iklan

NASIONÁL, COVID-19, DILI, HEADLINE, MUNISÍPIU, SAÚDE

TL rejista ema na’in 48 mate ho COVID-19

TL rejista ema na’in 48 mate ho COVID-19

Prosesu haloot mate-isin dahuluk ne’ebé mate ho COVID-19, iha Semiteriu Metinaro, tersa (06/04). Imajen Tatoli/Joanico de Araújo.

DILI, 23 agostu 2021 (TATOLI)—To’o ohin, Timor-Leste (TL) rejista ona ema na’in 48 mak mate ho COVID-19.

“Iha ona ema na’in 48 mak mate ho COVID-19, inklui ema na’in 17 ne’ebé mate iha semana kotuk. Ida ne’e hanesan semana ne’ebé fatal hosi pandemia iha TL, até agora. Númeru ema mate asosiadu ho COVID-19 ne’ebé mak aumenta sa’e iha semana ida-ne’e, demonstra karga aas hosi COVID-19 grave, ne’ebé agora daudauk iha TL. Taxa fatalidade kazu nian, kompara ema mate ho kazu foun ne’ebé mak diagnosa ona iha semana kotuk mak 1%,” Buletim epidemiolójika, haktuir, segunda ne’e.

Notísia relevante:COVID-19: óbitu ida, pozitivu 187 no ativu 3.383

Buletim epidemilójika relata katak, ema ne’ebé seidauk simu vasina iha posibilidade bo’ot liu dala-rua, atu baixa iha ospitál, kompara ho ema ne’ebé mak simu ona vasina.

Adultu na’in 14 ne’ebé mak mate durante semana kotuk, ne’e la simu vasina kompletu (ema na’in-ida simu doze vasina ida de’it) no iha TL ema ne’ebé mak simu ona vasina kompletu laiha ida mak mate ho COVID-19.

Infensaun COVID-19 iha ema sira ne’ebé simu ona vasina no ema sira ne’ebé seidauk simu vasina Iha semana liubá, detekta kazu COVID-19 hamutuk  1,651/310 ka 19% mak simu vasina kompletu (liu tiha semana rua, depois de sira nia vasina doze segundu).

Totál ema ne’ebé la simu vasina hamutuk  1,651/ 556 ka 34%, no ema ne’ebé vasina ona hamutuk  1,651/ 287  ka 17%.

Ema ne’ebé la hatene estatus vasinasaun no provavelmente  maioria ema sira ne’e seidauk simu vasina hamutuk 1,651/ 498 30%.

Iha semana kotuk, ema ne’ebé baixa iha ospitál tanba COVID-19 hamutuk 54/ 41 76% mak seidauk simu vasina kompara ho ema na’in  54/11 ne’ebé mak simu ona vasina kompletu.

COVID-19 nia variante Delta iha Timor-Leste Teste adisionál ba sekuénsia genome kompletu (Whole genome sequencing – WGS) ne’e realiza ona husi Institutu Doherty iha Australia, ba amostra resente hamutuk 45 hosi TL.

Teste ida-ne’e konfirma ona katak COVID-19 nia variante Delta (B.1.617.2) sai hanesan sepa/strain ne’ebé sirkula dominante iha Dili.

COVID-19 nia variante Delta ne’e la identifikadu iha kazu sira hosi surtu Prizaun Gleno, maibé identifika ona hosi kazu sira seluk 88% husi Ermera.

COVID-19 nia variante Delta ne’e identifika ona iha 925 hosi kazu sira hosi Dili. COVID-19 nia sepa/strain diferente (B.1.466.2) ne’e identifika ona iha kazu rua ne’ebé teste hosi Viqueque.

COVID-19 nia variante Delta ne’e mais infeksiozu liu duké variante sira seluk. Variante ne’e bele kauza moras todan no ema mate, liuliu ba ema sira ne’ebé seidauk simu vasina kompletu.

Vasina AstraZeneca ho doze rua hatudu ona provas atu redus risku ba moras COVID-19 grave, até 92%. COVID-19 nia variante Delta ne’e iha periúdu inkubasaun badak (hanesan iha loron 1 nia laran), signifika katak konfinamentu/lockdown ne’e mais efetivu liu duké rastreamentu ba kontaktu, hodi redus transmisaun.

Estimativa taxa insidénsia Taxa ba insidensia nian, ne’e sukat kona-bá númeru kazu konfirmadu, iha populasaun ida kada loron, no baibain nia sukat/halo medida hanesan, kazu ema /100,000, populasaun  iha kada loron.

Taxa notifikasaun diária nia média (average) iha Timor-Leste, durante loron hitu  liu bá (husi 16 Agostu – 22 Agostu, 2021) ne’e mak kazu 17.9 /100,000,populasaun  iha kada loron, kompara ho kazu 11.2  por 100,000  populasaun ba kada loron, iha periúdu relatóriu anteriór nian.

Taxa ba teste nia pozitividade durante semana kotuk, teste iha Laboratoriu HNGV no Laboratoriu Nasionál Saúde hamutuk  5,441/1,345 ka 24.7% mak pozitivu (kompara ho 17.7% iha periúdu relatóriu anteriór).

Atualizasaun ba vasinasaun maizumenus vasina COVID-19 nia doze hamutuk 60.000 mak administra ona iha semana anteriór.

To’o iha 22 agostu 2021, vasina COVID-19 nia doze primeiru hamutuk 364,314 mak administra ona, iha Timor-Leste, reprezenta 48.3% hosi populasaun ne’ebé elejivel ho idade husi tinan 18 ba leten. To’o iha loron 22 fulan agostu 2021, ema hamutuk 163,933 mak simu ona sira nia doze segundu ba vasina COVID-19 nian, iha Timor-Leste, reprezenta 21.7% hosi populasaun sira ne’ebé mak elejivel ho idade tinan 18 ba leten.

Maizumenus 54% hosi ema sira ho idade tinan 18 ba leten ne’ebé hela iha Dili, simu ona sira nia doze segundu ba vasina COVID-19 nian.

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór: Cipriano Colo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!