iklan

LEI

Agio Diskorda Bankada FRETILIN Kona-ba Fahe Reseita iha Greater Sunrise

Agio Diskorda Bankada FRETILIN Kona-ba Fahe Reseita iha Greater Sunrise

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira

DILI, 23 jullu 2019 (TATOLI)—Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru no Ministru Petróleu no Rekursu Minerál en-ezersísiu, Hermenegildo Augusto Cabral Pereira , diskorda preokupasaun Bankada Opozisaun FRETILIN, ne’ebé durante intervensaun iha diskusaun Pakote Lejizlativa sempre kestiona kona-ba fahe proporsaun (reseita) entre Governu Timor-Leste ho Austrália iha kampu Greater Sunrise.

“Primeiru, ita laiha artigu ne’ebé provizóriu iha tratadu ida ne’e no ba delimitasaun fronteira permanente. Karik senáriu A akontese, senáriu B bele akontese mós hanesan Área Dezenvolvimentu Petrolíferu Konjuntu (JPDA-sigla inglés). Fahe riku-soin ne’e, bainhira ita hahú  konsiliasaun obrigatória, komisaun sira-nia komportamentu ne’e determinadu hosi espíritu United Nation Convention on the Law of the Sea (UNCLOS), katak sira buka solusaun ida ne’ebé ho justu,” Ministru Hermenegildo  ‘Agio’ ko’alia molok votasaun finál globál ba proposta rezolusaun tratadu Fronteira Marítima entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) ho Austrália, iha plenária Parlamentu Nasionál (PN), tersa ne’e.

Nia dehan, kona-ba konsensu ne’ebé hatudu dokumentu boot liu katak estadu rua to’o duni konsensu tanba arranju detalla sira ne’e hotu ho aneksu sira  mak halo parte hodi reforsa espíritu ba konsensu.

Tuir Governante ne’e, komisaun konsiliasaun haree fatór hotu-hotu hosi parte istória, kultura, polítika no ekonomia hodi sira bele desidi katak justu no ekitativa duni ka lae.

“Ita sukat ba Tribunál Arbitrajen ida, nia haree de’it ba substánsia lei. Iha Washington, komisaun teste duni Timor-Leste nia perseveransa no fulan neen negosiasaun, loron ikus ona antes fahe malu fahe tiha Greater Sunrise ba klaran, kalan la toba, iha aviaun laran ami nervozu, ita atu hatán saida agora,” haktuir Agio Pereira.

Tanba ne’e, juiz rua, ida hosi International Tribunal for the Law of the Sea (ITLOS) no ida tan juíz esperiénsia tinan 30 iha International Court Of Justice (ICJ), hodi tenta jurídika ho substansiál katak liña ne’e ko’a kuaze iha klaran kampu Greater Sunrise, liña 72 mak la kona.

“Ami ba fali Kopenhagen, Maun-boot haruka ha’u informa ba Komisaun, liña ne’e bainhira la sai hosi Greater Sunrise, Komisaun hotu kedas iha ne’e (hakotu Komisaun nia serbisu). Kuandu ha’u informa, ha’u hatene buat ne’e sei todan ba Prezidente Komisaun Konsiliasaun, Peter Taksoe Jensen, nia oin cor de rosa kedas. Nia emosionál, ha’u dehan ba nia ne’e órden ida,” nia haktuir tan.

Agio akresenta, iha momentu ne’ebá, Komisaun Konsiliasaun Obrigatória ne’e hala’o kedas reuniaun mesak de’it ho imediatamente no loron tuir mai sira konkorda ho pozisaun Timor-Leste nian atu konsidera sai, maibé dilema atu sai ne’e sira tenke diskute mós ho Austrália.

“Ita sai ne’e sai to’o ne’ebé, tanba Austrália nia preokupasaun boot liu mak pontu A16 ho A17, mak sai hosi pontu rua ne’e Indonézia bele hakarak ko’alia fali tratadu 1972,” nia subliña.

Tanba ne’e mak Komisaun ne’ebé forma hosi Organizasaun Nasaun Unida (ONU) ne’e haree elementu hotu-hotu kompostu istória, baze legál, ekonomia no kultura, tanba oras ne’e Timor-Leste hatán katak %80 iha Greater Sunrise pertense ba Austrália.

“Austrália kada tinan lima iha kontratu konsesaun ba kompañia sira, parte Greater Sunrise ne’ebé laiha JPDA nia laran Austrália mak fó kontratu konsesaun ba kompañia sira. Kuandu ita hasai tiha liña ne’e hosi Greater Sunrise tomak para mai iha ita-nia territóriu soberanu. Ba komisaun nia haree Austrália lakon boot, tanba ita hatama tiha Greater Sunrise tomak mai ita-nian, entaun restu ida atu rezolve mak halo nusá, fila fali ba A16 no A17 halo nusá loos,” dehan Agio.

Nia realsa, hosi pontu A16 ho A17 ne’ebé iha 1972, bolu Timor GAP mak hetan konsensu ida liña ne’e molok kona iha liña delimitasaun 1972 fila fali mai pontu A16 ho A17.

Tuir artigu 3 kona-ba Ajustamentu Frontreira Plataforma Kontinentál, alínea 1 hateten, se Timor-Leste no Indonésia konkorda pontu terminál ho respetiva fronteira plataforma kontinentál ba oeste hosi pontu A17 ka pontu A17 tratadu fronteira marítima kona-ba fundu mariñu 1972, fronteira plataforma kontinentál entre Timor-Leste no Austrália sei ajusta ho akordu hosi prezente artigu.

Nune’e, bainhira konkorda ona no tanba laiha ona artigu iha temporáriu, finalmente oras ne’e Timor-Leste sei ratifika tratadu.

“Austrália laiha ona buat ida ho negosiasaun Fronteira Marítima ho Timor, bainhira ita konkorda ho Indonézia, pontu ne’ebé de’it ba oeste ka leste liña ne’e, automátikamente ba da’et de’it iha ne’ebá,” nia esplika.

Tanba ne’e mak Komisaun Konsiliasaun Obrigatória ne’e dehan depende ba abilidade negosiasaun, tanba oeste bele halo operasaun, maibé to’o ona frontreira Indonézia nian labele dehan Timor-Leste nian hotu, tanba Timor-Leste nia prinsípiu defende UNCLOS (The United Nations Convention on the Law of the Sea).

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Xisto Freitas

Notisia Relevante: FRETILIN Preokupa Fahe Reseita %30 iha Kampu Greater Sunrise ho Austrália

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!