iklan

HEADLINE, KAPITÁL

03 juñu, OFM-TL lori relíkia Santo António hosi Fatubeliu mai Dili

03 juñu, OFM-TL lori relíkia Santo António hosi Fatubeliu mai Dili

Santo António. Imajen/Espesiál

DILI, 30 maiu 2023 (TATOLI)—Fratrum Minorum iha Timor-Leste (OFM-TL) sei halo prosisaun lori sai relíkia Santo António de Lisboa hosi Fatuberliu, Same, munisípiu Manufahi mai Dili.

Superiór Ordo OFM-TL, Frei Nicolau José Florentino, haktuir, relíkia Santo António ne’e to’o Timor-Leste iha tinan 2008 no haloot iha konventu Três Companheiros ka Konvensaun Padre Francisco sira nian iha Fatubeliu.

“Ita rai kleur loos ona, entaun ami hanoin tinan ne’e halo prosisaun hosi Manufahi mai Dili, atu fó hatene ba sarani sira ne’ebé iha devosaun boot ba Santo António no parókia sira ne’ebé iha naran Santo António, katak relíkia Santo António nia isin loloos liman fuan ikun karuk ne’e iha Timor-Leste,” Frei Nicolau hateten liuhosi programa entrevista eskluziva iha estúdiu Agência Tatoli, Farol, tersa ne’e.

Notísia relevante : OFM-TL planeia harii santuáriu ba relíkia Santo António iha Fatubeliu

Tema prosisaun komemora loron Santo António ba tinan ida-ne’e mak ‘Hamutuk ho Santo António de Lisboa sai ema eukarístiku hamoris espíritu, ekolójiku no hametin fraternidade Universál’.

“Tema ne’ebé ita hili iha tinan ne’e bazeia ba espiritualidade Franciscano nian ne’ebé jeralmente mak fraternidade, umildade, pobre ka moris kiak,” nia akresenta.

Nia dehan, kiak la signifika laiha sasán ruma maibé kiak ne’e haraik-an no hatudu-an hodi hakuak kriasaun Maromak nian hotu sai hanesan família rasik, ne’ebé hanesan espiritualidade Franciscano ne’ebé mak nia fundadór mak Santo Francisco rasik ne’ebé Santo António la’o tuir.

Superiór Ordo OFM-TL esplika, relíkia ne’e signifika parte hosi isin lolon ka restu mortál hosi santu no santa sira-nian ka sasán ruma hosi santu no santa sira nian.

Iha igreja katólika halo ona klasifikasaun tolu kona-ba relíkia, dahuluk santu no santa sira-nia isin lolon hanesan nehan, ruin, liman, fuuk no seluk tan, daruak sasán sira ne’ebé uza hanesan roupa, livru no seluk tan, ikus mak sasán sira ne’ebé uza hanesan uma, batina ka ropa misa nian.

Nune’e, relíkia Santo António nia ruin liman fuan karuk ikun iha Fatuberliu tama iha klasifikasaun dahuluk.

Iha mundu tomak, relíkia auténtika ba Santo António iha fatin tolu de’it, hanesan iha Padua, iha ne’ebá restu mortál isin tomak, iha Lisboa, Portugal, iha restu mortál ruin liman kuana no ikus iha Timor-Leste, iha nia ruin liman fuan ikun.

Atividade ne’ebé sei halo hodi komemora loron Santo António ba tinan ida-ne’e mak hahú hosi prosisaun, novena, espozisaun no misa finál.

Iha loron 03 juñu sarani hosi Fatuberliu hamutuk ho Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) sei akompaña relíkia Santo António hosi Fatuberliu-Same no mai hamahan-an iha konventu Santo António iha Fomento II.

“Bainhira to’o mai iha  konventu Santo António Fomento II, novena sei hahú iha loron 04 to’o 12 juñu 2023, ne’ebé novena ne’e rasik sei taka hosi Arsebispu Akidioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva,” Superiór Ordo tenik.

Maibé selebrasaun boot ba Koronél Santo António de Lisboa ne’e sei halo misa ikus iha Igreja Motael iha loron 13 juñu 2023.

“Hau-nia mensajen mak lori Santo António nia liafuan, husu ita tenke brani, brani hanesan ema sarani ne’ebé mak moris iha situasaun reál nia-laran, tenke hatudu ita-nia brani iha situasaun ne’ebé la loos. Santo António husu sarani sira aten brani, labele la’o mesak maibé liga nafatin ho Maromak. Ita-nia devosaun relasaun ho Maromak presiza iha espresa ho aten brani liu-liu brani atu hatudu ida ne’ebé mak di’ak no loos, Santo António dehan, ita halo devosaun ba nia la’ós nia mak Maromak maibé liuhosi nia tulun, ita ba Maromak,” Superiór Ordo fó hanoin.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!