iklan

EKONOMIA, HEADLINE

ANPM husu abitante Manatuto koopera ho empreza EMG-UMT peskiza mármore

ANPM husu abitante Manatuto koopera ho empreza EMG-UMT peskiza mármore

Prezidente ANPM, Florentino Mateus Soares Ferreira. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

DILI, 06 maiu 2021 (TATOLI)--Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) husu ba komunidade sira iha área Ilimanu, suku Uma-kaduak, postu administrativu Laclo, munisípiu Manatuto, atu koopera ho empreza Elegant Marble Group unip, limitada (EMG) no Uma Marble Timor (UMT) atu halo peskiza mármore.

“Ita-nia empreza sira halo ne’ebé halo hela estudu, enfreta difikuladade balun tanba iha grupu joven balun ne’ebé la koopera halo peskiza tanba la intede didi’ak ba estudu. Nune’e husu atubele koopera,” Prezidente ANPM, Florentino Mateus Soares Ferreira, hateten iha Parlamentu Nasionál, kinta ne’e.

Govevernu liuhosi ANPM asina ona kontratu prospesaun ho empreza EMG hosi Xina atu halo peskiza mármore ektare 1.600 ho durasaun peskiza durante fulan-18 ho kustu orsamentu $800.000.

Enkuantu, kontratu ho empreza lokál UMT ho durasaun peskiza tinan-ida, iha área peskiza ektare 400 no kustu orsamentu $600.000, inklui peskiza iha prate norte postu administrativu Laclo.

Prezidente ANPM husu ba joven sira labele impata peskiza hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.

“Ema foin mak atu tama to’os laran no haree saida mak iha, sira husu atu selu indemnizasaun, maski nune’e ami tenta halo esplikasaun no diálogu, maibé ba grupu joven balun iha Laclo la intende nafatin,” nia lamenta.

Aleinde ne’e, nia rekoñese situasaun COVID-19 fó impaktu maka’as tanba limite empreza nia tékniku sira atu mai Timor-Leste.

“Ita espera katak COVID-19 hotu lalais, hodi nune’e empreza sira mós finaliza estudu no halo relatóriu ba ANPM no Governu,” nia subliña.

Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

One Comment

  1. Durante ne’e ha’u akompaña situasaun ida-ne’e iha terrenu ho preokupasaun boot tebes.
    Preokupasaun tanba kompañia sira buka esplora rikusoin atu sai riku liután maibé lakohi konsidera no respeita rai nain sira-nia direitus ne’ebé konsagra tiha ona iha Konstituisaun RDTL nomos iha lei RDTL seluseluk. Piur liu lori métodu opresivu atu obriga povu kiik hakruk no rende skra-nia direitu.
    Kompañia sira tenke tau ba ulun katak imi labele tama ho métodu opressivu hodi hanehan povi kiik nia direitu tanba de’it ita hakarak aumenta kompañia nia rikeza no husik povu rai nain kiak ba bebeik. Ema hotu-hotu hakarak dezenvolvimentu maibé dezenvolvimentu hotu-hotu tenke sustentavel no ekuitativu. Mundu rai-klaran nakonu ona ho esperiénsia moruk ba povu kiik rai nain sira sai vitima tanba kompañia sira ho razaun “dezenvolvimentu nasionál” kria dezigualdade ba bebeik no haboot liutan ‘gap’ entre sira ne’ebé riku no povu kiik ne’ebe kiak. Ne’e modelu dezenvolvimentu “riku riku ba beibeik, kiak kiak ba bebeik”. Piur liu maka ita-nia instituisaun Estadu envezde defende mos povu kiik nia direitu no dignidade maibé hamaluk de’it kompañia privada sira atu hanehan bebeik povu kiik nia direitu “em clara violação das leis da RDTL”.

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!