Aisirimou. Iha Aisirimou, Nicolau Lobato lidera delegasaun CCF ne’ebé halo kontaktu ho soldadu no sarjentu timoroan iha kuartel Aileu nian hodi sensibiliza sira kona-ba situasaun polítika no militár iha Timor-Leste.

Iha 15 Agostu 1975, tanba Prezidente FRETILIN labele hala’o ninia knaar, Nicolau Lobato hamutuk ho membru balun CCF nian, liuliu ho apoiu Marí Alkatiri nian, proklama iha Aisirimou, Insureisaun Jeneralizada Armada no define Luta Populár no Prolongada. Iha biban ne’ebá duni, tuir kompeténsia CCF nian, Nicolau Lobato, Marí Alkatiri, Alarico Fernandes no membru balun CCF nian, harii FALINTIL no harii kedas FALINTIL ninia primeira kompañia.

Iha 17 Agostu, hafoin futu-lia metin tiha ho soldadu no sarjentu timoroan kompañia Aileu nian, Nicolau Lobato lidera asaun ne’ebé obriga ofisiál portugés entrega Komandu Kompañia nian ba timoroan sira (Sarjentu José Silva). Husi data ida-ne’e ba oin, Nicolau Lobato rasik mak lidera prosesu operasionál polítiku no militár tomak ba kontra-ofensiva FRETILIN nian.

Durante fulan setembru to’o novembru, Nicolau Lobato hatudu duni katak nia maka dada dalan ba estratéjia polítika no militár FRETILIN nian. Nia sempre defende katak Portugál tenke filafali mai Timor-Leste hodi kaer fila fali sira-nia responsabilidade ba halo deskolonizasaun (kore Timor-Leste husi Portugál). Nia buka meiu hotu-hotu atu timoroan sira bele fó neon ba malu, tanba liuhusi dalan ida-ne’e maka bele hetan solusaun polítika di’ak ida ba konflitu ne’ebé mosu.

Hafoin esforsu sira ne’e la iha rezultadu maka Nicolau Lobato dinamiza fali prosesu ne’ebé ramata ho Proklamasaun Unilaterál Independénsia Timor-Leste nian iha 28 Novembru 1975. Dehan proklamasaun unilaterál tanba CCF maka deside mesak hatún bandeira Portugál nian no hasa’e fali bandeira RDTL nian iha Palásiu Governu nian no forma Governu ba ukun Timor-Leste nu’udar nasaun independente. Iha formasaun Governu hafoin Proklamasaun Independénsia, Nicolau Lobato simu kargu nu’udar Primeiru-Ministru dahuluk ba RDTL.

Iha 1977, tanba problema balun ne’ebé mosu iha FRETILIN nia uma-laran, Nicolau Lobato maka kaer fali kargu Prezidente FRETILIN, Prezidente Repúblika no Komandante em Chefe FALINTIL nian. Iha 31 Dezembru 1978, Nicolau Lobato mate ho kilat iha liman bainhira funu malu ho militár Indonézia sira, iha vale Mindelo nian, entre Maubisse, Turiscai no Manufahi. Estadu Timor-Leste, deside katak iha 31 Dezembru, loron Prezidente Nicolau Lobato nia mate, sai loron eroi nasionál Timor-Leste.

Inan-Aman Mate

Tanba moras, Nicolau Lobato nia aman mate iha Leorema iha 26 Abril 1976. Nicolau Lobato nia inan mate tanba inimigu sira maka oho iha Monte Maubere, Laclubar, Manatuto, iha Jullu 1979. Nicolau Lobato nia maun-alin hamutuk ema 13 kompostu husi;

Nicolao dos Reis Lobato, Antonio Bosco Lobato, Rogério Tiago de Fátima Lobato, Maria Cesaltina Francisca Alves Lobato, Januario do Carmo Alves Lobato, Domingos Cassiano Maria da Silva Lobato, Luís Francisco de Assuncão Alves Lobato, Silvestre Lobato, Madalena de Canossa Alves Lobato, Elga Maria do Rosario Alves Lobato, José Bernardo Alves Lobato, Silvestre Agostinho Alves Lobato, no Elisa Maria Lobato mate hotu iha ailaran nu’udar kombatente durante luta naruk libertasaun nasionál nian.

Husi maun-alin ema hamutuk 13 ne’e, oras ne’e, úniku Rogério Tiago de Fátima Lobato mak sei moris. Nicolau Lobato hanorin ita la ta’uk hasoru dezafiu ho brani la’o ba oin hodi manán ita-nia independénsia. Haree ba estátua Nicolau Lobato ne’ebé hatuur iha rotunda Comoro ne’eba, ita hotu-hotu no sira ne’ebé laiha ne’e, husu to’ok ba ita-nia an rasik; “Saida mak ita halo ona para kontribui moris di’ak ba ema idak-idak nian no moris di’ak ita-nia nasaun nian?”

Nota: Artigu ne’e elabora bazeia ba dadus no faktu ne’ebé foti husi lia-hun (fontes) oin-oin.

Jornalista : Cancio Ximenes
Editór        : Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!