iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA, SAÚDE

PM Taur: Governu kontinua halo prevensaun-kombate dengue iha Timor-Leste

PM Taur: Governu kontinua halo prevensaun-kombate dengue iha Timor-Leste

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão.

DILI, 03 fevereiru 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hateten Governu liu hosi Ministériu Saúde kontinua hala’o asaun prevensaun hodi kombate moras dengue iha Timor-Leste.

Notísia Relevante: Ministra Odete: “Governu esforsu hela atu ‘kombate’ moras dengue”

“Dengue afeta ita-nia sidadaun sira sai preokupasaun boot loos tanba hamate ita-nia oan ka labarik 21 no rihun resin mak afetadu. Maibé ita halo hela esforsu oinsá neutraliza ida-ne’e no tuir indikasaun katak komesa tun uitoan ona, ita espera bele ultrapasa faze ida-ne’e,” Primeiru-Ministru hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru semináll ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, iha edifísu Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kinta ne’e.

Ministériu Saúde iha medida rua halo hela hodi neutraliza kazu dengue iha rai-laran mak limpeza hamoos lata mamuk, bee nalihun, hamos vazu hodi labele fó fatin ba susuk moris barak liután no ida seluk mak fumigasaun regra susuk evita alastra.

“Entaun, ha’u espera ida-ne’e esforsu ne’ebé halo ita bele minimiza risku ne’ebé ita-nia sidadaun hasoru,” nia hateten.

Durante enkontru, PM Taur Matan Ruak mós relata rezultadu vizita ba munisípiu sira liu-liu oinsá reasaun autoridade lokál no populasaun sira-nian noo preparasaun eleisaun prezidensiál 2022, ba Prezidente Repúblika.

Antes ne’e, iha loron 31 janeiru ne’e, debate urjente iha Parlamentu Nasionál, Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, hateten kontinua esforsu asaun prevensaun hodi kombate moras dengue iha Timor-Leste, ne’ebé daudaun kazu númeru rejista makaas.

Ministériu Saúde liuhosi Dirasaun Prestasaun Saúde iha 26 janeiru 2022 haktuir kazu dengue iha Dili aumenta ho nia case fatality rate ne’e hatudu katak Dili sai hanesan fatin surtu dengue makaas tebes.

Nune’e. Governu halo halo jestaun ba kazu ne’ebé sa’e aumenta iha semana dahuluk fulan janeiru tinan ne’e no expansaun departamentu emerjénsia ba Hospitál Nasionál Guido Valedares (HNGV) ba iha izolamentu Vera Cruz no Sentru Saúde Formoza hodi halo atendimentu kazu emerjénsia tanba departamentu emerjénsia HNGV la akumula pasiente barak.

Planu kontijénsia seluk mak prepara izolamentu Tasi-Tolu hanesan departamentu emerjénsia atende pasiente dengue bainhira númeru aumenta.

Ministra Saúde hateten, asaun importante seluk halo promosaun saúde kona-ba ema ida-idak oinsá halo ninia prevensaun iha uma rasik, kampaña informasaun, reativa atividade ekipa task force atu hala’o servisu ativu no promove partisipasaun ativu autoridade lokál no komunidade hanesan limpeza iha bairru.

Atu kombate dengue tenke haforsa promosaun saúde, sensibilizasaun no reforsa kondisaun infraestrutura kontinua hala’o.

Ba área prevensaun nian, MS liuhosi Dirasaun Jerál Prestasaun Saúde hala’o fumugisaun iha área sira-ne’ebé rejista kazu makaas.

Nune’e, MS koopera no servisu hamutuk Ministéiru Administrasaun Estatál (MAE), Ministériu Obras Públika (MOP) hodi hamoos balleta, limpeza iha bairru risku ho autoridade lokál no  komunidade.

Ministra ne’e hateten, iha 2021 ministériu rasik ho Servisu Autónomu Medikamentu no Ekipamentu Saúde (SAMES) tau orsamentu hodi sosa ekipamentu médiku abate kuaze kilógrama 1875 no malatiun litru 1400 litru hodi halo fumigasaun. Ida-ne’e mak sei iha deliberasaun seidauk to’o iha ita-nia fatin maibé iha tempu hanesan ita uza hela kímiku sira-ne’ebé ninia estoke hosi 2020 nian.

MS propoin servisu hamutuk Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) no ajénsia sira apoia Governu iha 2021 hodi sosa abate kilógrama 624 ho malatiun litru 200, tanba iha tinan 2022 iha hela prosesu kompras nian laran.

Tuir dadus hosi Dirasaun Nasionál Saúde Públika lihosi Departamentu Vijilánsia Epidemolojia iha Ministériu Saúde, to’o iha 01 fevereiru ne’e rejista pasiente dengue hamutuk 1316, hosi númeru ne’e labarik na’in-21 mak mate.

Maiória kazu ne’e deteta hosi munisípiu Dili ho totál 882, Baucau 52, Manatuto 92, Covalima 31, Ermera 77, Manufahi 57, Viqueque 19, Ainaro 15, Liquiça 29, Aileu 20, no Bobonaro 26, no RAEOA ho kazu dengue tolu (3).

Nune’e, kazu óbitu iha fulan-janeiru 2022 iha munisípiu Dili na’in-11, Ermera na’in-haat, na’in-ida hosi Ainaro, na’in-ida hosi Bobonaro no na’in-rua hosi Covalima no Viqueuqe na’in-ida, nnune’e totál Case Fatality Rate nivel nasionál ho 1,6%.

To’o loron semana dahaat ne’e, relata Postu Administrativu Don Alexo iha kazu 461, Cristo Rei 173, Vera Cruz 111 no postu administrativu Nain Feto iha kazu hamutuk 117.

Entertantu, fasilidade saúde iha munisípiu Dili hanesan Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) rejista ona kazu dengue hamutuk 205, klínika Fatumeta 126, sentru saúde Comoro 236, sentru saúde Vera Cruz 50, sentru saúde formoza 144, sentru saúde Becora 89, sentru saúde Atauro 11, sentru saúde Metinaro ualu, Klínika Bairru Pite 10 no Klínika Motael na’in-rua.

Ministériu Saúde apela ba populasaun iha Dili laran no mós iha munisipiu sira seluk, atu aprezenta-an iha fasilidade públiku saúde (sentru saúde ka ospitál) ne’ebé besik, bainhira sente isin-manas, ka sente laran sa’e, liman-ain no sikun moras hodi bele hetan atendimentu hosi profisionál saúde sira.

Apela mós ba populasaun iha Dili laran no mós iha munisípiu sira seluk atu no husu mós ba autoridade munisipál no autoridade lokál atu bele orienta komunidade halo limpeza jerál iha suku no bairru sira liu-liu fase tanke, bidon ka balde tau be semana ida dala ida.

Hamoos sasán ka limpeza hanesan roda aat, vazu-aifunan atu susuk labele tolun iha laran, haloot ka hikar roupa ho di’ak iha uma-laran, uza roupa ne’ebé liman naruk karik toba iha tempu loron, uza aimoruk hanesan repelente ka autan, uza muskitéiru karik toba iha tempu loron no so’e lixu iha nia fatin.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!