iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Moris Iha Ambiente Saudavel, Iha Devér Atu Asegura

Moris Iha Ambiente Saudavel, Iha Devér Atu Asegura

Biodiversidade Timor-Leste. Foto: Na Raiz - WordPress.com

DILI, 08 setembru 2019 (TATOLI) – Diretór Protesaun no Konservasaun Bioversidade Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Rui Pires, hatete ema iha direitu moris iha ambiente saudavel, maibé iha devér atu asegura ambiente.

Bazeia ba Konstituisaun RDTL iha artigu 61 katak meiu ambiente hanesan unidade hosi fatin hotu-hotu ne’ebé maka fó impaktu ba kontinuasaun moris ho prosperidade ema no balada sira.

Nia dehan, komponente haat hosi meiu ambiente mak Abiotic (Rai, Bee ho Ar) Komponente Biotic ( Flora, Fauna) no komponente kulturál (ema, sosiál, ekonomia ho kultura) no komponente saúde umana.

“Diversidade biolójika ou biodiversidade (flora no fauna) iha relasaun ho variedade forma de vida iha rai no esensiál liu ba moris di’ak ita-nia planeta hodi fó ár ka iis ne’ebé saudavél ba emar sira”, Diretór ne’e afirma bainhira sai oradór ba semináriu Jornalizmu : Salva Ambiente, iha otél Timór, ohin.

Diretór ne’e friza iha konstituisaun RDTL artigu 61: Ema hotu-hotu iha direitu atu moris iha ambiente saudavel no moos nabelun-di’ak ho natureza, no iha obrigasaun atu proteze no halo di’ak ba futuru jerasaun loron ikus nian.

“Ita iha direitu atu moris iha ambiente saudavel, maibé ita iha devér boot mós atu asegura ambiente hodi labele tesi arbiru no sunu rai arbiru”, sujere.

Diretór Rui Pires adianta fatór ba hahalok estraga ambiente no halakon biodiversidade iha Timor-Leste hamosu uza rekursu naturál maka’as liu hodi halo degradasaun ba habitat animál fuik no planta, poluisaun, espésie invazora, alterasaun klimátika no dezenvolvimentu infraestrutura, deflorestasaun iha eskala ne’ebé boot no agrikultura ne’ebé la sustentavel.

Nia afirma, biodiversidade Timór konsidera hanesan rai ida ne’ebé poténsia iha área ka pertense ba “Zona Wallace” no iha ekosistema rai maran, tasi no debu/lagos ho kualidade ne’ebé di’ak liuliu iha setór ekonomia.

Iha Kodigu Penál, Artigu 215, 217 to’o 221, ko’alia kona-ba sunu rai, tesi ai, halo kontaminasaun ba ar, bee no rai, poluisaun sonora (ruídu) uza bomba ka materiál kímika hodi estraga no kaer ikan no peska ikan ilegál konsidera krime.

“Ema estraga rekursu biodiversidade, sei hetan sansaun hanesan tama kadeia tinan 3 to’o 5 no hetan multa ho valór osan $5000.00 bazeia ba Regulamentu UNTAET No.19/2000″, esplika.

Dekretu Lei Bioversidade foun Konsellu Ministru aprova ona, maibé parte asesór sira husu atu téknika SEA halo diskusaun ida, hafoin lori ba Prezidente Repúblika hodi promulga.

Iha fatin hanesan, Diretora Edukasaun no Ambientál SEA, Amenica Machado, kontinua halo sesibilizasaun ba sosiedade tomak atu oinsá hapara tesi ai no sunu rai arbiru inklui soe lixu arbiru tanba fó impaktu negativu ba ambiente.

“Ita husu atu oinsá ema idak-idak hakarak hadomi ambiente tanba ita hadomi ambiente hanesan ita hadomi ita aan no futuru nasaun ne’e”, katak.

Jornalista : Florencio Miranda Ximenes
Editora : Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!