DILI, (TATOLI) – Governu Timor-Leste inkluzivamente Ministériu Solidariedade Sosiál (MSSI) no Sekretáriu Estadu Protesaun Sívil, Ministériu Interiór ho tulun husi Uniaun Europeia (EU) no SPC (Secretariat of the Pacific Communities) lansa sistema alerta sedu ba tsunami iha Timor-Leste (sirene), liuliu ba populasaun iha kapitál nu’udar prevensaun no preparasaun atu aviza bainhira akontese tasi sa’e ka tsunami.
Sistema ne’e lansa iha Dili, lansa ona mós iha munisípiu Vikeke no Kovalima no sei lansa tan iha fatin balun identifikadu.

“Sistema ne’e lansa ba komunidade atu bele hatene hanesan sinál ida para bele evakua ba rai aas”, hateten Ministra Armanda Berta dos Santos ba jornalista sira iha fatin lansamentu Largo Lecidere, ohin.
Governante ne’e akresenta Timor-Leste seidauk iha esperiénsia akontese tsunami maibé lansa sistema alerta sedu ba tsunami hodi antesipa, nune’e komunidade sira bele halo evakuasaun.
Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Protesaun Sívil, Alexandrino de Araújo, iha ninia diskursu hateten dezastre sira presiza iha preparasaun hodi antesipa.
“Iha dezastre ida fali mós mak mota boot, anin boot, neste momentu husi Sekretaria Estadu Protesaun Sívil hamutuk ho diretór jerál nomós diretór nasionál, haree hela atu halo analíza ida iha kada munisípiu hodi haree kada munisípiu, kada tinan, tipu dezastre saida mak kada munisípiu iha, nune’e tuur hamutuk para halo prevensaun”, katak.
Nia hatutan rezolusaun kona-ba limpeje jerál hanesan mós meiu ida ba prevensaun dezastre naturál hanesan inundasaun.
“Kuandu udan boot mai otomatikamente udan tenke lori fo’er sira ne’e tama valeta, kuandu intupidu bee tenkeser sa’e, kria dezastre ruma”.
Enkuantu, Embaixadór UE, Alexandre Leitão perante autoridade timoroan sira afirma, fundu UE ba dezenvolvimentu, apoiu Timor-Leste inklui mós nasaun 15 iha rejiaun pasífika nia objetivu halo intervensaun antes no postu-katastrófe ne’ebé mak efikás.
“Eduka joven sira ohin loron iha eskola para sai inan-aman di’ak, sai profesór di’ak, sai protesaun sívil ne’ebé mak di’ak iha loron aban nian ne’e absolutamente esensial”, tenik Alexandre Leitão.
Komponente tolu, tuir embaixadór portugés mak formasaun adekuadu ba bombeiru sira, protesaun sívil, ajente forsa no polísia ho disiplina ida rigoroza, vijilánsia ho prontidaun permanente, ho respeitu protokolu sira ne’ebé mak estabelese ona no efikásia sempre.
Nia konsidera mós katak sívizmu bele afeta ba kualidade vida koletiva. Sívizmu bele fomenta liuhusi edukasaun.
Iha biban hanesan, SPC husi Fiji, Taito Nakalevu, hatutan Timor-Leste seidauk iha nia istória akontese tsunami maibé importante prepara án.
“Timór besik tebes ho Indonézia no iha tsunami ne’ebé numoreza akontese ba Indonézia no ita barak sai sasin ba ida ne’e (tsunami-red), entaun importante tebes para ita prepara”.
Nune’e mós administradór munisípiu Dili, Gaspar Soares, iha nia intervensaun katak munisípiu Dili hamutuk ho komunidade tomak agradese, tanba konsidera ho implementasaun sistema alerta sedu ne’e bele hamenus vulnerabilidade komunidade nian, karik akontese kauza ruma husi dezastre naturál liliu Tsunami.
Gaspar Soares husu ba autoridade lokál Suku Bidau Lecidere no Madohi Komoro katak sistema alerta rua ne’ebé mak montadu ona ne’e patrimóniu husi autoridade iha suku rua ne’e. “Tanba ne’e tenke informa ba komunidade para tau matan”, sujere.
Entretantu, implementasaun sistema ne’e nu’udar kontinuasaun husi governasaun anteriór. Obra ne’e realiza bazea ba akordu entre MSSI ho SPC iha loron 1 setembru 2015.
Naran projetu ne’e mak BSRF (Building Safety and Resilence in The Pacific) iha Timor-Leste.
Projetu ne’e hetan tulun no finansia husi UE no SPC no implementa husi DNGRD (Diresaun Nasionál Jestaun Risku Dezastre-sigla portugés).
Totál orsamentu alokadu ba sirene rua refere ho montante $310,460. MSSI no reprezentante SPC halo prosesu konkursu no Kompañia ARFAK TECHNOLOGY. UNIP.LDA mak hetan selesaun no implementa projetu sistema sirene Tsunami bazea ba kontratu RFP: No.04/MSS/BSRP/STS/VIII/2017 ne’ebé asina ho montante orsamentu $299.899.14.
DNGRD no CSSIM Dili halo koordenasaun ho autoridade lokál, ministériu justisa liuhusi Diresaun Terras no Propriedade no Ministériu Telekomunikasaun hodi identifika, notífika no oferese rai ho medida metru 5×7 hodi harii sirene rua. Ida iha Largo Lecidere, ida iha Aeroportu Komoro, Dili.
Torre ba sirene rua, idaidak ho nia naruk (aas) metru 14 ho nia autofalante ba alarme hamutuk ualu.
Sirene ne’e lian maizmenus kilometru ualu (8) atu ema bele rona. Sentru Operasaun Dezastre DNGRD mak halo operasaun ba sistema ne’e.
Enkuantu orsamentu ba atividade lansamentu ofisiál sirene rua husi projetu BSRP, MSSI-SPC, tuir relatóriu komisaun organizadora, hamutuk $8.300.
Partisipa iha lansamentu ne’e mak autoridade timoroan sira, parseiru dezenvolvimentu sira, konfisaun relijioza sira, sosiedade sívil inklui komunidade balun.
Jornalista: Rafy Belo
Editora: Rita Almeida





