DILI, 14 outubru 2021 (TATOLI)—Sekretariadu Fundu Klimátika Verde aprova ona fundu milliaun $21 ba Timor-Leste liuhosi projetu hanaran ‘Enhancing Early Systems To Greater Resilience To Hydro-Meteorological Hazards in Timor-Leste’, hodi hasa’e reziliénsia hasoru dezastre.
Tuir Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio Amaral do Carvalho, Timor-Leste nia kapasidade alerta sedu seidauk forte, tanba ne’e presiza hadi’a mekanizmu sira.
“Ita-nia esperiénsia ne’ebé akontese iha loron 04 abríl 2021, hatudu vulneravilidade iha alerta sedu, nune’e efeitu sira ne’ebé ita enfreta boot tebes. Tuir dadus, hosi akontesimentu ne’e iha komunidade uma-kain 32.000 mak afetadu, lakon sasán no ema-na’in 42 lakon vida. Ida-ne’e hatudu ita-nia kapasidade atu halo alerta sedu seidauk forte,” Sekretériu Estadu hateten liuhosi konferénsia imprensa, iha Otél Novo Turismo, kinta ne’e.
Notísia relevante: Governu planeia tau vítima inundasaun iha alojamentu temporáriu
Tanba ne’e, liuhosi fundu klimátika verde bele apoiu ba sistema alerta sedu, hasa’e kapasidade instituisaun no tékniku hodi halo investimentu ba teknolojika iha sistema ne’ebé alerta sedu, liga ba risku perigu sira ne’ebé efeitu hosi mudansa klimátika.
Orsamentu ne’ebé fundu klimátika verde apoiu, hanesan mekanizmu finansiamentu ida iha konvensaun Organizasaun Nasaun Unida (ONU) ba alterasaun klimátika, ne’ebé hola parte ba deklarasaun de Paris, operasionaliza fundu klimátika verde iha tinan 2016 no país sira ne’ebé hola parte ba konvensaun no konferénsia konkorda kada tinan ba asuntu alterasaun klimátika iha mundu, fundu klimátika verde bele mobiliza osan.
Ba Timor-Leste, fundu klimátika verde konsidera aplikasaun proposta hahú tinan 2018 to’o 2021 hamutuk millaun $55.
Iha fatin hanesan, Diretór Jerál SEA, João Carlos Soares, hateten, implementasaun programa ho orsamentu ne’ebé hetan ho durasaun tinan-lima no sei aloka ba programa sira hanesan hadi’a alarma tsunami rua ne’ebé monta iha Dili sai di’ak liután no projetu adaptasaun atu harii infraestrutura ne’ebé reziliénte.
“Parte mitigasaun, iha área sira ne’ebé ita presiza atu kuda ai-oan, halo jestaun ba rai tanba situasaun dezastre naturál ne’ebé foin akontese ne’e ita haree rai monu foho lolon hahú molik,” nia akresenta.
Aleinde ne’e, United Nations Environment Programme (UNEP) nu’udar entidade akreditadu ne’ebé iha tempu badak sei servisu hamutuk ho liña ministeriál sira hodi finaliza ba projetu sira ne’ebé atu halo.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina