iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Kandidatu Administradór Liquiça, Antoninho da Silva Pinto prioritiza ‘LMAIS’

Kandidatu Administradór Liquiça, Antoninho da Silva Pinto prioritiza ‘LMAIS’

Kandidatu Administradór Liquiça, Antoninho da Silva Pinto. Imajen/Espesiál.

DILI, 17 maiu 2021 (TATOLI)—Konkursu públika ba pozisaun Administradór Munisípiu nu’udar konkorrénsia nível aas iha munisípiu hotu-hotu, maske seidauk pasa maibé Antoninho da Silva Pinto, iha ona planu antesipada nune’e lori Munisípiu Liquiçá ba prosperiedade.

Kandidatu Antoninho da Silva Pinto, konsidera konkursu ba administradór munisípiu ne’e semi-méritu tanba tuir lei la’ós rezultadu teste mak meramente sai sasukat atu determina kandidatu ida pasa ka lae, maibé desizaun finál iha Konsellu Ministru hafoin halo análize ba rezultadu teste eskrita no rezultadu apresiasaun hosi konsellu konsultivu munisipál.

Maske nune’e, kandidatu ne’e otimista liu iha konkursu refere tanba pasa ona teste eskrita no envolve no promove atividade kreativu no produtivu oioin iha Liquicá. Nune’e, nia espera konsellu konsultivu munisipál a-favór ba nia kandidatura no mós iha ona esperiénsia profisionál natoon atu ezerse knaar refere.

“Se ha’u pasa iha konkursu ne’e, ha’u-nia programa prioridade durante mandatu mak: L+ (LMAIS) katak Liquiça Moos, Atrativu, Intelijente no Saudavel. Ha’u sei esplika ho detallu kona-ba programa ‘L+’ bainhira ha’u pasa ona konkorrénsia ne’e. Maibé atu subliña de’it katak xave atu atinje programa ‘L+’ nesesáriu iha esforsu atu elabora planu, halo jestaun efetivu no efesiente ba rekursu potensiál ne’ebé Liquiçá iha tantu rekursu umanu no mós rekursu naturál sira,” nia informa ba Agência TATOLI, liuhosi email, domingu ne’e.

Kandidatu Antoninho da Silva Pinto, sei utiliza didi’ak rekursu preparadu sira (ezistente) tanba observa katak Liquiçá iha ema poténsia ho abilidade oioin ne’ebé espalla iha institusaun oioin tantu iha Liquiça laran, nasionál no mós estranjeiru. Rekursu hirak-ne’e nu’udar forsa boot atu halais no hafasil prosesu dezenvolvimentu munisípiu Liquiçá bainhira akumula sira nu’udar forsa koletiva ne’ebé sólidu atu lori munisípiu Liquiçá ba oin.

Nia sei halo kaderizasaun ba jerasaun foun ne’ebé  nu’udar rekursu umanu kontinuadór no ne’e refere ba programa ‘L+’ iha parte Liquiça intelijente ne’ebé  sita iha leten.

Relasiona ho asuntu refere, kandidatu ne’e hakarak liga uitoan ba planu Governu sentrál ne’ebé  dezenvolve ona portu internasionál iha área Liquiça (portu Tibar) no planu estabelesimentu zona Indústria iha Maubara.

Tanba ba futuru sei absorve traballadór barak no ne’e oportunidade ba Liquiça-oan sira atu  partisipa maibé nesesáriu munisípiu prepara Liquiça-oan ne’ebé  nakonu ho abilidade no neon badaen, nune’e preparadu atu kompete ba serbisu ne’ebé  sei fornese hosi desenvolvimentu portu Tibar, zona indústria no seluk seluk tan.

Nia dehan, Liquiça nia natureza fornese hela murak mean oioin ne’ebé ideál ho beleza naturál, rai bokur poténsia ba agrikultura, tasi ne’ebé  nakonu ho ikan to rekursu minerasaun sira hanesan rai-henek no fatuk ne’ebé mesmu ladauk dezenvolve ho didi’ak, maibé lori ona Liquiçá nia naran sai koñesidu iha fatin-fatin.

Entre rekursu naturál oioin ne’ebé  iha, nia parte sei prioritiza liu ba beleza naturál iha tasi no foho, sítiu istóriku, sítiu relijiozu nune’e desenvolve turizmu sai fonte rendimentu alternativa.

“Ha’u sei fó atensaun mós ba dezenvolvimentu turizmu komunitária ne’ebé  sei garante partisipasaun ativu sosiedade Liquiçá liuhosi kooperasaun ho Governu sentrál no parseiru sira inklui setór privadu hosi lokál, nasionál no mós  internasionál atu dezenvolve turizmu ho eskala boot no luan,” nia dehan.

Iha área poténsia agríkola iha suku 24 ho aldeia 134 ne’ebé eziste iha munisípiu Liquiça, iha rai ne’ebé poténsia ba agrikultura hosi Loes to’o Faulara konsideradu nu’udar dapur ka fatin produsaun ba munisípiu Liquiça nian.

Nune’e sai prioridade ba Antoninho da Silva Pinto atu oinsá halo esforsu multi-setoriál hodi asegura katak Loes to’o Faulara sei sai sentru produsaun atu garante soberania ai-han iha Liquiça no kontribui mós ba garante soberania ai-han iha Timor-Leste

Kandidatu ne’e mós fó prioridade ba revitalizasaun no dezenvolvimentu indústria trasformasaun kafé, tanba Liquiça uluk nu’udar produtór daruak ba kafé barakliu iha Timor-Leste maibé infelizmente ikus ne’e produsaun kafé menus nune’e iha nia mandatu karik liu konkursu ne’e sei prioritiza ba oinsá hasa’e produsaun kafé iha Liquiça, no motiva setór privadu sira atu envolve iha prosesu transformasaun kafé.

Nune’e mós reforsa atividade peskadór tradisionál sira, koopera ho Governu sentrál, parseiru sira inklui setór privadu tantu lokál, nasionál no internasionál atu dezenvolve peska semi-modernu no modernu.

Nia sei reforsa setór agrikultura no peska atu hasa’e produsaun nune’e bele hamosu auto-sufisiente ai-han iha futuru, nune’e bele halo balansu ba impaktu negativu hosi propagasaun surtu COVID-19 ne’ebé iha tendénsia atu hafraku ekonomia lokál.

Nia esplika, haree ba Liquiça nia poténsia ne’ebé tremendu iha tanba munisípiu Liquiça nia beleza naturál, rika ho eransa kulturál nu’udar poténsia tremendu ida atu dezenvolve turizmu nu’udar indústria maiór hodi eleva ekonomia lokál.

“Se ha’u sai administradór munisípiu Liquiça, ha’u sei halo esforsu hotu atu lori susesu iha industria turizmu lokál, ne’ebé sei kontribui rendimentu ba ekonomia lokál, partisipasaun komunidade, hamosu kampu traballu no hamosu bisnis ka empreendedorizmu,” nia dehan.

Maibé obstákulu ida ba dezenvolvimentu turizmu mak infraestrutura krítiku sira ba turizmu ne’ebé sei menus, falta formasaun kona-ba ospitalidade no promosaun di’ak ba poténsia sira.

Maske nune’e insfraestrutura hanesan estrada no eletrisidade hahú la’o di’ak ona no Governu kontinua hadi’a infraestrutura sira seluk.  Governu lokál tenke aproveita infraestrutura hirak-ne’ebé iha no aliña programa turismu lokál iha munisípiu hodi alkansa programa sira iha parte turizmu.

“Se ha’u sai administradór maka ha’u sei koordena ho Ministériu Turizmu atu fasilita formasaun oioin iha área turizmu ba komunidade, estabelese no hadi’ak liután sentru informasaun ba turizmu iha munisípiu Liquiça, promove industria turizmu kiik to’o boot no hamosu pakote kompreensivu sira iha turizmu hodi atrai turista sira,” nia hateten,

Antoninho da Silva Pinto mós sei halo estratéjia promosaun ba destinasaun xave ka fatin turístiku esensiál sira iha munisípiu Liquiça.

“Ha’u iha espetativa boot, karik ha’u sai administradór mak molok ha’u-nia mandatu remata, ha’u hakarak turizmu iha munisípiu Liquiça tenke funsiona ona ho infraestrutura natoon, ho bisnis no atividade ne’ebé la’o di’ak. Iha ona promosaun di’ak no turizmu lokál bele atrai ona turista sira hosi nasionál no internasionál, no ikus liu industria turizmu iha munisípiu Liquiça bele kontribui ona reseita ba komunidade lokál no nasionál liuhosi kriasaun kampu traballu,” nia subliña.

Nia parte mós fó prioridade ba setór peska tanba potensia peska ne’ebé boot no luan tebes.  Maibé oras ne’e daudaun kontribuisaun setór peska nian ba produsaun no rendimentu lokál no nasionál sei menus tebes.

Iha parte seluk atívidade peska ne’ebé hala’o iha munisípiu Liquiçá sei depende makaas ba produsaun iha tasi no sei bazea ba modelu peska tradisionál uza ró ki’ik no seidauk iha komersializasaun di’ak ba produtu peska.

Haree ba situasaun hirak-ne’e, nia halo ona planu hodi haree estratéjia no asaun hirak-ne’ebé nesesáriu hodi hadi’a jestaun peska iha tasi no mós planu atu promove jestaun peska iha rai maran (aqua culture).

Produsaun ikan iha rai maran (aqua culture) sei orienta liu ba iha seguransa alimentar ba komunidade munisípiu Liquiça tanba aqua culture fornese konsistensia iha produsaun, tanba la depende ba iha tempu tama tasi.  Adisionalmente, produsaun peska hosi tasi nian sei sei orienta liu ba iha distribusaun ba nasionál no esportasaun iha futuru.

Nia hatutan, Liquiçá iha tasi ne’ebé luan entaun opurtunidade ba estabelesimentu industria peska ne’ebé modernu ho komersializasaun di’ak, konsistente no sustentável, ne’e konserteza presiza estratéjia no planu ne’ebé di’ak.

Tanba iha área peska mak estabelesimentu industria peska sustentavel ne’ebé dinámiku ne’ebé sei hamosu kampu traballu no seguransa alimentar ba komunidade munisípiu Liquiça.  Atu realiza buat hirak-ne’e, nia sei hadi’a jestaun ba produsaun peska, promove peskiza ba potensia tasi sira seluk, promove industria peska aqua culture.

Nune’e mós dezenvolve relasaun basar no transporte hodi promove industria peska iha munisípiu Liquiça, fasilita kapasitasaun ba peskadór no komunidade aqua culture sira, kontrolu di’ak ba kualidade no rekursu peska no mós estabelese infraestrutura bázea sira no ikusliu sei dezenvolve basar ba produsaun peska ba nesesidade lokál, nasionál no mós ba nesesidade esportasaun.

“Karik, ha’u pasa iha konkorrénsia ne’e, ha’u hakarak realiza duni Liquiça sai polu industria ida ka parke industria kurridór Dili-Maubara. Nune’e bele multiplika ba setór abitasaun, otelaria, servisu expedisaun no seluk tan. Ne’e oportunidade kriasaun kampu traballu,” nia promete.

Administrasaun Munisipál Liquiça iha luan área 543 km² ho populasaun nain 63.403 tuir sensu 2010. Administrasaun Munisipál Liquisa iha Postu Administrativu tolu (3), Suku 23 no aldeia 134.

Biografia

Antoninho da Silva Pinto, moris iha aldeia Kutulau, suku Leorema, postu administrativu Bazartete, iha loron 01 fulan-janeiru 1983, oan hosi Salvador Pinto  no Domingas da Silva, naturál Liquiça hela iha Hatu A’ae, bairru Gulho, aldeia Kamale Hohoru, suku Dato.

Antoninho da Silva Pinto, hahú prosesu aprendijazen iha eskola primária númeru 9 Fahilebo iha 1990 no termina iha 1996. Kontinua ensinu pre-sekundária públika númeru 01 Bazartete iha 1996 no remata iha 1999.

Purtantu iha nível ensinu sekundária iha eskola sekundária Católica São Pedro Comoro, Dili, iha 1999 no remata iha 2001, no kontinua iha ensinu superór Universisase Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) iha 2001, hili Fakuldade Siénsia Edukasaun, Departamentu Biolojia, remata iha 2010.

Hafoin remata edukasaun formál, Antoninho da Silva Pinto, uza opurtunidade hodi kontinua partisipa kursu naun-formál sira hanesan komputadór (Windows, Ms world, Exel, Power Point no Internet), kursu lian portugés, kursu intensivu formasaun nasionál profesór iha área kuñesimentu jerál lian portugeza no matemátika bázika no kursu ho konteúdu kontextu jerál no funsaun kurríkulu no kursu nível B2 kona-ba preparasaun ba programa mestradu iha UNTL iha 2014 no termina iha 2015.

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!