iklan

BOBONARO, COVID-19, MUNISÍPIU

Saúde Bobonaro sei fahe pakote ijéniku ba komunidade ne’ebé simu vasina

Saúde Bobonaro sei fahe pakote ijéniku ba komunidade ne’ebé simu vasina

Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo, fahe pakote ijiéniku ba komunidade aldeia Oplegul, suku Holsa, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, hafoin simu vasina kontra Covid-19. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

BOBONARO, 23 marsu 2022 (TATOLI) – Ministériu Saúde (MS) liuhosi servisu saúde munisípiu Bobonaro, sei fahe pakote ijéniku ba sidadaun ne’ebé hakarak simu vasina AstraZeneca doze dahuluk no daruak hodi aumenta imunidade isin luta kontra pandemia Covid-19.

Xefe Departamanetu Programátiku Servisu Saúde Munisípiu Bobonaro, Paulina de Assunçao Perreira Deneiri, hateten distribuisaun pakote ijiéniku ne’e hanesan meiu ida atu motiva komunidade sira mai simu vasina atu nune’e bele kontribui hasa’e taxa kobertura vasinasaun iha munisípiu Bobonaro tanba to’o agora partisipasaun komunidade nian ba iha programa ne’e seidauk atinje meta ne’ebé governu hakarak.

“Pakote ijéniku ne’e ita halo ona lansamentu iha semana kotuk iha suku Holsa, ita halo lansamentu vasina aproveita distribui mós ho pakote ijiéniku komunidade hotu-hotu entunsiazmu mai simu vasina kontinuasaun, signifika ho estratéjia sira-ne’e mak ita bele alkansa lalais meta ne’ebé ita hakarak, entaun ita sei fó ba sira hotu atu motiva sira badinas kuidadu saúde, fase liman beibeik loron ba loron,” nia informa ba Tatoli iha iha eskola CAFE Maliana. kuarta ne’e.

Pakote ijéniku ne’e hetan apoia hosi Ministériu Saúde (MS) liuhosi diresaun nasionál apoia lojístika kompostu hosi sabaun rua, pepsodente haat, eskova nehan rua, molto saset ida no toella ida no seluk tan hanesan prezente ida atu enkoraja komunidade sira kumpre nafatin regra protokolu saude ne’ebé Organizaun  Mundiál Saúde (OMS) fó-sai.

Taxa kobertura vasinasaun

Tuir dadaus hosi Ministeriu Saúde kona-ba kobertura vasinasaun iha munisípiu Bobonaro doze dahuluk atinje ona 79,1% no doze segundu foin atinje 56,5%. Hosi persentajen ne’e kobertura sei menus liu hosi postu administrativu Maliana no postu administrativu Bobonaro  iha sentru saude Kakanea.

Atabae

Enkuantu dadus nivel postu administrativu neen kompostu husi postu administrativu Atabae iha suku hanesan Hataz alvu 1,215 simu ona doze primeiru 887, segundu 886, Aidabaleten alvu  3084 doze dahuluk 3,565, doze daruak 2,531, Rairobo alvu 878, doze dahuluk 72,7 daruak 5670 no suku Atabae, alvu 923, doze dahuluk 808 no doze daruak 546.

Balibo

Postu administrativu Balibo iha suku neen kompostu hosi suku Batugade populasaun alvu 1,528 simu ona doze dahuluk 1,176, daruak 911, Balibo alvu 2,351, doze dahuluk 2,293, daruak 1,893, Cowa alvu 1,025, doze dahuluk 475, daruak 363, Leohitu alvu 1,772, doze dahuluk 932, daruak 5698, Leolima alvu 1,269, doze dahuluk 713, daruak 337 no suku Sanirin alvu 1.288, simu oan doze dahuluk 927 no daruak 702.

Bobonaro

Postu administrativu Bobonaro iha suku 18 faze ba parte rua kompostu hosi Bobonaro A mak hanesan suku Bobonaro populasaun alvu 1,199, simu ona doze dahuluk 789, doze daruak 350, Aiasa alvu 1,180, doze dahuluk 658, daruak 448, Malilait alvu 815, doze dahuluk 529, daruak 416, Oeleu alvu 690, doze dahuluk 366, daruak 134, Tapo alvu 360, doze dahuluk 182, daruak 208, Leber alvu 671, doze dahuluk 388, daruak 284, Lour alvu 520, doze dahuluk 433, daruak 197, Sibuni alvu 710, doze dahuluk 562, daruak 295 no suku Molop alvu 906, doze dahuluk 551, daruak 214.

Purtantu sentru saúde Kakanea resposabiliza ba suku sia mak hanesan suku Atuaben alvu 459, doze dahuluk 338, doze daruak 208, Carabau alvu 1,170, doze dahuluk 587, daruak 281, Colimau alvu 739, doze dahuluk 392, daruak 158, Kota-Bot alvu 136, doze dahuluk 140 daruak 75, Ilat-laun alvu 942, doze dahuluk 656, daruak 292, Mali-Ubu alvu 1,206, doze dahuluk 807, daruak 383, Soilesu alvu 735, doze dahuluk 361, daruak 164, Lourba alvu 804, doze dahuluk 899, daruak 825 no suku Tebabui alvu 800, doze dahuluk 308, doze daruak 148.

Cailaco

Postu administrativu Cailaco, suku Ualu kompostu hosi suku Atudara alvu 886, doze dahuluk 451, daruak 243, Manapa alvu 889, doze  dahuluk 564, daruak 283, Meligo alvu 1,637, doze dahuluk 1,635, daruak 1,182, Daudu alvu 233, doze dahuluk 235, daruak 190, Genulai alvu 229, doze dahuluk 396, daruak 270, Purugua alvu 496, doze dahuluk 317, daruak 283, Raiheu alvu 638, doze dahuluk 263, daruak 235 no suku Goulolo alvu 675, doze dahuluk 324, daruak 152.

Maliana

Postu administrativu Maliana iha suku hitu kompostu husi suku Odomau alvu 2,703, doze dahuluk 855, daruak 740, Lahomea alvu 2,778, doze dahuluk 1,938, daruak 1,370, Raifun alvu 988, doze dahuluk 693, daruak 560, Ritabou alvu 3,913, doze dahuluk 3685, daruak 1,578, Holsa alvu 3,007, doze dahuluk 3,198, daruak 1,578, Tapo-memo alvu 2,475, doze dahuluk 1,706, daruak 1,183 no suku Saburai alvu 1,372, doze dahuluk, 826 daruak 526.

Lolotoe

Postu administrativu Lolotoe iha suku Hitu kompostu hosi suku Deudet alvu 273, doze dahuluk 318, daruak 255, Gildapil alvu 712, doze dahuluk 576, daruak 378, Lebos alvu 559, doze dahuluk 468, daruak 246, Lontas alvu 359, doze dahuluk 344, daruak 238, Opa alvu 982, doze dahuluk 826, daruak 670 no suku Guda alvu 563, doze dahuluk 436 no doze daruak 343.

Jornalista   : Sérgio da Cruz

Editór         : Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!