iklan

OPINIAUN

Polémika osan “iha” ka ”laiha” tuir diskusaun públiku

Polémika osan “iha” ka ”laiha” tuir diskusaun públiku

Memensio Sequeira Freitas.

Hosi:

Memensio Sequeira Freitas

Nu’udar sidadaun baibain ida-ne’ebé gosta hakerek, ha’u uza ha’u-nia liberdade espresaun haktuir ita-nia Lei-Inan iha nia artigu 40 atu hato’o haú-nia pensamentu ruma kona-ba situasuan polítika iha ita-nia rai laran ikus-ikus ne’e. Ha’u konsiente katak buat ne’ebé ha’u hakerek ne’e sei la iha influénsia no nunka atu utiliza nu’udar referénsia ida ba lala’ok polítika ita-nia rain nian, tanba ha’u la’ós péritu ka observadór polítika koñesidu ida iha rai ida-ne’e.

Biar nune’e, ha’u uza ha’u-nia paixaun uitoan ne’ebé iha ba mundu hakerek nian no bazea mós ba buat ne’ebé ha’u entende uitoan hosi lala’ok polítika atuál iha rai ida-ne’e hodi bele espresa buat ruma. Análize barbarak mosu iha mundu virtuál kona-ba Governu falla, tanba osan la mai até iha espekulasaun balu dehan Governu hahú bankrota tanba osan iha kaixa Governu nian laiha ona hodi ba to’o iha Banku Federal Amérika sei la fó osan tanba Governu ida-ne’e ilegál, furadór no ridikularizadu hosi polítika viabilizasaun ba Governu daualuk ne’ebé sobu malu hosi AMP to’o hetan fali plataforma intedementu foun ida iha inísiu tinan kotuk.

Iha biban ida-ne’e, ha’u hakarak foti asuntu diskusaun polítika ne’ebé mosu ikus-ikus ne’e no sai tiha ona polémika komún iha ita-nia sosiedade nia leet, liu-liu sosiedade sira-ne’ebé uza sira-nia tempu hodi harame mundu virtuál eh mundu facebook hodi ko’alia asuntu polítika, liu-liu liga ba asuntu osan “iha” ka “laiha” hodi sustenta mákina Estadu no programa Governu nian.

Espekulasaun kona-ba osan “laiha”

Hahú kedas hosi fulan marsu tinan kotuk, hosi kedas bainhira FRETILIN ho PLP asina Plataforma de intendimento ne’ebé ikus mai lalin tama mós KHUNTO iha laran hodi viabiliza Governu daualuk, sínika oioin komesa mosu hosi públiku balu kona-ba postura polítika ida-ne’e. Impresaun kona-ba asalta poder, furadór Konstituisaun, ridikulariza governasaun, la kumpre regra Konstituisionál, Prezidente Parlamentu Nasionál la simu pose, Deputadu Arão Noé nia naran mak hakerek iha BFA atu foti osan no selseluk tan mosu nafurin hosi ibun hotu-hotu ne’ebé la gosta duni atu Governu daualuk kontinua eziste. La’ós de’it sai hosi mundu facebook, maibé diskusaun sira hosi reprezentante povu iha casa magna PN mós, distintu no distinta deputadu sira lori liafuan hirak ne’e hodi halo diskusaun hodi tau POVU nia naran ba sira-nia objetu polítika.

Iróniku liutan mak kuandu Governu daualuk viabilizadu ida-ne’e hahú diskusaun kona-ba OGE 2020 no kontinua kedas diskusaun ba proposta OGE 2021, sínika ne’e mosu hetok manas liután. Se ha’u la sala, síniku ida-ne’e mosu tanba antes ne’e iha ona “gertakan politik” ida katak osan hosi fundu petrolíferu sei la mai Timor-Leste! Públiku hahú atrapalladu, ID falsu no ID loos sira hosi sorin ba komesa haksoit ho liafuan oioin. Ita lee fali sira-nia postingan sira iha facebook kona-ba osan mai ka la mai mós, ita-nia oin sai nakukun tiha, atu haree tiha fali fitun boot iha meiudia boot.

OGE 2020 aprovadu no promulgadu, ita seidauk sente preokupasaun hosi públiku kona-ba osan mai ka la mai. Ita bele simu tanba dala ruma ita hotu hanoin katak tanba Governu devolve tiha fali osan hirak ne’e ba kaixa Estadu nu’udar reembolsu ida ba rejime duodesimál ne’ebé kuaze tinan tomak Governu uza iha sira-nia orsamentu. Maibé, kuandu OGE 2021 aprovadu no promulgadu, liu-liu kuandu saláriu décimo terceiro hosi funsionáriu públiku balu la tama (ou tama tarde) kontinua ho saláriu ba fulan janeiru ne’ebé tarde to’o ba iha Governu foti osan hosi Fundu Kontinjénsia hodi selu funsionáriu sira-nia saláriu, aumenta tan ho deklarasaun balu hosi ukun na’in sira balu, mak diskusaun kona-ba osan mai ka la mai ne’e komesa rame no manas iha diskusaun.

Visi Ministra Sara Lobo deklara kona-ba tanbasá mak saláriu ba fulan janeiru tama tarde, katak tanba Governu presiza halo reajustamentu ba dadus payroll funsionáriu sira-nian (https://gmntv.tl/id/economia/2021/02/pagamentu-salariu-tarde-tanba-governu-sei-atualiza-dadus/), ida-ne’e de’it mós la’ós ona resposta di’ak atu halo ema fiar. Afinál, kada tinan, realmente saláriu ba fulan janeiru ne’e atraza hela de’it duni, aliás, saláriu atraza iha janeiru 2021 ne’e la’ós buat foun! Rame liután mak kuandu ministru balu deklara katak husik osan ne’e iha lai banku para bele iha funan di’ak, sira hirak iha sorin ne’ebá hetok halo sai buat engrasadu ida.

Buat ne’ebé halo ha’u bilaan tiha mak ema matenek barak mós envolve aan iha diskusaun kona-ba osan hosi Fundu Petrolíferu ne’ebé iha hela Banku Federál Amérika ne’e mai duni ka lae? Afinál, ema hirak ne’e hatene muito bem kona-ba prosedimentu oinsá mak osan ne’e bele mai. Haksesuk malu ida-ne’e mosu relasiona ho deklarasan Ministru Finansa no Primeiru Ministru nian kona-ba seidauk nesesáriu atu ita halo levanatamentu (deklarasaun hosi Xefe Governu iha Gazeta 24 horas RTTL, edisaun 21 fulan janeiru tinan 2021, oras 19:06:43). Antes ne’e mós Ministériu Finansa foti ona líkidu orsamentu hosi OGE 2020 nian hamutuk millaun atus tolu resin hosi Banku Sentrál Timor-Leste nian.

Governadór Banku Sentrál rasik mós deklara katak BCTL nunka hetan impedementu atu asesu ba konta Fundu Petrolíferu iha Banku Federal Reserve New York no mós laiha indikasaun ruma hosi banku amerikanu ne’e atu foti medida ba asaun ne’e. Governadór Banku Sentrál ne’e esklarese detalladamente kona-ba oinsá mak Timor-Leste bele hetan asesu ba transferénsia osan hosi BFA mai BCTL. Katak bainhira de’it mak Governu Timor-Leste hakarak halo levantamentu konta Fundu Petrolíferu, mak Ministériu Finansa simplesmente haruka karta instrusaun transferénsia ida ba BCTL hafoin prosesu polítiku hotu konklui no publika tiha iha Jornál Repúblika mak prosesu seluk ne’e, katak prosesu transferénsia osan hosi Amérika mai Timór ne’e sai ona responsabilidade banku sentrál nian (http://www.tatoli.tl/2021/02/25/bctl-rejeita-rumor-banku-federal-impede-asesu-konta-fundu-petroliferu/).

OJE Tinan 2021 iha duni ka lae?

Diskusaun kona-ba osan “iha” ka “laiha” ne’e, tuir loloos hahú hosi “gertakan politik” ne’ebé dehan Banku Federál Amerika sei la haruka osan mai. Pregunta mak ne’e: Sé mak bele ko’alia netik BFA atu labele haruka osan ne’e mai no tanba razaun sa’ida loos? Tanba ita sofre embargu ekonomia ruma hanesan akontese iha Cuba iha tinan naruk nia laran ka? Ka tanba iha Timor-Leste mosu suisidu ka kazu todan ruma kona-ba terorizmu nian ka anormalidade seluk hodi obriga Estadu Unidus Amérika foti medida forte ruma hasoru Estadu ida-ne’e? Dala ida tán, laiha razaun fundamentál atu osan hosi Fundu Petrolíferu ne’e la mai Timór!

Ita hotu hatene katak molok ba to’o levantamentu osan Fundu Petrolíferu ne’e, iha prosesu lubuk ida mak ita tenke liu, hahú hosi elaborasaun, diskusan, aprovasaun no promulgasaun hosi SE. PR. Diskusaun orsamentu Jerál Estadu 2021 ne’e tuir hela prosesu konstituisionál no prosesu legál bazea ba artigu 145 ita-nia Lei-Inan nian (embora ema balu dehan sira hotu be kaer ukun daudaun ne’e mesak furadór KRDTL de’it).

Prosesu elaborasaun OJE kada tinan inklui mós OJE 2021 tenke obedese ba estrutura OJE nian tuir Lei Jestaun Finanseira mak reseitas (Fundu Petrolíferu, impostu no imprestimu) no despezas (saláriu no vensimentu, bein serbisu, kapitál menór, kapitál dezenvolvimentu no transferénsia sira) no ha’u hanoin OJE 2021 tuir duni ezijénsia Lei Jestaun Finanseira ida ne’e. Aleinde Lei Jestaun Finanseira, OJE 2021 mós hatuur orsamentu bazea ba programa (programa ne’ebé Governu aprezenta hafoin toma pose ne’ebé ikus-ikus ne’e ema reklama barak katak programa ne’e programa AMP nian no la’ós Governu viabilizadu nian).

Iha loron 23 fulan janeiru foin lalais, iha segmentu 7 minutus hosi Gazeta 24 horas RTTL nian, Pe. Julio Crispim esplika mós kona-ba prosedimentu oinsá mak Governu liuhosi Ministériu Finansa tenke halo levantamentu kona-ba Fundu Petrolíferu. Dehan katak, bainhira osan iha konta Governu nian sei iha millaun $200-resin ne’e katak Governu seidauk presiza atu halo levantamentu, maibé kuandu menus ona hosi millaun $200 mak MF bele husu ba Banku Sentrál atu kompleta millaun atus rua ne’e. Normalmente iha Banku Sentrál ne’e iha hela 5% osan cash atu bainhira Governu husu mak BCTL bele fó osan ida-ne’e ba Governu atu finansia programa Governu nian. Kuandu 5% (ekivalénsia ho millaiun atus ualu) ne’e sai hotu ona mai konta Governu nian mak Banku Sentrál sei halo levantamentu ba iha BFA atu bele transfere osan Funfu Petrolíferu nian”.

Ne’eduni, ha’u hanoin katak prosesu levantamentu Fundu Petrolíferu iha BFA ne’e hala’o entre banku ho banku no la’ós entre Governu ho Governu ka entre pesoa ida ho pesoa seluk. Tanba ne’e hanoin ideia sira be dehan Amérika sei la fó osan ne’e hela hanesan gertakan de’it no ida ne’e hanesan trick ida atu bele hamoris rumór no polémika maibé sei la fó ameasa ba ezisténsia Governu ida-ne’e nian.

Embora deklarasaun no esplikasaun sira kona-ba oinsá no bainhira mak Governu bele halo levantamentu ba Fundu Petrolíferu (nu’udar parte ida de’it hosi parte tolu estrutura OJE nian no la’ós parte úniku) hosi Xefe Governu no Ministru Finansa, maibé ema balu inklui ema matenek sira kontinua lansa propaganda katak Amérika sei la haruka osan hosi Fundu Petrolíferu ne’e mai. Propaganda sira-ne’e halo ita hamnasa kabun moras fali maibé tanba demokrasia no liberdade ba espresaun ne’ebé garante iha Lei, entaun husik ema ida-idak hela ho ema-nia ideia rasik b’a. Importante mak Governu ida-ne’e tenke serbisu ho maka’as no desizivu atu atinje metas no programa sira-ne’ebé define ona iha OJE 2021.

Realidade balun ne’ebé hatudu daudaun mak saláriu ba funsionáriu públiku sira ba fulan fevereiru tama sedu no normál hanesan baibain (tama kedas ona iha dia 19 de fevereiru), subvensaun ba Igreja Katólika transfere tiha ona ho montante millaun $15 iha loron 19 fulan fevereiru ho prezensa direta hosi Arsebispu Dili nian nu’udar reprezentante hosi CET, osan ba merenda eskolár, ensinu rekorente no osan ba Ensinu Pré-Eskolár iha MEJD mós halo ona transferénsia no programa barbarak Governu nian komesa la’o normál. Osan hirak ne’e konserteza mai hosi OJE 2021 no la mai hosi rezultadu Governu deve osan hosi fatin seluk.

Biar nune’e, sei iha nafatin ema balun ne’ebé dehan Governu ida-ne’e sei la auguenta, Primeiru-Ministru (Taur Matan Ruak) sei rezigna aan iha marsu tinan ne’e tanba osan la mai. Eh, loloos karik, PM rezigna aan karik rezigna aan tiha ona bainhira OJE 2020 xumbadu iha Parlamentu Nasionál, tanbasá mak PM tenke rezigna aan fali iha meiudia boot ida ke bankada Governu forte tebes iha PN oras ne’e? Dala ida tan, ida-ne’e mak polítika, ohin ko’alia metan aban bele sai fali mutin. Maibé, triste liu mak hosi diskusaun hirak ne’e balun hanaran Primeiru-Ministru FIU-KOTU bainhira PM deklara kona-ba nesesidade atu halo levantamentu ba BCTL. Deklarasaun sira hosi ema sira-ne’ebé hatemi FIU KOTU ba lideransa sira-ne’e tuir loloos la étis no la divia. Ita bele iha diferensa ideia maibé respeita malu no liu-liu respeita lideransa sira-ne’e tenke sai nafatin ita-nia karáter intelijénsia nian ida. Maun boot sira de’it, biar sira selok malu ho polítika maibé ha’u nunka akompaña sira ke’e malu ho liafuan aat no kebra seluk nia privacidade de vida. Ba ida-ne’e pena boot ida ke la divia husik liu.

Atu ko’alia oinsá ba mós Timor-Leste tama duni ona iha periódu ezekusaun OJE 2021 nian. Governadór Banku Sentrál mós fó sai ona katak bainhira Governu hakarak halo levantamentu ba Fundu Petrolíferu, Ministériu Finansa haruka instrusaun transferensia ba Banku Sentrál no publika iha Jornál Repúblika no prosesu tomak jere hosi entidade bankaria Timor-Leste katak Banku Sentrál (http://rttlep.tl/pt/radio-news/read/20210226/092409/114328/governador-bctl-banku-federal-america-la-impede-timor-nia-osan.html). Ne’e duni prosesu levantamentu ba BFA ne’e sei halo entre BCTL no BFA no la’ós hosi pesoa ida, fará mais tenke asina hosi eis Prezidente Parlamentu Nasionál V Lejislatura nian hanesan ema balun lansa iha facebook, ne’e “Apaty” dehan foin hadeer ka?

Pergunta kona-ba osan iha tebes ka lae ne’e mak sempre mosu iha kada diskusaun públika. Ba ha’u-nia espetativa rasik, ha’u hakarak dehan katak osan iha tanba imposível Governu ida ukun la ho osan. Ne só ema anormál sira de’it mak bele halo tanba hatene osan laiha maibé hakarak ukun nafatin. Maibé, ministériu barak to’o oras ne’e seidauk bele hala’o atividade ho normál tanba osan iha sira-nia konta sei mamuk hela?

Tuir ha’u-nia haree, Governu daudaun ne’e liuhosi Ministériu Finansas ne’ebé xefia hosi doutor Rui Gomes no doutora Sara Lobo esforsu namanas hela atu hadi’a sistema finanseira ita-nia rain nian. Ida-ne’e mosu tanba agora daudaun Ministériu Finansa aplika hela sistema foun ne’ebé só bele permite ministériu sira-nia osan bainhira sira submete ona relatóriu ezekusaun nian mak sira nia sistema foin bele loke fila-fali. Signifika katak se ministériu ida ezekuta ona osan maibé la submete relatóriu ezekusaun ba Ministériu Finansa mak sira-nia sistema sei blokeia aan rasik. Relatóriu ida-ne’e abranje atividade hotu-hotu ministériu nian ne’ebé finansia hosi osan Estadu inklui viajen lokál sira. Karik laiha relatóriu mak sistema sei la fó dalan atu ministériu sira husu ka foti osan. Sistema ida-ne’e vale ba ministériu hotu iha Governu daualuk inklui Ministériu Finansa rasik. Sistema ida-ne’e kria hodi evita burokrasia no hakna’ok hosi parte sira-ne’ebé laiha responsabilidade.

Aleinda ida-ne’e, Ministériu Finansa mós lansa hela polítika janela únika, katak polítika ida atu prevene ema halo subornu ou hatama taxa Governu nian ba bolsu privadu. Polítika ida-ne’e nia metas ka alvu loloos mak sasán hotu ka servisu hotu-hotu Governu nian tenke liuhosi dalan ida de’it, katak liu de’it hosi Ministériu Finansa. Polítika janela únika ne’e mós sei ajuda reforma fiskál no jestaun finansa públika. Purtantu, husik Governu hala’o ninia serbisu hodi hatuur didi’ak sistema finanseiru ida di’ak ba Estadu, hodi nune’e bele garante sustentabilidade ita-nia fundu petrolíferu nian. Ba ha’u, polítika ida-ne’e iha razaun fundamentál tanba hanesan ita hotu hatene katak Governu sempre foti osan hosi fundu petrolíferu ne’e liu pursentu tolu (3%) hosi ninia SRE rasik. Ida-ne’e indika sa’ida? Se ita la konsege jere ho kuidadu ita-nia orsamentu kada tinan mak ita-nia osan hosi Fundu Petrolíferu ne’ebé rai hela iha banku amerikanu (ne’ebé ita balu hakilar USA atu la fó ne’e) sei hotu iha 2030 mai no ita la hatene 2030 ba oin ne’e RDTL atu moris fali ho sa’ida?

Ida ne’e mós mosu tanba Governu sira tuituir malu ne’e investe barak liu (kuaze 80%) ba de’it área polítika invezde investe iha área produtivu sira. Komu ita gasta liu osan ba iha área polítika (subvensaun ba partidu polítiku sira, osan ba pensaun vitalísia, osan ba alojamentu ba membru PN no Membru Governu sira inklui ba reprezentante Estadu nian iha tasi balu sira, osan ba saláriu no vensimentu no selseluk tan), gastu hirak ne’e sei la fó fali retornu ba Estadu. Enkuantu, área sira hanesan agrikultura, turizmu no área produtivu sira seluk ne’ebé bele hatama fali osan ba Estadu ne’e ita la konsege investe ho osan boot (apenas ho de’it 20% hosi OGE kada tinan).

Nune’e, Governu presiza esforsa duni reforma fiskál no tenke kuidadu nafatin ho sistema free balance ne’ebe estabelesidu ona. Se ita la halo ida-ne’e mak ita hotu sei la hatene distinu nasaun ida-ne’e nian ba oin. Ministru Finansa sira be sei mai iha 2030 ba oin ne’e, sei jere sa’ida no jere oinsá atu bele sustenta Estadu RDTL ida-ne’e mós ita la hatene. Ita la sente maibé durante ne’e ita-nia osan sai maka’as liu kompara ho osan ne’ebé tama, nune’e laiha balansu ida di’ak entre osan tama no osan sai. Ida-ne’e perigu tebes ba vida Nasaun nian ba oin!

Lia Maktaka

Ita bele diskute namanas ho versaun oioin maibé ita presiza buka intende asuntu sira relevante ho sistema finanseiru. Ko’alia kona-ba sistema finanseiru la’ós ema hotu-hotu domina no la fasil hanesan ita ko’alia iha facebook daudaun ne’e. Ha’u nunka fiar katak Governu ida barani ukun la ho osan! Osan bele to’o tarde iha ministériu sira-nia konta maibétenke to’o tuir dalan legál ida. Ita bele ezekuta neineik maibé ezekuta ho didi’ak nu’udar Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak ko’alia fila-fila.

Triste boot bainhira ita haksesuk malu kona-ba osan ida-ne’e lori ita ba dezakredita ita-nia Governu rasik. Ha’u fiar katak aktu polítika sira dezakredita ita-nia Governu ne’e kontradíz ho Patriotizmu Konstitusionál ne’ebé ita balu defende mate aan. Husu boot, balansu foun hosi reverendu padre Martinho G. S. Gusmão ba ID falsu sira iha ninia artigu Husi “DEMOCRACY” ba to’o “IDIOCRACY”, Hanesan husi “DEMISTIFICAÇÃO FALHADO” ba to’o “INTELECTUAL FALSU” ne’e bele sai balansu di’ak, la’ós de’it ba ID falsu sira iha sorin mai maibé mós ba ID falsu sira iha sorin ba, inklui mós ba ID loos sira ne’ebé gosta de’it halo insultu maibéla halo balansu ba sira-nia insultu sira!.

*) Hakerek na’in nu’udar manorin ida iha Eskola Sekundária Públika 12 de Novembru Dili no hela iha Manleuana Dili.

iklan
iklan

3 Comments

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!