iklan

OPINIAUN

Covid-19 iha Timor-Leste hosi esforsu to’o teoria “Natural Selection”

Covid-19 iha Timor-Leste hosi esforsu to’o teoria “Natural Selection”

Hakerek nain, Memensio Sequeira Freitas.

Hosi:

Memensio Sequeira Freitas

Nu’udar ita hotu hatene, iha fim do ano 2019 mosu surtu foun ida iha sidade Wuhan Xina ne’ebé provoka hosi SARS CoV-2 nu’udar moras zoonoze (moras animál nian) ne’ebé iha kapasidade atu tranzmite virus hosi ema ida ba ema seluk. Moras aat ida ne’e ikus mai koñesidu ho moras Corona Virus disease 19 (Covid-19). Virus ida ne’e hanaran “Corona” tanba iha estrutura balu hosi ninia superfísie hanesan loloos ho koroa (Eskálath, 2020). Surtu ida ne’e la’o hada’et mundu tomak hodi halakon ona ema lubuk ida nia vida, balu konsege rekoperadu fali hafoin hela iha izolamentu no obriga Estadu barbarak implementa lockdown ba ninia Nasaun hodi halo mitigasaun ba kalamidade saúde.

Covid-19 iha Timor-Leste reál ka politizadu?

Atu fiar ka la fiar kona-ba ezisténsia moras hosi kutun aat Covid-19 iha ita nia rai doben, klaru ke ita labele rona de’it ema nia ko’alia. Buat ne’ebé ita presiza halo mak buka informasaun kredivel balu, para ke ajuda ita nia informasaun kona-ba ezisténsia moras ida ne’e. Nu’udar ema ne’ebé estuda kois biolojia no hanorin matéria refere durante tinan 15 iha nível ensinu sekundáriu, ha’u intende katak virus mak mikroba ida ne’ebé la bele moris bainhira la iha ospedeiru atu belit aan ba. Virus foin bele dezenvolve aan ho di’ak bainhira hetan ospedeiru adekuadu ruma, mak ser vivu seluk. Iha kazu globál, virus bele muda ka transforma sélula sira ne’ebé normál ba sélula sira ne’ebé perigozu ba saúde. Tanba ne’e mak ita hanaran virus nu’udar patojéniu ida ke bele hamosu moras ba ninia ospedeiru rasik.

Iha kazu virus corona, ninia ospedeiru mak ser umanu, liu-liu iha vias respiratóriu nian. Tanba ne’e mak corona virus hanaran mós ho SARS CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome coronavirus 2 ka síndrome respiratória aguda grave). Corona virus hanesan mós virus sira seluk ke bele estraga ema nia órgaun vitál balu. Patojéniu hosi virus refere halo atake ba ita-nia sistema respiratóriu, liu-liu halo ita nia pulmaun sai bubu maka’as, nune’e kauza ema nia kondisaun bele down no kuandu la aguenta mak pasiente refere bele mate (doutor Robert Bonow, 2020).

Tuir dadus ne’ebé update hosi worldometer.info datada 15 fulan abríl mostra kazu mundiál ba Corona virus atake ona ema nai’in 139,676,468. Hosi totál ida ne’e, ema ne’ebé mate ba ka ho kutun aat ida ne’e atinje ona na’in 2,999,404 ka ho pursentu 2.15 (2,15%) no sira ne’ebé rekoperadu fali hamutuk ema na’in 118,723,542 ka 85.00%. Enkuantu restante hamutuk na’in 17,953,522 ka ekivalente ho 12.85% oras ne’e halo hela tratamentu iha izolamentu nasaun idaidak nian. Iha nível mundiál, ita bele nota momoos katak prezensa kazu Covid ne’e la bosok! Tanba halakon ona ema milliaun rua resin nia vida, halo terus ona ema barak nia vida, tanba iha tempu balu nia laran sira susar atu halo respirasaun ho normál. Doutór balu hateten biar ó rekuperadu fali hosi Covid-19, maibé ó nia pulmaun nafatin hetan  ona estragus hosi virus ida ne’e (John Kinnear; 2000).

Bainhira ita haree fali iha ita nia rain Timor-Leste, dezde marsu 2020 to’o loron 15 fulan abríl tinan ne’e, númeru komulativu ema ne’ebé tuir SWAB test atinje ona na’in 54,468. Hosi númeru ne’ebé tuir ona teste ne’e, indika númeru komulativu kazu negativu hamutuk na’in 52,924 ou ekivalente ho pursentu 97,17, númeru komulativu kazu pozitivu hamutuk ema na’in 1,138 ka ekivalente ho pursentu 2,09 no sira ne’ebé hein hela rezultadu hamutuk ema na’in 406 ka pursentu 0,75. Hosi totál kazu pozitivu ne’ebé detetadu iha Timor-Leste, ema na’in 572 ka ekivalente ho pursentu 50,26 baixa iha sala izolamentu, rekoperadu hamutuk ema nain 564 ka hanesan ho pursentu 49,56 no totál óbitu ka mate hamutuk ema na’in rua ka 0,18%. (dadus adapta hosi pájina Palácio das Cinzas Ministériu Saúde nian ne’ebé reforsa ho dadus hosi worldometer.info).

Hosi dadus Timor-Leste nian iha leten, ita bele responde uitoan polémika ka dúvida ne’ebé espalla iha komunidade nia leet katak Covid-19 iha ita nia rain ne’e bosok ka politizadu ou tebes duni eziste? Ita bele haree hosi diferensia entre kazu pozitivu no negativu hosi ema ne’ebé tuir ona teste iha leten, nota momoos katak kazu negativu ba Covid-19 ne’e barak liu (97,17%)  kompara ho kazu pozitivu ne’ebé atinje de’it 2,09%. Hosi ne’e, ita bele halo ona konkluzaun katak la iha invensaun ba dadus ruma. Ou karik iha invensaun mós ho pursentu ne’ebé ki’ik tebtebes. Se Governu Timor-Leste hakarak duni atu politiza kazu Covid-19 iha Timor-Leste hodi asegura sira-nia mandatu karik, sira inventa tiha ona dadus ne’e ba pozitivu barak liu duké negativu. A finál das contas, realidade hatudu oin seluk! Kazu pozitivu mak uitoan liu fali kazu negativu. Ida ne’e mós atu dehan katak teste PCR ka SWAB test ne’ebé ita-nia Governu adota liu hosi sala situasaun SIJK, iha ninia tingkat akurasi ne’ebé inquestionável!

Durante semana ida ne’e nia laran, ita rona dúvida barak kona-ba óbitu na’in rua ne’ebé mate ho Covid-19. Ema barak hateten katak óbitu na’in rua ne’e mate la’ós tanba Covid-19 maibé sira mate tanba moras ne’ebé sira apaña durante ne’e. De faktu, loos duni katak kronolojia moras hosi matebian na’in rua ne’e hatudu sira iha moras komplikadu antes apaña corona virus. Maibé buat ne’ebé ita labele haluha mak katak Corona virus hanesan mós ho virus seluk, bele hamosu infesaun oportunista ida. Infesaun oportunista mak infesaun ne’ebé kauza hosi virus ka baktéria ka fungu ruma ou parazita seluk ne’ebé akontese ba ema ho sistema imunidade fraku. Ho liafuan seluk, infesaun ida ne’e aproveita oportunidade hosi vulnerabilidade hosi ema nia sistema imunidade hodi bele dezenvolve aan. Infesaun oportunístiku ida ne’e la atake ema ne’ebé saudavel no iha sistema imunidade di’ak! Maibé, bainhira akontese ba ema ne’ebé ho imunidade fraku ona mak infesaun ida ne’e bele hamate ema refere (dtra. Alnita : 2021).

Hosi pontu de vista médiku nian iha leten, ita bele dehan transmisaun hosi Covid-19 ne’ebé sira apaña iha sira-nia isin bainhira sira moras koplikadu ona ne’e, mak kauza sira mate. Purtantu, ita la dehan sira na’in rua mate tanba Covid-19 mas de faktu sira mate ho Covid-19, katak sira mate tanba ezisténsia Covid-19 iha sira-nia isin aleinde moras komplikadu ne’ebé sira iha. Se Governu hakarak manipula karik matebian rua ne’e ba sira-nia interese ruma, mak ha’u hanoin mate barbarak iha mortuáriu HNGV durante Serka Sanitária nia laran ne’e manipuladu hotu ona. Mas, na realidade ida ne’e la akontese, SIJK só divulga de’it ba matebian rua refere tanba sira hetan duni Covid iha sira-nia isin lolon bainhira halo SWAB test.

Kona-ba númeru mortalidade ba kazu Covid iha Timor-Leste mós hamosu dúvida, liu-liu tanba ema ne’ebé mate foin na’in rua de’it mas ita hakarak hakoi tuir protokolu OMS nian, embora protokolu ne’e rasik permite atu respeita ema nia kultura no dignidade umana. Tuir doutora Reza Fahlevi (2020) haktuir katak em prinsípiu, mate isin sei bele hada’et virus refere ba ema moris sira. Labele haluha katak virus ne’e hada’et liu hosi líkidu isin-lolon nian no ema ne’ebé mate ona, iha nia isin eziste mós líkidu sira no tanba ne’e virus ida ne’e sei kontinua eziste mezmu ema ne’e mate tiha ona. Tanba virus ne’e sei bele eziste iha líkidu, mak mate-isin mós sei bele infekta virus ne’e ba ema sira ne’ebé halo atendimentu ba mate isin. Tanba ne’e mak presiza iha protokolu ida atu regulariza kona-ba atendimentu no fúnebre espesiál ba ema sira ne’ebé mate ho Covid-19.

Esforsu hosi umanidade no teoria “Selesaun Naturál” ala Charles Darwin vs Covid-19

Rahadih Gedoan (2020) iha ninia opini ida entituladu Covid-19, ancaman kepunahan ras manusia yang nyata ne’ebé publika iha zonautara.com haktuir katak Corona virus sai tiha ona ameasa sériu ba iha populasaun ser umanu nian iha planeta ida ne’e. Nasaun barak la preparadu atu enfrenta posibilidade hosi atake surtu ida ne’e, ne’ebé daudaun ne’e konsideradu nu’udar kalamidade saúde mundiál nian.

Atu kontra kalamidade boot ida ne’e, ser umanu presiza halo manipulasaun jenétika ruma ba sira-nia estrutura DNA hodi bele hamosu isin ne’ebé forte liu kontra infesaun hosi virus refere. Eskritór livru Brief Answer To The Big Questions haktuir katak parese sei iha Lei ruma ne’ebé mosu atu kontra manipulasaun jenétika ema nian. Maibé, ema lubuk ida sei “tergiur” hodi monu ba tentasaun ida ne’e ke atu hasa’e ninia kapasidade sira hanesan memória, rezisténsia ba moras no idade ba moris nian. Sé mak reziste maka’as liu, sei la mate ba ka ho covid. Aleinde ho imunidade ne’ebé aas, iha posibilidade boot ba ema ne’ebé konsege halo manipulasaun jenétika liu hosi vasina, sei halo nia isin forte liu hasoru moras ida ne’e. Sientista sira hola papel importante iha esforsu ba deskobrimentu vasina sira. Buat ne’ebé importante liu mak tenke salva sobreviência dos seres humanos atavés da vacinação. De faktu, ohin mosu duni vasina oioin inklui Sinofac ne’ebé uza iha Indonézia no AstraZeneca iha Timor-Leste ke ema lubuk ida mak simu ona, inklui ema estranjeiru sira iha ita nia rain.

Sa’ida mak vasina ne’e lerek? Vacina é produzida com bactérias ou vírus (ou partes deles) mortos ou enfraquecidos. Ao ser introduzida no corpo do ser humano, a vacina provoca uma reação (imunização) do sistema imunológico, promovendo a produção de anticorpos (leucócitos) contra aquele substância, (Bruno Aleixo Venturi : 2012, p.30). Vasina ka imunizasaun iha ho objetivu halo sistema imunidade ema nian iha kapasidade aas atu koñese no ho rápidamente kontra bakteria ka virus ne’ebé kauza infesaun. Objetivu ne’ebé hakarak atinje hosi vasina ba Covid-19 mak diminui ka hatuun nível transmisaun hosi Covid-19 ne’e rasik no evita mortalidade ne’ebé aas hosi virus aat ida ne’e.

Vasina, sempre iha ninia importánsia ba haforsa sistema imunidade ema nian atu bele luta hasoru pandemia globál ida ne’e. Gallo (2021) deskreve katak “as vacinas são produtos biológicos que funcionam com base num conceito simples e bem estabelecido: mimetizar a reação imune fisiológica, oferecendo ao organismo humano a provocação necessária para que se desenvolva a imunidade, sem que o indivíduo tenha que se expor aos riscos da infecção natural”.  Doutor no pós-doutor iha Bioética ne’e akresenta liu tan katak “quem não se vacina não coloca apenas a própria saúde em risco, mas também a de seus familiares e outras pessoas com quem tem contato, além de contribuir para aumentar a circulação de doenças. Tomar vacinas é a melhor maneira de se proteger de uma variedade de doenças graves e de suas complicações, que podem até levar à morte”. Purtantu, prezensa vasinasaun ida ne’e mai ho objetivu klaru!

Aleinde esforsu atu hamosu vasina, buat fasil ne’ebé ita bele halo lorloron hodi hasoru ameasa hosi kutun aat ida ne’e mak adaptasaun. Tuir Rohadi et.al (2016) adaptasaun katak kapasidade hosi ser vivu sira atu adapta ka hatoman aan ho ambiente ne’ebé nia moris ba. Adaptasaun bele halo liu hosi ajustamentu ba forma isin-lolon nian (ba animál sira bainhira hasoru inimigu ka ameasa ruma), hahalok ka atetude sira no reforsa fiziolojia hosi isin lolon nian. Iha kazu Covid-19 daudaun ne’e, ita presiza hatoman aan ho ambiente ne’ebé ita iha, liu hosi kumpre medida preventiva sira ne’ebé Organizasaun Mundiál Saúde ho Ministériu Saúde estabelese.

Iha parte ajustamentu ba ita nia hahalok ka atetude, ita bele halo adaptasaun liu-hosi fase liman beibeik ho sabaun, uza máskara, halo distansiamentu sosiál, taka ibun ho liman sikun bainhira fani, inklui la kaer liman, la hako’ak malu ka la re’i liman iha momentu surtu ida ne’e. Iha aspetu ajustamentu fiziolojia isin-lolon nian, ita bele reforsa tan ita-nia imunidade liu hosi simu vasina AstraZeneca ne’ebé oras ne’e daudaun la’o namanas hela iha ita nia rain. Ita nia Governu gasta ona osan barak hodi aranja vasina ida ne’e atu salva ninia povu. Se ita la aproveita mak ema estranjeiru sira ne’ebé bem informado iha área saúde nian bele aproveita hotu kedas vasina hirak ne’e!

Iha ninia livru On the Origin of Species by Means of Natural Selection, Darwin argumenta katak organizmu ne’ebé bele adapta aan ho ninia ambiente, bele hatutan ka erda (hatuun) ninia karaterísika exelente sira ba iha ninia dexedente sira liu hosi dalan reprodusaun. Darwin aprezenta ideia rua iha ninia teoria mak selesaun naturál (natural selection) no adaptasaun (adaptation). Tanba konxiente katak adaptasaun sei dezenvolve ka la’o tuir ritmu tempu nian, nune’e nia presiza halo mós esplikasaun kle’an kona-ba evolusaun.

Nia hatuur liafuan selesaun naturál nu’udar mekanizmu mudansa evolusionáriu. Buat ne’ebé sai prova ba iha mekanizmu selesaun naturál nian mak variabilidade hosi karaterístika entre membru populasaun espésie ida nian. Membru populasaun sira ne’ebé bele adapta aan, iha liu probabilidade ba reprodusaun hodi asegura ninia espésie no ho nune’e, espésie hirak ne’e sei kontinua sobrevive ka moris enkuantu sira ne’ebé la adapta aan sei mate ka ninia espésie sira sei mohu (extinto).

Selesaun naturál nu’udar prosesu ida ne’ebé kontinua okore ka la’o tanba ambiente kontinua sofre mudansa. Extinsaun (akabamentu) bele de’it akontese bainhira prosesu adaptasaun la la’o tuir mudansan ambientál ne’ebé ser vivu sira enfrenta hosi tempu ba tempu. Selesaun naturál katak natureza mak hili atu eskolla ser vivu sira ne’ebé bele kontinua sobrevive entre ser vivu sira ne’ebé labele ona kontinua moris. Ser vivu sira ne’ebé bele reziste hasoru mudansa ambientál, sira sei kontinua eziste, enkuantu, sira ne’ebé la la iha kapasidade atu reziste, sira sei mate. Ne’e mós katak bainhira ita iha kapasidade atu proteje aan hosi Covid-19 mak ita sei bele moris iha situasaun ida ne’e mas se ita sente moras ne’e bosok no politizadu hodi ikus mai ita ignora atensaun tomak ne’ebé parte saúde sira fó hodi la kuidadu saúde, mak ita tenke mós prontu atu simu ita nia mate ho Covid-19.

Maktakan

Fiar ka la fiar, kazu Corona virus iha daudaun ona ita nia oin dezde tinan kotuk. Iha rai barak, kutun aat ne’e hamate ona ema lubun ua’in no iha Timor-Leste rasik mós ema na’in rua ona mak mate ho Covid-19. ita bele konsidera karik Covid-19 iha Timor-Leste ne’e politizadu, mas buat importante liu mak ita tenke kuidadu nafatin ba ita nia saúde, tanba só ita rasik mak bele salva ita nia aan hosi moras oioin inklui hosi Covid-19. Ema boot no intelektuál sira-nia liafuan bele funan-funan renda-renda mas la’ós sira-nia liafuan hirak ne’e mak sei halo ita livre hosi satanás aat ida ne’e.

Ba ha’u, husik ba polítiku sira mak trata asuntu sira polítika nian, mas la bele kahor sasan tékniku saúde nian ho polítika. Médiku sira ne’e, iha juramentu profisionál ne’ebé sira kaer metin iha sira-nia servisu lorloron nian. Ita bele la fiar karik kona-ba ezisténsia moras ida ne’e nian, mas ita nunka la fiar ita nia médiku no pesoál saúde sira. Basá sira mak hatutan Na’i Maromak nia futar liman atu kura ema iha mundu provizória ida ne’e. Bainhira médiku sira divulga kona-ba moras sira inklui Corona virus, sira la bosok buat ida. Sa tan, rezultadu ne’ebé sira divulga ne’e bazeia ba análize laboratóriu ida ke aseitável tuir padraun globál nian.

Tanba moras ne’e ameasa tebes ona ita nia saúde, dalan di’ak liu mak ita adapta aan ho didi’ak tuir situasaun ida ne’e. Tanba, bainhira ita lakohi adapta aan mak teoria selesaun naturál ne’ebé aprezenta hosi Charles Darwin sei vigora. Se mak bele adapta ho di’ak, nia sei kontinua eziste enkuantu hirak be labele adapta aan sei husik hela planeta ida ne’e. Atu simu ka la simu, ida ne’e mak teoria naturalista ne’ebé aseitável iha mundu siénsia nian. Ha’u la kestiona katak ita nia mate ka moris iha Maromak nia liman ne’e verdade ida. Maibé ita nia mate ka moris mós depende ba ita nia estilo da vida rasik. Se ita hatene kuida aan, Maromak mós sei proteje ita, mas, bainhira ita la hatene kuidadu aan mak Maromak mós talvés haree ita la hetan tiha. Hanesan ne’e mós mak natureza sei halo ba ita.

Ikus liu, vasina Astrazeneca ne’e ita nia Governu fakar osan lubuk ida hosi ita-nia osan rasik atu salva ita. Fiar ba katak vasina sempre ajuda haforsa ita nia imunidade. Se vasina ne’e Governu aranja atu salva vida timorense sira nian, tansá ita fó fali tempu ba ema estranjeiru sira mak aproveita? Mai Ita hadomi ita nia saúde liu hosi fó aan hodi simu vasina ida ne’e, tanba ho nune’e de’it mai ita sei salva ita-nia aan, salva ita-nia família no salva ita-nia rai doben Timor-Leste ne’ebé hotu-hotu fiar katak lulik ne’e.

*) Hakerek na’in nu’udar manorin ida iha Eskola Sekundária Públika 12 de Novembru Dili no hela iha Manleuana Dili.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!