iklan

DILI

Orsamentu Retifikativu 2022 la konsidera EhD nia direitu

Orsamentu Retifikativu 2022 la konsidera EhD nia direitu

Ema ho defisiénsia (EhD) sira bainhira partisipa iha workshop kona-bá sensibilizasaun Planu Nasionál ba Ema ho Defisiénsia ba Setór Edukasaun 2020-2024, iha salaun Infordepe, Balide, Dili, 01 Outubru 2020. Imajen António Gonçalves.

DILI, 13 maiu 2022 (TATOLI)—Portavós Core Group-Timor-Leste, Jacinta Ana Paula da Costa Freitas, hateten Ema ho Defisiénsia (EHD) halo krítika ba proposta Orsamentu Retifikativa 2022 ne’ebé la tau konsiderasaun ba Ema ho Defisiénsia nia direitu.

Nia hatutan, haree hosi Orsamentu Retifikativu ne’ebé mai ho medida 13 ne’e sei nafatin dook hosi prinsípiu orsamentu ida-ne’ebé responsivu ba ema ki’ak inklui ema ho defisiénsia sira.

“Preparasaun orsamentál ida-ne’e la inklui ema ho defisiénsia iha prosesu elaborasaun orsamentál iha nível ezekutivu, kontinua halo planu atu selu de’it tusan hosi kompromisu polítiku iha kampaña elisaun Prezidente Repúblika nian liubá no mós halo projetu sira-ne’ebé la fó fatin ba asesu ema ho defisiénsia sira,” portavós ne’e hateten ba jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa, iha salaun CGT, Caicoli, Dili, sesta ne’e.

Governu hasees tiha direitu ema defisiénsia sira hosi benefísiu boot hosi Orsamentu Retifikativu 2022 ne’e, maske ema ho defisiénsia sira hetan ona aumentu ba subsídiu bosi Gevernu liu-hosi Transferénsia Públiku, ne’ebé agora sa’e ba $50 maibé ne’e la sufisiente.

“Ami kontinua sujere ba Governu atu melloria subsídiu sira-ne’ebé estadu fó ne’e liuhosi kria kondisaun sira hanesan, aloka osan ba harii uma ba sira nu’udar parte hosi polítika atu absorve despeza sira la’ós de’it ba nesesidade nian, maibé bele ajuda ema ho difisiénsia sira atu hetan moris ida-ne’ebé dignu iha rai doben Timor-Leste,” nia dehan.

Iha Orsamentu Retifikativu 2022 nian, iha medida balun kona-ba Uma Kbiit Laek entaun apoiu medida ida-ne’e ho rajaun fó prioridade ba uma kain vunerável sira inklui EhD sira ne’ebé nia uma seidauk iha no fasilidade saneamentu inklui bee-moos.

Ho ne’e, CGT-TL husu nafatin Gavernu tenke hahú ona halo dezenvolvimentu ida-ne’ebé hadame malu ho ema hotu-hotu, halo dezeña estrada ne’ebé la’ós ba ho karreta ho motor, edifísiu, eskola no fatin públiku ne’ebé tenke inkluzivu inklui nia fasilidade hodi nune’e bele ajuda asesu ema ho defisiénsia sira ba fatin hirak-ne’e ho seguru.

“Nune’e, ami hakarak husu ba exelénsia PR atu uza ninia kompeténsia KRDTL, artigu 88 Pormulgasaun no Veta.  Atu estuda ho kle’an tetu didi’ak ho domin ba medida sira-ne’ebe Governu no PN liu-liu bankada Governu futu-lia metin tiha ona ho lais iha tempu badak nia-lara,” nia rekomenda.

Tuir nia, OR hetan ona aprovasaun no sei haruka ba PR atu Promulga maibé sira husu atu PR bele veta OR ne’ebe la fó benefísiu sustentável ba povu vunerável sira liu-liu EhD iha situasaun emerjensia ida-ne’e, OR bele rezerva ba diskusaun iha OJE 2023 nian atu bele iha tempu naton atu halo diskusaun kle’an no análiza didi’ak molok halo aprovasaun.

Core Group Transparency kompostu hosi organizasaun sira hanesan La’o Hamutuk, Mata Dalan Institute, Etadep, Haburas Foundation, Baloos Foundation, Luta Hamutuk, AssosiasaunHak, Haberan Intitute, Community Development Interest, Permatil, Fundasaun Feto Hadomi Familia no Raes Hadomi Timor oan (RHTO).

Orsamentu Retifikativu ne’e mai ho medida 13 mak hanesan;

1) Atribuisaun osan fulan da-13 ba kada família (exeptu funsionáriu públiku sira;

2) Projetu Uma Kbiit Laek Plus; 

3) Bolsu Estudu ba Mellór Graduadu Estudante;

4) Kriasaun Fundu Veteranu;

5) Programa Maundobra ba Postu Administrativu (PEMOPA); 6) Harii Sede ba Arte Marsiál no Rituál;

7) Programa Eskola iha uma (home school;

8) Oferese internet gratuitu ba eskola sira hahú hosi Eskola Infantil to’o Ensinu Superior;

9) Buka Empregu ba mellór alunu universitáriu sira;

10) Estabelesimentu Sekretária ba Asuntu Traballadór Esteriór no Komunidade Timoroan iha Diáspora;

11) Revitaliza kafé no subsídiu ba kafé Laku-teen;

12) Subsídiu akomodasaun ba PNTL no F-FDTL;

13) Pagamentu renumerasaun PNTL nian ho rejime salariál foun.

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!