iklan

KAPITÁL, POLÍTIKA

PM Taur orienta membru Governu atu kombate mukit iha TL

PM Taur orienta membru Governu atu kombate mukit iha TL

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak. Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 06 junu 2022 (TATOLI)—Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal dos reis ‘Akara’, informa mandatu membru VIII Governu Konstitusionál nian falta tinan ida entaun Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, orienta membru Governu sira foku ba objetivu nasionál atu kombate mukit iha Timor-Leste.

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis ‘Akara’. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Falta tan tinan ida, la to’o tan, Primeiru-Ministru orienta ami membru Governu hotu-hotu atu foku ba objetivu nasionál. Tanba, iha durante períodu AMP (CNRT, KHUNTU no PLP) ita konsege deklara katak kombate mukit mak prioridade. Entaun ita esforsu maibé ho difikkuldade oioin la konsege maibé PM orienta atu avansa fali ba dezenvolvimentu ekonómia atu sai hanesan baze, la’ós kresimentu ekonómia de’it maibé dezenvolvimentu ekonomia,” Merício Juvinal dos reis ‘Akara’ hateten iha diálogu entre Governu liuhosi SEKOMS ho Konvikasaun Relijioza iha Timor-Leste, iha salaun SINODE Fomentu Comoro, Dili, segunda ne’e.

Governante ne’e hateten, kresimentu ekonómia bele la’o di’ak tanba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) sirkula no kapasidade kompras iha, maibé fundamentu kuandu la dezenvolve ne’e hanesan namlele de’it.

“Primeiru-Ministru hanoin, katak avansa makas iha dezenvolvimentu ekonómia atu atinje objetivu nasionál,” nia dehan.

Objetivu nasionál mak tenke foku ba ema, katak dezenvolvimentu hotu, atividade, programa no polítika saida de’it mak halo ninia foku ida de’it, mak ema Timor tenke hetan prosperiedade.

“Oinsa atu atinji ida-ne’e, dahuluk ita hakarak dezenvolve setór sira-ne’ebé mak bele halo ita-nia ema hetan saúde di’ak no vida naruk. Tanba, saúde, hahan no nutrisaun hotu atu kontribui ba saúde di’ak no vida naruk,” Governante ne’e hateten.

Nia haktuir, Governu hakarak ema timor-oan tenke domina siénsia téknologia, katak la’os moris no vida naruk de’it maibé tenke matenek no iha kapasidade.

“Edukasaun no setór sira seluk ne’e tenke kontribui timorooan ida ne’ebé saudavel, vida naruk, maibé matenek no iha kapasidade atu dezenvolve nia rai,” nia dehan.

Tuir nia, se timor-oan hotu vida naruk no matenek ona, tenke iha tan kualidade moris, nune’e bele garante saúde ne’ebé siknifika kualidade di’ak ho uma tuir estandar, bee-moos sufisiente no nia saúde garantidu.

“Primeiru-Ministru hanoin katak, ita bele halo saida de’it maibé nia objetivu finál atu dezenvolve ita-nia ema. Se ami la’o la tuir ona objetivu ida-ne’e, krítika tenke mai hanesan ohin ita-nia Prezidente fó kritika. Tanba ne’e, Primeiru-Ministru nia hakarak komunikasaun hanesan ne’e la’o no labele tauk atu hetan krítiku, tanba kolega di’ak liu mak fó krítika,” nia dehan.

Tanba ne’e, Governu iha kompromisu katak sé de’it mak fó nia krítiku no komentáriu, inklui mídia, Governu labele bandu, labele tauk no labele alerjia, tanba ne’e komunikasaun ne’e loke atu Governu akompaña saida mak sidadaun nia hakarak.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!