iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Gabinete PM prioritiza programa rua iha OJE 2022

Gabinete PM prioritiza programa rua iha OJE 2022

Xefe Gabinete Primeiru-Ministru, Azevedo Marçal.. Imajen TATOLI/Osória Marques.

DILI, 04 novembru 2021 (TATOLI)—Gabinete Primeiru-Ministru prevee $4,915,494 iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022, hodi prioritiza no finansia programa boot rua.

“OJE 2022, Gabinete Primeiru-Ministru hetan millaun $4,9 hodi implementa ba programa rua mak seguransa nasionál ho boa-governasaun no jestaun institusionál,” Xefe Gabinete PM, Azevedo Lourenço da Costa Marçal, hateten ba Agência Tatoli hafoin audiénsia públika ho Komisaun A Parlamentu Nasionál iha Parlamentu Nasionál, kinta ne’e.

Iha audiénsia Gabinete Primeiru-Ministru no ajénsia sira ne’ebé tutela ba Primeiru-Ministru (PM) halo aprezentasaun programa lima ne’ebé hetan apoiu hosi nia ajénsia tutela hodi implementa igualidade jenéru no inkluzaun, kultura no patrimóniu, telekomunikasaun, implementa hosi ajénsia tutela sira-ne’ebé iha PM nia okos.

Gabinete PM no ajénsia tutela tinan oin iha orsamentu hamutuk millaun $9,3 ne’ebé fahe ba parte rua mak ida ba gabinete Primeiru-Ministru rasik millaun $4,9 ne’ebé kompostu hosi gabinete Vise PM primeiru no segundu no Sentru Integradu Jestaun Krize ho UPMA.

Ba gabinete apoiu sosiedade sivíl hetan alokasaun millaun $4,4 hodi apoiu sosiedade sivíl no auditória sosiál.

Xefe Gabinete PM ne’e hateten, iha 2021 PM iha orsamentu millaun $12,3 orsamentu normál no ba fali orsamentu retifikativu iha millaun $11,7, maibé tinan oin iha redusaun millaun $3 tanba tinan oin sei iha eleisaun, nune’e oinsá haree jestaun di’ak hodi sukat mós ba situasaun ne’e atu implementa.

Entaun, nia dehan, Governu deside halo redusaun ba orsamentu no ministéiru sira seluk kuaze hetan redusaun no mós programa uluk iha 100-resin, maibé tinan oin redús ba 45 ba ministéiru hotu atu implementa.

Nune’e, Governu bele halo jestaun di’ak ba planeamentu monitorizasaun no avaliasaun hodi konsentra rezultadu ne’ebé Governu hakarak atinje iha tinan oin.

Iha audiénsia ne’e, PM mós relata progressu ezekusaun OJE 2021 ne’ebé daudaun ne’e iha obrigasaun kontratuál iha 60% no kompromisu kuaze 97 ne’ebé mezmu tarde maibé to’o fin do ano bele ezekuta to’o 95% ba leten.

Primeiru Ministru, papél Governu hanesan orgaun soberania responsavel  kondusaun no ezekusaun polítika jerál nasaun no orgaun superiór  administrasaun públika (Artigo 103º da Constituição).

Primeiru-Ministru xefia Governu, prezide Konsellu Ministru, dirije no orienta polítika jerál Governu nian no koordena asaun ministru sira, laiha prejuízu responsabilidade direta ba respetivu departamentu governamentál informa ba Prezidente Repúblika kona-ba asuntu relativu polítika interna no esterna hosi Governu, ezerse funsaun atribui hosi konstituisaun (Artigu 117.º da Constituição).

Tuir dokumentu, planu asaun anuál livru 2 iha OJE 2021, Gabinete Primeiru-Ministru  iha orsamentu $4,915,494, atu finansia  programa rua, sub-programa lima no atividade 21 atividade, orsamentu integra mós dotasaun UPMA ho Sentru Integradu Jestaun Krize.

Hosi montante $4,915,494 ne’e aloka ba saláriu vensimentu $516,733, bens servisu $3,246,761,  kapitál minór $150,000,  kapitál dezenvolvimentu $252,000 no transferénsia públika hamutuk $750,000.

Programa ho kódiku 366, seguransa nasionál sei gasta $60,000 no programa ho kódiku 510 boa-governasaun no jestaun instituisionál sei gasta $4,855,494.

Programa Seguransa Nasionál ho nia objetivu médiu prazu (outcome) komunidade seguru no protezida, reuniaun regulár komisaun interministeriál seguransa, komunikasaun/informasaun kompartila ho sidadaun dentru oras 12 emerjénsia ka dezastre naturál.

Programa Seguransa Nasionál ho nia sub-programa mak pás seguransa interna, ho atividade planeamentu, dezenvolvimentu estratéjiku no orientasaun polítika integradu Jestaun Krize, reuniaun regulár ho CGIC, deklarasaun Estadu emerjénsia bainhira apropriadu.

Programa boa-governasaun no jestaun instituisionál ho objetivu médiu prazu (outcome) konstrui konfiansa Governu no planu estratéjiku aprovadu inklui planu médiu prazu.

Ho sub-programa boa-governasaun no atividade peskiza, planeamentu no dezenvolvimentu, atividade planeamentu, dezenvolvimentu estratéjiku no orientasaun polítika, inspesaun, fiskalizasaun no auditória, koordena no jere servisu korporativu, apoiu jurídiku, planeamentu, dezenvolvimentu estratéjiku no orientasaun polítika, koorperasaun parseria entre ajénsia nasionál no internasionál, fortalese evidénsia ho baze planeamentu.

Sub-programa jestaun instituisionál ho nia atividade jestaun finanseira administrasaun no lojístika, planeamentu, monitorizasaun no estatístika, jestaun rekursu umanu, komunikasaun no divulgasaun koorporativu, aprovizionamentu jestaun kontratu, jere projetu konstrusaun infraestrutura.

Sub-programa planeamentu integradu ho nia atividade sosializasaun no kapasitasaun kona-ba planeamentu médiu prazu, koordenasaun apoiu dezenvolvimentu planu sub-setoriál médiu prazu, atividade dezenvolve no prepara lei ho opsaun barak.

Sub-programa monitorizasaun no avaliasaun ho atividade formasaun kona-ba planu monitorizasaun no avaliasaun, dezenvolvimentu relatóriu dezempeñu mensál, trimestrál no anuál, realizasaun peskiza, avaliasaun, analiza efisiénsia no monitorizasaun  regulár.

Entertantu, iha audiénsia públika ho Komisaun A marka prezensa hosi Xefe Gabinete Primeiru-Ministru, akonpaña Diretór Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Fernandes, Diretór Ezekutivu no Prezidente Arkivu Muzeu Rezisténsia (AMRT), Hamar Antóninho Baptista Alves, no Koordenadór Gavinete Apoiu Sosiedade Sivíl, Filipe da Costa.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!