iklan

OPINIAUN

Presiza halo interference testing ba kampu Greater Sunrise, Tasi Timor?

Presiza halo interference testing ba kampu Greater Sunrise, Tasi Timor?

Hakerek nain, Teodoro M. Mota.

Husi:

Teodoro M. Mota

Well testing iha indústria petróleu importante tebes ho objetivu rekolla dadus no informasaun adekuadu ne’ebé reprezenta kondisaun rai okos, tantu karaterístika no propriedade hidrokarbuneto, presaun, temperatura, volume, distribuisaun (permeabilidade, porosidade no kompresibilidade) no fatin akumulasaun mina-rai no gás ou hanaran reservoir. Interference testing objetivu teste kampu mina no gás ho presaun ne’ebé variadade, rekorda, observa no sai rezultadu nu’udar parametru importante hodi buka hatene volume taxa produsaun petróleu, durasaun tempu produsaun, faze remidiál ou faze injesaun ba posu petróleu bainhira presaun reservoir decline. Rezervatóriu ida viable komersiál presiza konsidera tempu produsaun no presaun (endogeneous no exogenous).

Kampu Greater Sunrise (GS) konsidera nu’udar kampu ho rezervatóriu provadu eziste mina-rai no gás. Siginifika kampu GS hala’o ona perfurasaun esplorasaun hodi identifika volume ou kuantidade totál akumulasaun petróleu iha rai okos, distribuisaun reservoir, karaterístiku no fasa fluida, estrutura formasaun ho litolojia. Normalmente iha faze perfurasaun esplorasaun sempre dezempeña teste ho naran LWD (logging while drilling) no MWD (Measuring While Drilling) ho objetivu buka hatene ezisténsia mina-rai no gás iha rai okos, kondisaun formasaun ho perfunidade. Dadus mapamentu ne’ebé hetan husi rai okos (subsurface mapping) nu’udar asset hodi hola desizaun ba futuru dezenvolvimentu kampu ida nian.

Kampu Greater Sunrise ne’ebé kompostu husi kampu Sunrise ho troubadour deskobre iha 1974 liuhusi investimentu, survey, mobilizasaun rekursu no ekipamentu husi kompañia mina-rai internasionál Woodside ho joint venture Osaka, ConocoPhillips no Shell, altura ne’ebá kompañia hirak ne’e mak halo estudu esplorasaun no sira mak iha direitu tomak hodi deside destinu kampu GS. Maibé depois kompañia Timor Gap sosa ConocoPhillips no Shell nia partisipasaun, konserteza Timor Gap mak sai nain no involve direita hodi partisipa hola desizaun ba destinu kampu GS ho maioritáriu partisipasaun 56.56%. Nune’e’e mós Timor-Leste nu’udar rekursu nain haforsa ita nia pozisaun hodi asegura pipeline mai Timor-Leste. Durante ne’e, kompañia ConocoPhillips ezije maka’as pipeline kampu GS tenke ba Darwin, tanba Planta LNG iha Darwin ConocoPhillips mak konstrui, ne’ebé utiliza ona durante ne’e hodi liquifika gás husi kampu Bayu Undan. Nune’e’e mós Kompañia Shell ne’ebé ezije produsaun gás kampu GS tenke prodús iha tasi laran Floating LNG (FLNG). Signifika kompañia Woodside no joint venture iha ona planu dezenvolvimentu ba kampu GS, kompañia sira halo ona estudu, survey seismiku, 2D & 3D, halo perfurasaun esplorasaun no sira koñese kle’an konaba rezerva petróleu, karaterístiku hidrokarbuneto, distribuisaun rezervatóriu petróleu iha kampu GS.

Tanba ne’e, bainhira ita halo interference testing ba kampu GS, ita sei gasta tan tempu no kustu boot million ($) dollar hodi halo estudu no teste. To’o agora Timor Gap, ANPM no MPM seidauk iha teknolojia sophistikadu, fundus independente, kapitál umanu kualifikadu espesializasaun well testing, para tulun halo fali interference testing ba kampu Greater Sunrise hodi konfirma ba ezisténsia petróleu ho nia propriedade fatuk no hidrokarbunetu, exeptu TG, ANPM no MPM ba buka parseria ou kontratu fali kompañia mina-rai seluk mak ba halo well testing. Tanba ne’e, dadus no estudu ne’ebé hala’o ona husi kompañia mina-rai internasionál sira, ita bele utiliza tulun hola desizaun no dezenvolve kampu GS.

Tuir planu estratejiku dezenvolvimentu nasionál 2011-2030 TL hasai ona vizaun kona-ba dezenvolvimentu setór petroliferu. TG, ANPM no MPM tenke iha planu prioridade kada periodu, nune’e tulun atinje ba vizaun refere. Se la’e, dezenvolvimentu setór petróleu stagnan, investimentu iha upstream mínimu, laiha produsaun, laiha diversifikasaun ekonómika, empreza públiku barak hanesan Timor Gap, IPG, no ect kuandu la produltivu, despeza operasionál boot, hatodan Orsamentu Jerál Estadu, bele lori dezastre ba Timor-Leste nia ekonomia.

Loloos negosiasaun dada pipeline mai TL fasil liu negosiasaun fronteira marítima, tanba TL iha asaun boot ho persentajen 56.56% iha Greater Sunrise ho Joint Venture. Nune’e mos, área Greater Sunrise maioria tama iha Teritoria marítima TL. Signifika tulun kompañia mina-rai nasionál Timor Gap no Estadu TL hodi deside destinu dezenvolvimentu kampu GS. Agora fila ba kapasidade negosiasaun jerente petróleu atuál tantu TG, ANPM no MPM.

Di’ak liu foka ba dezenvolvimentu kampu GS no asegura pipeline mai Timor Leste bainhira halo ona analiza tuir mai:

  1. Analiza rezerva GS. Tuir Public Data From Northern Austrália Government Territory , rezerva kampu gás GS purvolta 8.4 trilium cubic feet (TCF), boot liu rezerva Bayu Undan. Kompañia operadór aprezenta ona rezerva ne’e ba governu via ANPM ho MPRM hodi hetan aprovasaun para halo esploitasaun ba kampu GSR, maibé entidade relevante la aprova iha altura ne’ebá, nune’e hein akordu nia durasaun termina para hakat ba negosiasaun FM hodi asegura pipe line mai TL. Ida ne’e prova ona, iha team petróleu anteriór.
  2. Analiza opsaun tékniku dezenvolvimentu GS iha kontestu upstream. Opsaun ne’e halo ona no kompañia operadór aprezenta ona planu dezenvolvimentu ba ANP ho MPRM. Maibé altura ne’ebá, ANP la aprova planu ne’e, tanba kompañia operadór hakarak dada pipe line ba Darwin ka hakarak dezenvolve floating LNG plant. Iha sorin seluk ANP hakarak dada pipe line gás mai TL ho harii TLNG tuir polítika Governu TL nian.

iii. Analiza route pipeline hodi hatene viabilidade tékniku ho risku tékniku dada kadoras mai TL. MPRM ho ANP altura ne’ebá halo ona estudu bathimetric ka estudu hodi hatene mapa tasi okos. Estudu ne’e halo ona, no bazea ba rezultadu survei ne’e mak deside rute kadoras husi GS mai TL. GS mai TL 233 km no GS ba Darwin 500 km. Rute kadoras la dada loos husi GS ba  Beasu maibé desvia uituan hodi desvia husi tasi kle’an liu 3000 m iha Timor Through. Nune’e posibiliza konstrusaun pipa tanba iha ona proven technology.

  1. Analiza opsaun teknolojia harii TLNG ho refinária. Ohin loron iha teknolojia LNG barak inklui modulár LNG plant ne’ebé bele ajusta tuir planu produsaun ho rezerva gás. Nune’e bele hamenus kustu harii TLNG.
  2. Analiza CAPEX, OPEX, Revenue (rezerva, recovery factor, production rate, gás price), discount rate, net present value (NPV), internal rate of return (IRR), analiza sensibilidade, benefit cost ratio, ho analiza payback period. Analiza CAPEX ho OPEX ne’e inklui ona financing option hanesan loan ho interest rates, ho selu subsídiu ba upstream, midstream ho downstream hodi proteje risku finansia. Bainhira parametru sira ne’e analiza presiza (precisely analysis) no rezultadu viavel dezenvolvimentu upstream, midstream ho downstream teknikamente ho ekonomikamente bele hala’o. Rezerva petróleu provadu iha kampu GS, tuir analiza ekonomia (Petróleu Economist) posibilidade kontempla valór ekonomia US $ 50 billion (Sept, 2019).
  3. Financing option. Kuandu fundu mina-rai boot, dezenvolvimentu upstream, midstream, ho TLNG bele finansia husi fundu mina-rai. Maibé iha investimentu boot hanesan mina-rai, maske kompañia iha osan maibé sira uza loan. Tanba saa? Tanba sira uza prinsípiu time value of money, katak osan ida agora folin boot liu osan ida aban bainrua. Nune’e kompañia sira dala barak la uza osan rasik, no sira uza osan empréstimu (loan) ne’ebé sura hotu ona selu fila osan inan ho funan iha OPEX, liga ona ba NPV, IRR ho analiza sensibilidade. Tanba ne’e financing option hodi dezenvolve upstream, midstream ho downstream la presiza uza fundu mina-rai. Maibé kompañia operadór sira bele uza osan imprestimu no sei hetan fali sira nian osan via cost recovery ho insentiva kustu seluk. Ne’e prátika normativa iha indústria mina-rai.

Tanba ne’e, dalan di’ak liu tuir prátika normativa indústria mina-rai, investimentu bele halo husi TG ho nia partnership sein uza fundu petróleu. Partnership mak sei investe engineering, procurement and construction (EPC ou EPC plus finance). EPC plus finance signifika kompañia mak sei investe osan no konstrui projetu intermu investimentu iha pipeline, marine no surface facilities ou planta LNG. TG ho nia parseria bele halo imprestimu (debe ou loan) hodi halo investimentu no sira sei rekopera fali osan bainhira hahú halo ba kampu Greater Sunrise ho potensia rezerva gás 8.4 tcf (trillion cubic feet) no mina 300 MMbbls kondensadu no LPG. Kompañia sei rekupera osan via profit share, cost recovery (CR), internal rate of return (IRR), payback, ho instrumentu fiskál seluk. Ho ida ne’e, TG tenke servisu maka’as halo negosiasaun no buka partnership ou international oil company (IOC) hodi investe iha parte downstream. TG ho kompañia EPC bele investe iha parte downstream hodi lori pipeline mai TL no asegura reseita 100% mai TL.

Presiza intende iha indústria mina-rai kompañia atu suporta ou dezenvolve setór mina no gás fahe ba parte tolu mak: kompañia owner, kompañia service ho kompañia EPC. EPC mak kompañia ne’ebé sei sai parseria ho kompañia owner ou Timor Gap. EPC mak kompañia ne’ebé sei investe fundu ba downstream intermu; prepara, stimula no dezeña planta LNG ate konstrusaun planta LNG ou fasilidade likifikasaun gás naturál. Enkuantu kompañia owner bain-bain prepara rai ou fatin ou rekursu hodi harii fasilidade prosesamentu mina no gás. Kompañia owner mak kompañia ne’ebé nain ba rekursu mina no gás. Kompañia refere sei partisipa direta hodi halo esplorasaun no produsaun ba mina no gás. Kompañia service mak kompañia ne’ebé sei responsabiliza ba perfurasaun mina no gás. Kompañia service performansia di’ak, kualifikadu, ou indentiku ho teknolojia sophistikadu nune’e tulun asegura susesu ba projetu, mitiga risku, hahú husi buka mina to’o hetan mina ou foti mina no gás husi tasi/rai okos. Kompañia service mak hanesan Baker hughes, Schlumberger, Halliburton, Elnusa, FMC, no ect.

Profit indikadór ne’ebé bain-bain uza iha indústria mina-rai hodi atrai kompañia owner, service ho EPC halo investimentu mak; net present value (NPV), internal rate of return (IRR), benefit cost ratio (B/C), no payback of time (POT). Kompañia sempre investe bainhira valór IRR boot liu minimum attractive of return (MARR). Analiza project economics nu’udar sasukat ba kompañia operadór, joint venture no host country foti desizaun ba dezenvolvimentu projetu kampu GS. Komersialidade kampu greater sunrise depende ba demanda gás iha merkadu (buyer), presu (price) no rezerva mina no gás (reserve).

Ho finalidade Fronteira Marítima fó benefisiu ba TL, entermu fahe rezultadu ou rendimentu, royalty, impostu, reimbolsa kustu kapitál 100 + 127%, fornesementu bem servisu 90% sei mai husi TL ou sujeita liuhusi TL, fornesementu ekipamentu no apoiu lojistika, karantina sei liuhusi TL, ikus mai TLNG sei tulun diversifika rendimentu ba Estadu, hamosu multiplier effect boot ba ekonomia nasaun, transfer teknolojia, koñesementu, no skills ba joven sira, hamoris investimentu setór privadu, hamoris investimentu iha área turizmu, edukasaun, saúde, peskas, agrikultura, otelária, infrastruktura, emprendedorizmu, no ect. Ikus mai TL 90% sai benefisiáriu, liu-liu expanda TL nia ekonomia sai independente no berdikari bainhira pipeline gás mai TL.

Governu atuál via Ministru Petróleu no Rekursu Minarais (MPM), Autoridade Nasionál Petróleu e Mineral (ANPM) no Timor Gap (TG) presiza servisu maka’as no formula estratejia polítika ba investimentu no dezenvolvimentu setór petróleu iha Timor-Leste, nune’e asegura sustentabilidade indústria petróleu no reseita petróleu ba ekonomia Timor-Leste iha jerasaun agora no futuru. Kapasidade téknika, kapasidade negosiasaun, buka parseria ho International Oil Company (IOC), kapasidade buka fundu investimentu (investidores) ba atividade esplorasaun mina-rai no gás iha teritoriu Timor-Leste, inklui  investimentu ba kampu gás Greater Sunrise (GS) tenke sai ajenda prinsipál ba MPM, TG no ANPM hodi dezempeña.

Ita la presiza pesimista no polítiza dadus no lalaok investimentu ba setór petróleu iha TL ne’ebé kobre investimentu projetu tasi mane hahú 2008. Projetu tasi mane involve auto estrada Suai-Beasu, Supply base Suai, Beasu LNG, Refinaria Betanu, inklui pre no post-fronteira marítima permanente, presiza de’it mak maturidade no konsisténsia planu no seriedade asaun hodi kontinua asegura pipeline mai TL. Presiza mos boa vontade husi governu via MPM, ANPM no TG hodi halo negosiasaun ho Austrália, kompañia operadór no Joint Contract kona-ba futuru dezenvolvimentu kampu GS ne’ebé kontempla ona iha akordu FM sobre opsaun dada pipeline. God bless TL.

Hakerek nain mestradu iha Institutu Teknology Bandung (ITB) Indonézia no atuál dosente Dili Institute of Technology (DIT).

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!