iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Horta prefere dezenvolve polítika esterna

Horta prefere dezenvolve polítika esterna

Prezidente Repúblika períodu 2022-2027, José Ramos Horta. Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 19 maiu 2022 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR) períodu 2022-2027 emposadu, José Ramos Horta, prefere dezenvolve polítika esterna Timor-Leste, nune’e bele iha relasaun di’ak ho entidade oin-oin iha rai-li’ur, no defende interese povu no nasaun.

Órgaun soberanu no konvidadu hosi rai-li’ur no rai-laran partisipa serimónia investidura Prezidente Repúlika períodu 2022-2027, José Ramos Horta, iha Tasi-tolu, kinta (19/05). Imajen Tatoli/António Daciparu

“Iha kuadru multilateralizmu inklui promosaun ba respeitu no amizade entre rai soberanu sira, ha’u propoin dezenvolvimentu polítika esterna Timor-Leste, tanba organizasaun Nasaun Unida (ONU) ne’ebé dezempeña knaar sentrál iha konstrusaun Estadu, kontinua sai nu’udar espresaun konkreta ba solidariedade no kooperasaun internasionál, ne’ebé sein ONU, situasaun umanitária iha parte barak iha mundu sei substansialmente agravada ho ema tokon ba tokon hetan kondenasaun ba kiak rabat-rai no hamlaha, la hetan protesaun no sai vítima konflitu violentu lubuk ida ne’ebé kontinua akontese iha mundu,” PR Horta hato’o diskursu iha serimónia investidura, iha Tasi-tolu, kinta ne’e.

Notísia relevante: Ramos Horta kompromete sai Prezidente Repúblika ba povu tomak

Antigu diplomata ne’e nota katak impaktu sosiál no ekonomia hosi funu Ukránia, Afeganistaun, Myanmar, Síria no Yemen ba nasaun seluk inklui Timor-Leste, tanba auzénsia líder mundiál no paraliza mekanizmu multilaterál sira ba prevensaun no mediasaun ba konflitu sira, tanba ne’e nia hakarak promove relasaun ho nasaun viziñu sira.

Prezidente Repúblika períodu 2022-2027, José Ramos Horta. Imajen Tatoli/António Daciparu

“Ha’u sempre defende no kontinua atu defende relasaun ho Repúblika Indonézia, Austrália, Nova Zelándia no rai sira iha Sudeste Aziátiku jeografikamente besik liu Timor-Leste, tenki iha topu ba ita-nia ajenda nasionál. Ita tenki esplora forma sira ne’ebé efikás ba integrasaun ekonomika no komersiál inklui kooperasaun boot liután iha área sira defeza no seguransa, dezignamente seguransa marítima,” nia afirma.

Aleinde ne’e, Horta dezeja Timor-Leste insentiva kooperasaun sub-rejionál ho privínsia Indonézia Orientál sira, partikulamente Nusa Tenggara Timur, no Territóriu Norte Austrália no Oeste Australianu, liliu iha promosaun ba dezenvolvimentu komérsiu inklui mobilidade ema no produtu sira liuhosi konetividade marítima no aérea.

Serimónia investidura Prezidente Repúlika períodu 2022-2027, José Ramos Horta, iha Tasi-tolu, kinta (19/05). Imajen Tatoli/António Daciparu

“Ha’u saúda líder matenek Xanana Gusmão no ninia ekipa tomak hosi Gabinete Fronteira Marítima no Terrestre, tanba esforsu, intelejénsia no dedikasaun ne’ebé rezulta iha selebrasaun tratadu internasionál ne’ebé konfirma liña mediana ida iha Tasi Timór hanesan fronteira marítima permanente entre Austrália no Timor-Leste. Rekoñese mós parte Austrália, ne’ebé lidera hosi Ministra Negósiu Estranjeiru, Julie Bishop, ba nia sinseridade no determinasaun atu rezolve disputa ne’ebé afeta relasaun entre rai rua ne’e,” Horta hato’o apresiasaun.

Reforsa kooperasaun multilaterál

Prezidente Repúblika eleitu ne’e konsidera  Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) hahú ninia kontrusaun iha tinan 1967 sai nu’udar pilár fundamentál ba prosperiedade no estabilidade rejiaun inklui sai nu’udar modelu susesu hosi organizasaun multilaterál sira iha órden internasionál.

Órgaun soberanu no konvidadu hosi rai-li’ur no rai-laran partisipa serimónia investidura Prezidente Repúlika períodu 2022-2027, José Ramos Horta, iha Tasi-tolu, kinta (19/05). Imajen Tatoli/António Daciparu

“Adezaun Timor-Leste ba ASEAN sai nu’udar objetivu estratéjiku nasionál ne’ebé ha’u rasik defende, hahú kedas iha tinan 1974, durante enkontru istóriku ida iha Jakarta hamutuk ho Ministru Negósiu Estranjeiru, Adam Malik,” Horta haktuir.

Iha sorin seluk, PR emposadu haree mós Japaun sai nu’udar parseiru jenerozu ida ba Timor-Leste, liuhosi apoiu partikulamente iha setór infraestrutura no konstrusaun terminál aérea foun iha Aeroportu Dili. Durante dékada barak nia laran Japaun sai ona nu’udar pilár importante ida iha multilateralizmu ho ninia apoiu diplomátiku no finanseiru ba ajénsia espesializada, programa no fundu sira ONU nian.

Aleinde ne’e, Timor-Leste no Repúblika Koreia iha esperiénsia istóriu idéntiku tebes, ne’ebé povu ho Governu koreanu sai parseiru ne’ebé iha fuan-boot iha Timór. Fó oportunidade ba merkadu servisu ba traballadór timor-oan.

“Ha’u hein númeru traballadór timor-oan sira sei aumenta signifikativamente. Ha’u afirma iha ne’e, ita-nia solidariedade tomak ho Repúblika Koreia relasiona ho situasaun inseguransa no tensaun iha Penínsila Koreana no ita konkorda ho inisiativa sira tomak liuhosi diálogu hosi halakon tensaun sira iha rejiaun ne’ebá,” nia tenik.

Nu’udar poténsia globál, membru permanente Konsellu Seguransa ONU, Repúblika Populár Xina iha responsabilidade boot iha promosaun no defeza ba diálogu atu prevene paz rejionál no globál.

“Paz só bele sai reál no dura iha tempu naruk bainhira hetan liuhosi dala diálogu no respeitu mútua, iha ne’ebé laiha parte ida maka sente forsada no umillada. Nu’udar ita hotu-nia intensaun atu haluan kooperasaun bilaterál ho Xina, liliu iha área sira agrikultura sustentável, orgánika, industria kiik sira, komérsiu, teknolojia foun sira, enerjia renovável sira, konetividade, dijitalizasaun, intelijénsia artifisiál no infraestrutura nasionál no rurál sira,” Xefe Estadu adianta.

La haluha mós mensiona, Estadu Unidu Amérika sempre kontribui bebeik iha konstrusaun Estadu Timor-Leste.

Serimónia investidura Prezidente Repúlika períodu 2022-2027, José Ramos Horta, iha Tasi-tolu, kinta (19/05). Imajen Tatoli/António Daciparu

“Ha’u-nia intensaun maka atu kontinua promove relasaun espesiál ida-ne’e. Maibé ho espesífika liu, ha’u hakarak haforsa liután importánsia iha programa Millennium Challenge Coorporation. Ha’u hato’o ha’u-nia apresiasaun ba US Navy Seabees ne’ebé hala’o operasaun iha Timor-Leste liu ona tinan 10, iha servisu hamutuk ho FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no ita hakarak haree reativasaun ba programa sira US Peace Corps nian iha área ensinu ba lian inglés no apoiu ba projeru sira dezenvolvimentu rurál nian,” nia dehan.

Iha sorin seluk, Horta louva entendimentu internasionál ne’ebé bazeia iha kooperasaun no interdepedénsia atu hamutuk hasoru dezafiu komun sira, nune’e bele promove paz no rekonsiliasaun, prezerva rai enkuantu sai uma komun ba umanidade, hodi trava alterasaun klimátika sira no prezerva rai-inan, halakon eskravatura infantil no kiak rabat-rai.

“Buat sira ne’e tenki sai valór orientadór ba ita-nia relasaun internasionál. Timor-Leste ohin sai nu’udar baze ba paz no solidariedade. Atu alkansa paz rohan-laek, ne’ebé orienta hosi Xanana Gusmão iha sintonia hamutuk ho líder nasionál tomak, ita hili determinante ba rekonsiliasaun nasionál no rejeisaun ba justisa retributive hosi manán-na’in sira. Ita moris iha demokrasia imperfeita maibé pasífika sein iha rejistu ba tipu violénsia polítika, étnika ka relijioza ruma, relijiaun predominante sira oioin iha ita-nia rain moris ho esperítu fraternidade tomak,” PR salienta.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora      : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!