iklan

HEADLINE, MUNISÍPIU, OÉ-CUSSE (RAEOA), SOSIEDADE SIVĺL

PRADET Oé-Cusse husu PN aselera projetu lei protesaun labarik

PRADET Oé-Cusse husu PN aselera projetu lei protesaun labarik

Koordenadora PRADET iha RAEOA, Sansia Florençia Paixão Bano. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini.

OÉ-CUSSE, 06 Juñu 2022 (TATOLI) – Uma mahon Psychosocial Recovery and Development in East Timor (PRADET), Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), husu Parlamentu Nasionál (PN), aselera projetu-lei protesaun labarik no joven iha perigu nune’e bele proteje labarik sira iha Timor-Leste.

Koordenadora PRADET fatin hakmatek no uma entrada iha RAEOA, Sansia Florençia Paixão Bano, hatete, fatin hakmatek Oé-Cusse inklui uma entrada ne’ebé durante ne’e hala’o serbisu prinsipál, atu asegura no apoia vítima ba labarik liuliu ba kazu violénsia jéneru hanesan kazu asaltu seksuál, violasaun seksuál, violénsia doméstika no kazu insestu.

Nune’e persiza apoia projetu-lei protesaun labarik no joven iha perigu atu hakmaan serbisu uma mahon-sira ba atendimentu kazu ne’ebé akontese iha labarik no joven sira iha Timor-Leste.

Nia informa, lei protesaun ba labarik importante tebes kuandu promulga ona, ho nia substánsia di’ak, fó ajuda tebes ba kazu sira-ne’ebé afeta ba labarik.

“Ha’u hanoin bainhira lei ne’e promulga ona, bele apoia ona serbisu ba atendimentu kazu labarik, tanba akontese dala barak ona, kona-ba labarik moris iha li’ur kazamentu ka isin-rua sedu, nomoos insestu no kazu abortu ne’ebé akontese númeru aas tebes, ita espera bele prosesa lalais atu hetan ona promulgasaun hodi fó kmaan ba uma mahon sira-ne’ebé fó atendimentu ba kazu labarik,” nia afirma.

Nia sujere, molok promulga projetu-lei protesaun labarik no joven iha perigu, persiza haree lei hirak-ne’ebé benefísia labarik estudante sira, tanba dala barak akontese, iha eskola profesór komete violasaun hasoru labarik, afeta atu kontinua estudu iha eskola refere.

Tuir nia, tanba kazu sira hanesan-ne’e dalaruma eskola lakohi simu tanba labarik mai kazu, no balu ta’uk liu tanba hetan ameasa hosi eskola, entaun afeta tebes ba kontinuasaun estudu, nune’e, persiza kria fatin dignu hanesan orfonatu ida, hodi atende labarik estudante sira-ne’ebé maka afeta kazu ruma.

“Ami espera Governu ho Parlamentu Nasionál, persiza haree lei sira-ne’e, kria fatin dignu ba labarik estudante ne’eb’e afeta kazu, nune’e bele goza sira-nia direitu atu asesu ba edukasuan ho livre sein diskriminasaun no ameasa oinoin atu mantein luta ba nia futuru, tanba iha uma mahon hanesaan uma pás, iha tempu determinasaun labele hela kleur,” nia hateten.

Iha biban ne’e, koordenadora ne’e relata sai kona-bá kazu ne’ebé PRADET Oé-Cusse, hahu iha 2021 to’o 2022, maioria labarik estudante mak sai vítima ho tipu kazu oinoin.

“Rezultadu períodu reportajen iha 2021 no 2022 hosi janeiru to’o juñu, ami rejista kazu akonteseba labarik, iha hitu (7), mai hosi labarik mane na’in-tolu no feto feto haat, kazu hirak ne’e tanba violasaun seksuál no violénsia doméstika prátika hosi inan-aman hasoru labarik, ami mós hetan refere ba kazu labarik minoridade-sira hosi komunidade enkamiña ba parte PNTL atu hetan justisa,” Sansia Florençia Paixão Bano, informa ba Agência Tatoli iha Oé-Cusse, segunda ne’e.

Nia informa, iha 2021 kazu ne’ebé akontese ba labarik númeru boot, vítima sira-ne’ebé PRADET rejista hosi janeiru to’o dezembru hamutuk na’in-29, mane na’in-12 no feto hamutuk na’in-17, hosi totál ne’e maioria kazu asaltu seksuál, nomoos insestu ne’ebé maka afeta ba labarik sira-nia vida.

“Hosi tinan kotuk to’o tinan ne’e, kazu sira-ne’e, ami sei kontinua halo monitorizasaun ba konteúdu prosesu, tanba labarik balu estudante, sira-ne’e maka suspeitu rasik, balu supeitu tanba mai hosi sira-nia profesór mak halo asaltu ba sira, entaun prosesu hotu-hotu ne’e, ami refere ba iha PNTL, hodi kontinua prosesa ba iha Ministériu Públiku,” nia afirma.

Nia akresenta, maioria vítima sira-ne’e, uma mahon PRADET reintegra ona iha família, liuhosi akompañamentu hosi PNTL, daudaun-ne’e hela vítima na’in-rua, ne’ebé rejista iha 2021 sei kontinua hela iha madre-sira, hodi kontinua nia estudu iha eskola CAFE, tanba hetan apoia másimu hosi parseru uma mahon ba vítima nia nesesidade, hetan apoiu mós hosi Departamentu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Oé-Cusse inklui Asistensia Legál ba Feto no Labarik (ALFELA).

“Maibé kazu hirak-ne’e hotu, PRADET kontinua halo monitorizasaun, halo vizita beibeik ba vítima-sira, hodi enkoraja vítima-sira, nune’e bele iha vontade atu kontinua sira-nia atividade asesu ba eskola no atividade seluk, atu labele impede sira-nia prosesu iha justiza bele la’o,” nia afirma.

Koordenadora ne’e fundamenta, ezisténsia uma mahon PRADET iha Oé-Cusse iha 2012, kna’ar primeiru hala’o, maka asesmentu ba vítima atu asegura seguransa, foti evidénsia-sira liuhosi ezame médiku, hanesan kanek, mentalidade psikolojia ne’ebé maka afeta iha vítima sira, no rejista akonsellamentu durante asegura iha uma mahon.

Lei Protesaaun Labarik no joven iha perigu

Iha 20 setembru 2021, Parlamentu Nasionál, aprova projetu-lei protesaun ba labarik no foinsa’e iha perigu iha faze jeneralidade. Projetu-lei númeru 29/V(3a) kona-ba Lei Protesaun Labarik no Foinsa’e iha perigu, aprovadu ho rezultadu votasaun a-favór 54, 0 abstensaun 1.

Preámbulu hosi projetu-lei ne’e prevista kona-bá dezenvolvimentu ida ba sistema protesaun integrál ba labarik sira, nune’e impoin esforsu ármonizasaun lei hotu-hotu relasaun ho promosaun no protesaun direitu ba labarik no joven iha perigu.

Projetu lei ne’e iha artigu hamutuk 103 no kapítulu hamutuk XI. Kapítulu I ko’alia kona-bá dispozisaun jerál, kapítulu II ko’alia kona-bá intervensaun ba promosaun direitu sira no protesaun labarik no joven iha perigu.

Kapítulu III ko’alia kona-bá medida promosaun direitu no protesaun, kapítulu IV ko’alia kona-bá intervensaun Minitériu Públiku, kapítulu VI previstu dispozisaun prosesuál jerál.

Nune’e mós kapítulu VII sita kona-bá prosedimentu urjénsia, kapítulu VIII ko’alia kona-bá prosesu iha servisu protesaun labarik no foinsa’e no kapítulu IX ko’alia kona-bá prosesu judisiál promosaun no protesaun.

Deputada sira-ne’ebé sai proponente ba projetu-lei ne’e maka hanesan, Noe da Silva Ximenes, “Buka Tuir”, António Verdiál de Souza, Felix da Costa “Anin Buras”, Cidália Mesquita Ximenes, Maria Gorumali Barreto, Helena Martins Belo, António Nobre Tilman, Lúcia Taeki, Veneranda Lemos Martins no Ernesto Fernandes “Dubu”.

Inisíativa lejizlativa ne’e bazea ba rezolusaun Parlamentu Nasionál númeru 16/2003. 30 jullu, ne’ebé Timor-Leste ratifika konvensaun kona-bá Direitu Labarik.

Entidade sira-ne’ebé submete paresér ba projetu-lei ne’e mak hanesan, ALFela, Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL), Child Fund, Komisaun Nasionál Direitu Labarik, FOKUPERS, FONGTIL, JSMP, Ministériu Justisa, Ministériu Saúde, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Ministériu Públiku.

Nune’e mós Organizasaun Internasionál ba Traballu (OIT), Parlamentu Foinsa’e, Plan Internasionál, PDHJ no UNICEF.

Notisia relevante: Komisaun F sei halo re-abertura ba artigu balun projetu-lei protesaun labarik

Jornalista   : Abílio Elo Nini
Editór          : Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!