DILI, 19 jullu 2019 (TATOLI)- Ema hamutuk 180.595 mak asesu ona ba subsídiu programa bolsa da mãe.

Diretór Diresaun Nasionál Asisténsia Sosiál (DNAS), Ministériu Solidariedade, Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Mateus da Silva, ohin, informa programa bolsa da mãe ne’e atu haree ba iha ema ne’ebé konsidera vulneravel ekonómika no sosiál, hodi fó subsídiu.
Programa bolsa da mãe ne’e hahú implementa iha 2008 ho pilotu iha munisípiu balun de’it, maibé iha 2012 mak ba munisípiu no postu administrativu hotu.
Tuir dadus atualizadu 2019 husi DNAS-MSSI bolsa da mãe ne’e benefisia ona ema ua’in iha munisípiu 12, inklui Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA).
Iha Munisípiu Aileu, benefisiáriu sira hamutuk na’in 2,524, Ainaro (3,337), Baucau (4,743), Bobonaro (3,679), Covalima (3,937), Dili (4,984), Ermera (3,211), Lautem (3,044), Liquiça (3,228), Manatuto (2,346), Manufahi (2,979), Oe-Cusse (4,301) no benefisiáriu iha Viqueque hamutuk na’in 2,789.
“To’o ohin loron ema hamutuk 180.595 mak hetan ona benefísiu hodi hetan subsídiu no hosi númeru ne’e kompostu husi família uma kain 46.272 no labarik 134.323,” informa Diretór DNAS, Mateus da Silva, ohin, iha nia servisu fatin, MSSI, Caicoli, Dili.
Subsídiu ne’ebé atribui iha kategoria rua; bele simu U$15 no ki’ik liu $5 dolar kada fulan.
“DNAS sei hala’o pagamentu ne’e iha fulan Outubru nia laran ne’e,” informa Mateus da Silva.
Kontribui Hamenus ki’ak
Diretór DNAS-MSSI, Mateus da Silva hatete, alvu hosi polítika governu ba programa bolsa da mãe nu’udar parte ida kontribui hamenus ki’ak iha Timor-Leste.
Programa bolsa da mãe úniku programa governu nian liuhosi MSSI hodi haree ba ema vulneravel ekonómiku no sosiál.
Nia dehan, peskiza Banku Mundiál nian ne’ebé halo iha tinan hirak liu ba Timor-Leste iha porsentu 60 mak ema ki’ak, maibé ho implementasaun programa bolsa da mãe mós kontribui ona hodi redús númeru ki’ak ba porsentu 42.
Mateus da Silva hateten, liuhosi programa bolsa da mãe, motiva labarik sira barak mak ba eskola ona, la’ós hotu-hotu, maibé balun konsege remata ona sira nia eskola iha nivel sekundáriu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Francisco Simões














