iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, DILI, HEADLINE

CO25-CAMSTL asina nota intendimentu servisu hamutuk iha área peskiza

CO25-CAMSTL asina nota intendimentu servisu hamutuk iha área peskiza

Prezidente CO25, Constâncio da Conceição Pinto hamutuk ho Supplente asunto legal no membru board centru audiovisual max stahl timor-leste,tomas lim o haolain asina bota entedimentu CAMSTL ho CO25. Iha bidau , tersa (05/10). Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

DILI, 05 outubru 2021 (TATOLI)—Comité Orientador 25 (CO25) ho Centro Audiovisual Max Stahl Timor-Leste (CAMSTL), tersa (05/10) ne’e asina nota intendimentu hodi servisu hamutuk iha área peskiza.

Prezidente Comité Orientador 25 (CO25), Constâncio Pinto “Terus”, hateten asina nota entendimentu ida-ne’e, atu instituisaun rua ne’e bele servisu hamutuk di’ak liután, tantu iha área tékniku liu-liu ba iha peskiza nian hodi fahe informasaun ba malu.

Prezidente CO25, Constâncio da Conceição Pinto. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

“Daudaun ne’e, ami mak presiza liu informasaun tanba ami halo peskiza no Centru Audiovisual Max Stahl nian tanba durante tinan barak ona mak rekolla dadus tau iha sirania sentru. Ho nota intendimentu ne’e, sei ajuda liután CO25 hodi bele asesu ba iha informasaun,” Constâncio Pinto “Terus” hateten ba jornalista sira iha edifísiu Comité Orientadór 25, Bidau, Dili.

Iha nota intendimentu ne’e, atu haree mós kestaun kooperasaun iha área téknika liu-liu iha formasaun kona-bá peskiza no arkivu nian, tanba Centru Audiovisual Max Stahl nian mak iha esperiénsia kona-bá arkivu ninian.

Maske Comite Orientadór 25 hakerek ona istória kona-bá organizasaun juvenile nian, maibé tuir planu sei públika livru volume neen (6) ne’ebé tuir planu atu lansa iha tinan ida-ne’e nia rohan.

Aleinde ne’e, nia dehan, Comité prodús mós revista istória da rezisténsia loke ba kontribuisaun sé mak hakarak hakerek bele mai hakerek no agora espalla barak ona.

Iha tinan ida-ne’e, Comité Orientadór 25 sei aprezenta esbosu volume I, II no III, no volume I ne’e haree ba istória 1974 to’o 1975, volume II haree ba istória 1975 to’o mai baze apoiu rahun, no volume III haree ba baze apoiu rahun to’o mai fali iha halo transferensia mai iha frente klandestina.

Supplente asunto legal no membru board centru audiovisual max stahl timor-leste,tomas lim o haolain Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

Iha sorin seluk, Supplente Asuntu Legal no Membru Board, Centru Audiovisual Max Stahl Timor Leste (CAMSTL), Tomas Lim O Haolain, hateten nia involvimentu ba dala uluk ho Timor-Leste, bainhira nia haree filme Max Stahl kona-bá masakre santa cruz, iha altura ne’ebá nia iha Irlandia.

“Ha’u nunka rona Timor-Leste no ha’u nunka hetene saida mak akontese iha ne’eba. No ha’u-nia intersesaun imidiatu mak violasaun direitu umanu akontese tiha ona iha Timor no kontinua akontese iha Timor,” nia dehan.

Purtantu, Tomas Lim O Haolain organiza grupu sosiaridade ida iha Irlandia hodi fó apoia ba Timor-Leste liuhosi ko’alia ba estudante, komunidade hotu kona-bá Timor-Leste no ema barak mak partisipa iha kampaña no kampana ne’e muda kedas Irlandia nia polítika relasaun ho Timor-Leste.

Tuir nia, Irlandia nia Ministru Negósiu Estrangeirus hakerek artigu ida kondena indonézia nia prezensa iha Timor-Leste no ezize referendu ba Timor-Leste. Ida-ne’e mak komunidade internasionál nia kontribuisaun tanba imajem ne’ebé Max Stahl foti espalladu iha mundu tomak, tanba ne’e mak movimentu barak mosu iha Canada, Amérika, Japaun, Srilanaka no Afrika.

Hahú hosi ne’e, nia dehan, Timor-Leste hetan apoiu boot hosi komunidade internasionál no ninia rezultadu mak ema barak mai vizita Timor-Leste, hodi rona no ko’alia ba timor-oan sira.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!