DILI, 04 outubru 2021 (TATOLI)-Tribunál Distritál Dili (TDD), hala’o audénsia julgamentu ba arguidu ho inisiál MNP ne’ebé deskonfia komete krime kontra bandu.
Tuir faktu akuzasaun hosi Ministériu Públiku (MP), ne’ebé Tribunál lee sai katak, iha loron no fulan la apuradu iha 2018, Polísia Intelejénsia hetan informasaun katak arguidu fa’an uniforme no atributu farda militár Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha nia rezidénsia Kampu Baru Comoro, Dili.
Hafoin hetan informasaun hosi Polísia Intelejénsia, direitamente ba arguidu nia uma, hodi konfirma informasaun ida ne’e, nune’e iha loron 16 fevereiru 2018 ba arguidu nia uma hodi halo mediatamente.
Arguidu mós la iha autorizasaun hosi Alfándega atu hatama sasán importasaun no fa’an uniforme atributu militár no autoridade seguransa.
Arguidu hatene sosa sasán merkadória atu hatama liuhusi autoridade Alfándega ka kontrola husi autoridade bainhira tama territóriu tenke selu taxa, maibé arguidu la halo ida ne’e, tanba ne’e mak konsidera fó prejuizu ba Estadu Timor-Leste.
Arguidu halo ho forma livre, deliberada konsentimentu hatene hela kona-bá prosesu importasaun pagamentu taxa maibé nia lakohi hapara hodi kontinua fatin.
Ho sirkuntánsia sira iha leten hodi hetan vantajen, mezmu konduta proibidu tuir lei, no arguidu mós hanesan funsionáriu públiku hosi instituisaun Estadu balun hatene hela prosesu maibé hodi prátika aktu ne’e nafatin.
Arguidu nu’udar autór konsumada ba krime kontra bandu ne’ebé previstu iha artigu 316 kódigu penál.
Iha artigu ne’e deskreve tuir alínea 1, ema ne’ebé la halo liuhosi alfándega ka hosi Alfándega ka kontrola seluktan obrigatóriu ba merkadória ne’ebé tama ka sai hosi Timor-Leste nia territóriu ka merkadória ne’ebé nia importa ka exporta sei hetan pena prizaun tinan rua to’o neen ka multa.
Iha alínea 2, bainhira bem ka merkadória iha valór aas-liu dolár amerikanu $10.000 ka ajente prátika faktu sira deskritu iha númeru anteriór abitualmente sei aplika pena prizaun tinan rua to’o ka multa.
No alínea 3, kuandu konduta referida iha númeru anteriór sira kona-ba bem ka merkadória ne’ebé tenke iha lisensa atu importa ka exporta ka nia importasaun ka exportasaun lei proibe, pena referidu iha númeru anteriór sira nia limite mínimu no másimu sei agrava datoluk ida.
Hatán ba akuzasaun ne’e arguidu MNP, hateten, faktu balun loos no balun la loos.
Arguidu fa’an duni uniforme atributu militár F-FDTL no PNTL nian, momentu ne’ebá autoridade seguransa halo buska aprensaun iha rezidénsia. No, Sasan sira ne’e arguidu hatama hosi Indonézia maibé liuhusi ajensia ida hosi Indonézia nian hodi transfere mai Timor-Leste.
“Selu taxa ba ajénsia liuhosi konta bankária depende ba sasán nia kilograma,” Arguidu MNP hateten iha sala audénsia TDD, Mandarin,segunda ne’e.
Nia dehan,sasán sira la’ós uniforme de’it maibé ho sasán sivíl mós iha no rekuiñese durante hala’o nia atividade la selu taxa ba Estadu no la iha lisensa ruma.
Hafoin rona tiha deklarasaun arguidu nian, Tribunál adia fila-fali julgamentu ne’e ba iha loron seluk hodi rona sasin balun.
Prosesu audénsia ne’e prezide hosi koletivu juis, Argentino Luíza Nunes, António Gonçalves, Alvaro Maria Freitas, Ministériu Públiku reprezenta hosi prokuradór no arguidu hetan asisténsia legál husi Defensór Públiku Manuel Exposto.
Jornalista:Nelson de Sousa
Editór: Rafy Belo