DILI, 22 juñu 2022 (TATOLI)—Vise–Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Lino Torrezão, hamutuk ho funsionáriu públiku na’in-50 hosi instituisaun sira seluk halo vizita bá fatin istóriku Sentru Nasionál Chega (CNC, sigla portugés).
Vizita ne’e nu’udar aktu konsensializa funsionáriu sira kona-ba istória luta libertasaun no iha biban hanesan komemora loron Funsaun Públiku ne’ebé sei monu iha loron 15 jullu 2022.
“Objetivu lori funsionariu públiku sira ba CNC tanba sira presiza hatene, tanba barak seidauk hatene di’ak istória rai ne’e. Tanba ne’e hanesan maneira ida fó hanoin, promove no eduka funsionáriu sira katak nasaun ida-ne’e atu harii iha esforsu lubuk ida, nune’e jerasaun foun agora tenke serbisu ho dedika-an tomak. Aleinde ne’e, vizita ne’e hodi hateke ba kotuk haree pasadu hodi konsolida fali istória tanba ema barak seidauk hatene kona-ba sítiu istóriku. Entaun koñesimentu ida-ne’e fó hanoin ba ita hotu katak ita mós iha ita-nia interese ba istória ne’ebé rai hela ba ita,” Vise-Ministru informa iha salaun CNC Balide, kuarta ne’e.
Nune’e, funsionáriu sira vizita fatin prizaun no prizioneiru polítiku, ezibisaun kona-ba kronolojia istória tinan 1974-1999, servisu CAVR, ezibisaun auto determinasaun no komunidade internasionál, ezibisaum akontesimentu 1999, direitu umanu, sala arkivu no sala nakukun inklui asiste filmajen ne’ebé hatudu hosi CNC kona-ba istória pasadu Timór nian iha tinan 1999.
“Ida-ne’e hatudu ba ita katak atu hetan independénsia hodi liberta rai ida-ne’e la’ós milagre tun hosi lalehan de’it, maibé ho sofrimentu lubuk boot ne’ebé ema barak fó nia isin no klamar ba rai ida-ne’e no funsionáriu balun mós sai vítima ba ita-nia prosesu independénsia, nune’e funsionáriu públiku sira hanesan aparellu Estadu tenke iha koñesimentu kle’an kona-ba istória Timor-Leste,” Vise-Ministru tenik.
Notísia relevante: CNC-CPA asina akordu prodús filme “desenhos animados” konteúdu relatóriu “Chega!”
Iha biban hanesan, Diretór Ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes, hateten, atividade ne’e hanesan programa preparasaun ba funsionariu públiku sira atu hasoru loron Funsaun Públika, nune’e ohin etapa dahuluk ba funsionáriu balun hahú halo vizita ba CNC.
“Kada loron partisipante funsionáriu públiku ne’ebé mai hamutuk 50, durante loron ualu, ne’ebé bainhira ramata, funsionáriu seluk rejistadu hamutuk ema na’in-400 no ida-ne’e delega ka hili ona hosi kada ministeriál,” nia dehan.
Orsamentu ne’ebé CNC gasta hodi sosa filmajen sira hamutuk $90.000 hosi nasaun sira hanesan Xina, Indonézia, Portugal no país seluk tan.
Iha fatin hanesan, Funsionáriu Parlamentu Nasionál, Ratnofianos Usfinit, rekoñese hetan benefísiu hosi vizita ne’e tanba bele hatudu no hafanu ema, liuliu funsionáriu públiku sira atu labele baruk no halimar bainhira serbisu, maibé tenke sériu tanba nasaun ne’e atu hamriik hosi esforsu no dezafiu barak ne’ebé maluk timor-oan sira hasoru no liu ona.
“Joven sira labele hanoin buka festa ne’ebé rame, maibé tenke kontinua estuda haka’as-an atu apreende buat barak ne’ebé ohin loron hetan gratuita, tanba nasaun ne’e iha ninia pasadu ne’ebé maka terus liu, tanba ne’e tenke esforsu oinsá Timór tenke di’ak liután,” nia fó hanoin.
Funsionáriu sira ne’ebé ohin loron partisipa hosi Gabinete Prezidente Repúblika, Gabinete Primeiru-Ministru, Gabinete Tribunál Rekursu, Gabinete Sekretaria Parlamentu Nasional, Ministériu Defeza, no MAE.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina