iklan

DILI, POLÍTIKA

07 dezembru halo TL hetan dezastre boot ba ninia independénsia soberania

07 dezembru halo TL hetan dezastre boot ba ninia independénsia soberania

Líder Rezisténsia no Tenente Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur (liman kuana), fó reflesaun liuhosi programa “Entrevista Eskluziva” ho tópiku “Reflesaun Loron Invazaun 07 Dezembru 1975” ho tópiku “Reflesaun Loron Invazaun 07 Dezembru 1975” ba dala-47 iha estúdiu Agência Tatoli, Faról, tersa (06/12). Imajen Anto Soares.

DILI, 06 dezembru 2022 (TATOLI)—Líder Rezisténsia no Tenente Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur, hateten loron invazaun ilegál militár Indonézia iha loron 07 fulan dezembru 1975 ne’e halo Timor-Leste (TL) hetan dezastre boot ba ninia independénsia soberania.

Notísia Relevante: Lere apoiu polítika Estadu promove rekonsiliasaun ho timoroan iha Timor Osidentál

“Aban, 07 dezembru 2022, ita hanoin hikas tinan 47 ba kotuk (07 dezembru 1975)  ne’ebé ita-nia povu no nasaun hetan dezastre boot ba ninia indepedénsia soberania,” Lídrr Rezisténsia ne’e hateten liuhosi programa “Entrevista Eskluziva” ho tópiku “Reflesaun Loron Invazaun 07 Dezembru 1975” ho tópiku “Reflesaun Loron Invazaun 07 Dezembru 1975” ba dala-47 iha estúdiu Agência Tatoli, Faról, tersa ne’e.

Ohin loron, Timor-Leste moris iha jerasaun rua hanesan jerasaun ida haree ho matan no kaer ho liman iha períodu rezisténsia  no jerasaun seluk ne’ebé rona istória hanesan ba 07 dezembru 1975  povu Timor-Leste liuhosi situasaun ida-ne’ebé defísil no moruk ne’ebé invazaun Indonézia hatun ninia forsa iha rai ida-ne’e.

“Ida-ne’e valór istóriku ita la’ós atu komemora fó hanoin ita-nia maluk erói sira-ne’ebé ohin loron la hamutuk ho ita, maibé reflesaun ba ita-nia situasaun polítika agora no reflesaun oinsá ita harii ita-nia Estadu iha era independénsia nian,” nia hateten.

Tuir Lere, durante tinan 20 ukun an, Estadu hala’o ona buat barak iha prosesu dezenvolvimentu maibé presiza mós liu-liu líder rezisténsia ka istóriku iha reponsabilidade morál no polítiku, tanba uluk sira komandu funu atu ukun an ne’e hanesan meiu ida no agora ukun an ona  atu halo oinsá povu bele moris di’ak no hakmatek.

“Hanesan nesesidade povu nian hein seidauk kompletu, presiza dezenvolvimentu tenke iha ospitál, eskola, insfraestrutura ho sira seluk ho di’ak liután,” Lere hateten.

Luta anruk ne’e liberta ona patria no povu hodi kolonialista maibé agora ukun an ne’e liberta povu ona ne’ebé, tanba importante durante luta hasoru invazaun tinan 24 só hamutuk bele liberta, nune’e presiza konsensu iha kestaun interrese nasionál.

“Agora presiza mak ita-nia líder sira mós presiza konsensu iha kestaun interrese nasionál, labele ida-idak halo ninian. Tanba uluk funu mós hanesan ne’e, diverjensia ideolójia ka konseitu ne’e normál maibé presiza to’o objetivu ida de’it mak dezenvolvimentu ba ita-nia rai, labele ida-idak dada ninian hanoin dalaruma diverjénsia sira-ne’e halo povu sai vítima,” nia dehan.

Tan ne’e, presiza konsensu tenke iha diálogu hodi hetan konsensu entre lidér rezisténsia sira hodi hamutuk diskute asuntu interrese nasionál.

“Konsensu presiza diálogu tanba laiha diálogu mak laiha konsensu, nune’e só líder sira toma konxiensia tuur hamutuk diskute ba interrese nasaun nian, ida-ne’e mak bolu konsensu. Agora, lahatene sira hasoru malu ka lae ne’e, segredu sira boot sira nian hanesan Marí Alkatiri, Xanana Gusmão, Ramos Horta, Lú OLo, Roque, Abílio Araújo, sira-ne’e mak uluk komanda funu no ami ne’e uluk rona de’it,” nia haktuir.

Tanba ne’e, Tenente Jerál Reformadu ne’e hato’o lia-tatoli ba Governu katak sé de’it mak mai atu kaer ukun tenke haree ba interrese nasionál no halo poupansa, tanba fundu mina-rai besik hotu, nune’e oinsá buka ekonomia alternativu sustentavél hanesan dezenvolve ekonomia, agrikultura, turizmu, minerál ho sira seluk hodi lori moris di’ak ba povu tomak.

Nia hato’o mensajen ba ba joven sira katak joven mak auto-konfiansa katak bele, tanba ne’e ba joven sira saida mak líder nasionál sira halo di’ak halo tuir ida-ne’e, hodi hateke ba oin no ezemplu ida mak uluk hatudu ona iha luta ba libertasaun nune’e presiza joven ida ho nasionalizmu no patriotizmu.

“Ita-nia joven sai pilár no fatór determinante ba futuru nasaun ninian. Ezemplu, ita-nia joven barak mak sai ba li’ur la’ós ladi’ak, ida-ne’e di’ak maibé tenke ba ho dignidade no hela iha ema-nia rai no fila mai ho dignidade. Signifika tenke tuir regra no hanoin tanba preokupasaun ita-nia  joven, preokupa ba nia futuru no família.  Joven sai koluna vertebral ita-nia nasaun ninian, sira mak dezenvolve no ami hatudu dalan. Ami harii ona nasaun ida-ne’e, hanesan uma ida halo ona nia aliserse, agora imi hatutan, ida-ne’e mak importante,” nia dehan.

Joven mak futuru nasaun nian maibé oinsá se joven barak buka servisu iha rai-li’ur, nia parte  otimista katak nasaun ne’e ho mós  konstribuisaun joven sira aban-bainrua sira sei fila bainhira haree sira-nia nasaun moris komesa di’ak, dezenvolvimentu no hakmatek tanba nasaun Timor-Leste iha riku-soin ka potensialidade boot ba  argrikultura, turizmu, peska, mineiru ho sira seluk maibé seidauk explora didi’ak.

Lidér rezisténsia ne’e, hato’o mensajen ba povu Timor-Leste atu halo mós reflesaun hodi hanoin hikas tinan 47 ba kotuk, tanba iha 2002 mai oin to’o ohin loron, nasaun moris iha independénsia no hakmatek nia laran no nu’udar sidadaun saida mak bele halo hodi sustenta vida no labele hein demais hosi Estadu.

Notísia Relevante: Governu presiza tau atensaun ba feto faluk no oan kiak sira

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!