iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Kombate krime organizadu iha fronteira presiza vontade-esforsu koletivu

Kombate krime organizadu iha fronteira presiza vontade-esforsu koletivu

Deputadu Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco. Imajen Tatoli/Jogerjo Guterres

DILI, 08 setembru 2021 (TATOLI)–Atu kombate krime organizadu ne’ebé deskonfia buras iha área fronteira presiza vontade no esforsu koletiva tanba krime ne’e eziste kleur ona.

Xefe Bankada FRETILIN, Deputadu Francisco Miranda Branco, hateten banka FRETILIN preokupa tanba krime organizadu nu’udar espésie podér paralelu ida, ne’ebé okupa lakuna ka frajilidade sira-ne’ebé Estadu hasoru ne’ebé envolve to’o membru instituisaun Estadu nian, koloka ‘em causa’ Timor-Leste nia soberánia Estadu no kondena jerasaun foun sira-nia futuru.

Notísia Relevante: Xefe Governu konsidera PCIC iha papél importante kombate krime organizadu

“Atu ita susesu iha luta hasoru krime organizadu presiza vontade no esforsu koletivu, unidade no asaun,” Xefe Bankada FRETILIN, Deputadu Francisco Miranda Branco, informa liuhosi konferénsia imprensa, iha uma fukun, kuarta ne’e.

Nia dehan, bankada FRETILIN louva Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, nia inisiativa atu koloka forsa armada iha fronteira, nu’udar medida dahuluk hasoru krime organizadu no rekomenda atu redobra mós atensaun iha aeroportu no portu sira.

Bankada FRETILIN kaer-metin Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, nia intervensaun iha plenária Parlamentu Nasionál iha momentu renovasaun ba deklarasaun Estadu Emerjénsia ba dala XVI, hodi hatán ba deputadu sira hateten katak “kestaun kontrolu fronteira no ‘pasajen ilegál’ 98% hanesan krime organizadu” no “situasaun ida-ne’e akontese tempu naruk ona, envolve ita-nia (pesoál) polísia balun (individu) no veteranu balun”.

Tanba ne’e, bankada FRETILIN haree asuntu ida-ne’e preokupante tebes ba soberania Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, bainhira krime organizadu envolve membru instituisaun Estadu nian.

Iha aprezentasaun relatóriu anuál ba Parlamentu Nasionál, fila-fila ona maka Prokuradór Jerál Repúblika mós relata katak bazea ba frekuénsia kazu sira-ne’ebé hetan investigasaun, Timor-Leste sai nu’udar ‘ponto de transito’ ba droga no ba brankeamentu kapitál.

Krime Organizadu akontese bainhira grupu ida estruturadu ne’ebé eziste tempu balun ona, komete infrasaun grave ruma ho intensaun atu direta ka indiretamente, hetan benefísiu ekonómiku ka materiál.

Nune’e mós krime organizadu (nasionál, rejionál ka trans-nasionál) iha tipifikasaun oioin, hosi tráfiku droga, kontra-bandu ba kilat no terrorizmu, husi korrupsaun iha administrasaun públika, fraude finanseira no fraude fiskál, hosi tráfiku internasionál ba feto sira, labarik no adolesente sira, brankeamentu kapitál no falsifikasaun ba ai-moruk no seluk-seluk tan.

Xefe Bankada FRETILIN ne’e hateten, Timor-Leste laiha lejizlasaun espesífika ba krime organizadu maibé adota Konvensaun Nasaun Unida (UNCAC) nian ba kombate korrupsaun, ne’ebé lori Timor-Leste hamosu lejizlasaun ba brankeamentu kapitál no antí-korrupsaun.

Bankada FRETILIN sei esforsa durante V Lejislatura atu prodús ‘ferramentas legais’, hodi kapasita órgaun ezekutivu atu kombate ba proliferasaun krime organizadu iha Timor-Leste, hanesan aselera diskusaun no aprovasaun ba Lei Organizasaun Investigasaun Kriminál no kontribui ba harii polítika nasionál seguransa nian.

“Atu kombate krime organizadu, institusionalizadu, ita presiza onestidade, seriedade, konsisténsia no boa-governasaun. Hametin kooperasaun internasionál (INTERPOL) nomós komunikasaun institusionál permanente entre órgaun soberanu sira ba asuntu ida-ne’e,” nia akresenta.

Xefe Bankada FRETILIN ne’e subliña, husu asegura servisu hamutuk instituisaun relevante sira hanesan Ministériu Públiku, PCIC ho PNCIC, CAC, Forsa Defeza no Segurança, Servisu Intelijénsia no Servisu Informasaun no selu-seluk tán.

Jornalista : Evaristo Soares Martins

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!