iklan

EKONOMIA, MUNISÍPIU

ANPM ensera atividade sensibilizasaun lei Kódigu Mineiru iha Ataúro

ANPM ensera atividade sensibilizasaun lei Kódigu Mineiru iha Ataúro

ANPM sensibiliza lei kodigu mineiru ba autoridade no entidade relevante iha munisípiu Atauro, kinta (23/06). Imajen Tatoli/Nelson de Sousa.

ATAÚRO, 23 juñu 2022 (TATOLI)—Autoridade Nasionál no Petróliu no Minerais (ANPM),  kinta ne’e, hensera atividade sensibilizasaun lei númeru 12/2021, 30 juñu, kona-ba Kódigu Mineiru ba autoridade no entidade sira iha munisípiu Ataúro.

Notísia Relevante: ANPM sensibiliza lei kódigu mineiru hodi fó efeitu ba explorasaun

ANPM hala’o deseminasaun ba lei ne’e kobre ona iha munisípiu hotu no kinta (23/06) ne’e ensera iha munisípiu Ataúro, Diseminasaun ne’e hala’o liu-liu ba área ne’ebé identifikadu iha pontensiál ba rekursu naturál.

Ministru Petróleu no Minerál, Victor da Conceição, hateten ministéiru hakat mai iha Ataúro ho objetivu disemina lei kódigu mineiru hodi bele fó kuñesimentu ba autoridade no povu iha baze.

Ministru Petróleu no Mineirál, Victor da Concecão. Imajen Tatoli/Nelson de Sousa.

“Hakarak klarifika didi’ak Ministéiru Petróleu no Minerál dala barak ita ko’alia de’it petróleu maibé iha sensibilizasaun ne’e ko’alia uitoan riku soin mineiru ne’ebé iha territóriu nasionál inklui Ataúro potensiál tebes mak hanesan riku soin mineiru metál, naun metál, osan-mean, osan-mutin, mármeru, manganes ho sira seluk iha rai leten. Ho sensibilizasaun ne’e oinsá ita bele halo explorasaun hodi lori valór ekonomia kontribui reseita ba Estadu, tanba durante ne’e ita-nia reseita depende liu ba mina-rai de’it,” Ministru Victor hateten iha intervensaun durante atividade diseminasaun iha suku Maumeta Vila, munisípiu Ataúro.

Nune’e, nia dehan, ho diseminasaun ne’e Timor-Leste tenke haree indústria mineiru, diversifika indústria bele transforma ba valór ekonómiku ne’ebé Governu hanoin atu harii mós fundu mineiru oinsá fasilita empreza sira. 

Nia afirma, dezenvolvimentu halo agora tenke trata hanesan iha nivél nasionál to’o munisípiu sira no mós hanesan illa Ataúro, ne’ebé hola parte rai-ketan ida no Governu deside Ataúro sai munisípiu foun tanba presiza valoriza povu Ataúro durante tinan barak halerik ba dezenvolvimentu, nune’e dezenvolvimentu presiza lori besik liután hodi fó moris di’ak ba povu.

Iha tinan hirak liu ba, Governu realiza peskiza tékniku iha territóriu rekolla rekursu naturál hatudu katak Timor-Leste iha potensialidade inklui Ataúro.

“Iha tinan hirak liubá mandatu VIII Governu Konstitusionál realiza peskiza rekolla rekursu minerál hatudu Timor-Leste rekursu pontesiál mateira hanesan konstrusaun fatuk, rai-henek, minaeiru tipu mekániku osan-mean, osan-mutin no tuir estudu tékniku munisípiu Atúro pontensial liu-liu mina-rai metáliku. Haree ba potensialidade, Governu fó importánsia sei fó kontribuisaun di’ak ba Estadu no fó kampu traballu ba komunidade nivél nasionál to’o mai lokál,” nia dehan.

Ministéiru iha ona planu promove hodi atrai investór iha future, nune’e iha diseminasaun ne’e parte povu Ataúro partisipa iha kuñesimentu ba prosedimentu ligadu kódigu mineriu ne’ebé regula indústria.

“Lei Kódigu Mineiru baze regula iha Timor-Leste tanba iha tinan barak ministéiru halo tenta lei ne’e la hetan aprovasaun no ikus mai Prezidente Repúblika sesante promulga no lei ne’e hetan aprovasaun unamidade hosi Parlamentu Nasionál, tanba iha interrese nasionál haree ba nivél polítika iha vizaun ida de’it liuhosi dezenvolvimentu. Ita hatene katak Estadu durante ne’e depende ba reseita petróleu maibé daudaun fundu petróleu posu Bayu-Udan tun ba daudaun produsaun ate fin do ano atu hotu depois ida ita laiha tan reseita seluk ona, nune’e ita presiza haree rekursu alternativu mineriu sira,” nia hateten.

Nune’e, Ministru enkoraza autoridade Ataúro atu partisipa di’ak iha atividade deseminasaun  ne’e no bele  sai liman-ain Governu sentrál hodi kontinua  disemina lei ne’e ba komunidade iha baze.

“Rekezitu ida bainhira lei ne’e tama iha vigór durante ne’e tékniku hosi ministéiru, nune’e mos hosi ANPM la’o haleu munisípiu tomak ho objetivu bele fó iha kuñesimentu iha atividade mineriu no vantajen ba povu no Estadu no proteje meiu ambiente. Ho nune’e, hakarak agradese ba ekipa ANPM tomak no autoridade sira hotu ne’ebé partisipa iha ne’e,” nia hateten.

Tanba, nia dehan, meiu ambiente daudaun iha mundu ambisaun explora floresta hanesan iha tasi no rai  bainhira la haree ambiente hodi destroi planeta, povu mak sei sai vitíma  nune’e oinsá hamutuk proteje no ida-ne’e labele akontese.

Administradór Munisípiu Ataúro, Domingos Soares, hato’o bem-vindu ba Ministru no ekipa ANPM hodi bele hakat ona ba iha munisípiu foun ne’e.

Administradór Munisípiu Ataúro, Domingos Soares. Imajen Tatoli/Nelson de Sousa.

“Diseminasaun ne’e importante tebes mai ho objetivu hodi rona no hatene importánsia hosi lei Kódigu Mineiru, nune’e hein katak partisipante hahú intede, nune’e husu ita hotu atu partisipa ho másimu,” nia dehan.

Reprezentante Ekipa Task Force Veteranu ba interrese nasionál, Jorge Alves, husu veteranu sira hola parte iha atividade refere hamutuk ho autoridade, loké an tenke sai ezemplu, mahon no reutru fó apoiu ba dezenvolvimentu nasionál tanba ida-ne’e mak vizaun no misaun veteranu sira-nian.

Lei Kódigu Mineiru iha artigu 162 ho kapítilu 20 no anexu tolu, ne’ebé iha artigu ida define aprovasaun, artigu tuir mai deskreve polítika mineiru, artigu seluk objetivu sira kona-ba estratéjia setór mineiru no ikus liu artigu 162 define dispozisaun tranzitóriu.

Lei ne’e vigora bainhira kompleta ona loron 180 ne’ebé públika hosi Jornál Repúblika.

Iha anexu I define klasifikasaun mineral kompostu hosi mineiru metáliku, jemas, mineiru radiuativu, rochas no nimerál industrial, karvaun no mineiru de terras raras, anexu kona-ba taxa hosi royalty no anexu III define renda superfísie.

Antes ne’e, Xefe Estadu sesante, Francisco Guterres ‘Lú OLo’ promulga ona projetu-lei númeru 4/V (1a) Kódigu Mineiru, ne’ebé tama iha vigór iha loron 01 janeiru 2022.

Enterantu, partisipa iha atividade ne’e, autoridade munisípiu, lidér komunitáriu, komunidade, autoridade militár no sivíl, no entidade sira seluk.

Notísia Relevante: ANPM sei konklui sosializaun lei mineiru iha Ataúro

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!