iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA, SEGURANSA

Luta hasoru COVID-19 nu’udar oportunidade tetu reziliénsia nasionál

Luta hasoru COVID-19 nu’udar oportunidade tetu reziliénsia nasionál

Prezidente Repúblika, Francisco Guterres 'Lú-Olo'. Imajen Tatoli/Antonio Gonçalves.

DILI, 27 marsu 2021 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, hateten luta hasoru surtu COVID-19 nu’udar opurtunidade atu tetu reziliénsia nasionál hodi hasoru dezáfiu boot liu iha Timor-Leste nia istória.

Notísia Relevante: PR Lú Olo: “Pandemia COVID-19 obriga Polísia muda atuasaun”

“Luta hasoru COVID-19 sai hanesan oportunidade di’ak ida atu tetu ita-nia reziliénsia nasionál hasoru dezáfiu boot liu iha Timor-Leste nia istória dezde ita restaura ita-nia independénsia iha 20 maiu 2002,” Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, hatoo mensajen Estadu iha ámbitu aniversáriu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ba dala-21 (27 marsu 2020-27 marsu 2021), liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu, sábadu ne’e.

Xefe Estadu konsidera, krize ida-ne’e obriga Timor-Leste sai hosi situasaun normalidade konstitusionál no tama iha situasaun Estadu Emerjénsia, katak Timor-Leste ba fali situasaun exesaun konstitusionál ne’ebé limita sosiedade nia lala’ok no ohin loron rekuperasaun ekonómika nasaun nian.

“Luta ida-ne’e oin-seluk. Ita labele hasees ema ida no laiha ema ida bele hasees-aan hosi luta ne’e,” Lú Olo hateten.

Tanba ne’e, nia apela, tempu to’o ona atu hotu-hotu no ema ida-idak fó kontribuisaun atu hamutuk hakaat liu susar ida-ne’e hodi hapara pandemia ida-ne’e, no tau aas interese públiku no proteje nasaun nia murak boot liu interese rasik no polítiku ne’ebé de’it.

Xefe Esatu ne’e husu ema hotu iha responsabilidade aas iha sosiedade no labele halo ema haluha risku ne’ebé mak asosia ho COVID-19.

“Maluk sira labele hasees-aan no labele halo ema hasees-aan hosi medida sira-ne’ebé Governu foti atu prevene no hamenus vírus COVID-19 hada’et hosi ema ba ema,” nia dehan.

Prezidente Repúblika ne’e fó-sai katak, iha situasaun krize ne’ebé grave, hanesan situasaun pandemia COVID-19 ne’ebé hasoru daudaun ne’e tenke halo jestaun ida-ne’ebé efikás no efisiente.

Nune’e, tuir nia, presiza hatene saida mak atu halo, halo planeamentu, organizasaun, asaun no avaliasaun beibeik, liuliu tenke foti desizaun oioin ho lalais maibé presiza rekursu umanu, ekipamentu no orsamentu iha tempu badak nia laran, nune’e organizasaun no instituisaun sira bele atua kedas.

Prezidente Repúblika hateten, Sentru Integradu ba Jestaun Krize (CIGC) nu’udar estrutura ida-ne’ebé harii ho mekanizmu ida-ne’ebé iha komandu, kontrolu no koordenasaun entre instituisaun sira seluk fó resposta di’ak ba krize ida-ne’e, tanba la’o-tuir kultura koopera malu no fahe-malu sira-nia rekursu no sistema informasaun no komunikasaun.

Maske nune’e, Xefe Estadu haktuir, pandemia COVID-19 ne’ebé Timor-Leste mós hasoru daudaun ne’e muda moris iha sosiedade.

“Derrepente de’it ita-nia moris baibain muda. Ita bele haree momoos katak ita-na instituisaun no servisu balun, liuliu iha área saúde no seguransa interna seidauk bele hatán di’ak no lalais ba nesesidade ohin loron nian. Situasaun ida-ne’e, halo ita preokupa liu kona-ba ita-nia futuru,” Xefe Estadu halo previzaun.

Nia subliña, durante pandemia no izolamentu sosiál, liafuan prinsipál mak solidariedade no konfiansa. Solidariedade katak fó liman ba malu, tulun malu atu ita hotu bele hakaat risku sira-ne’ebé asosia ho pandemia.

Ho situasaun ne’e, Xefe Estadu husu sidadaun sira tenke iha konfiansa ba instituisaun no haktuir medida sira-ne’ebé foti hosi Governu.

Nia subliña, iha tempu susar ida-ne’e sidadaun idak-idak presiza hasa’e aas liután ninia dever sira duké reklama direitu sira no hatudu-aan nu’udar sidadaun ho valór étiku, ho sivizmu ne’ebé hatene respeita no kumpre medida saúde públika hatún hosi Governu.

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!